Marx.ba
Otkako su se roboti udomaćili u proizvodnim pogonima, malo-pomalo gomilaju se i dokazi da su ljudi naučili na njih gledati kao na timske kolege. No, timski rad može imati pozitivne, ali i negativne učinke na rad ljudi koji se ponekad opuste i prepuste kolegama da rade umjesto njih. U socijalnoj psihologiji taj se fenomen “društvenog ljenčarenja” (social loafing) pripisuje ljudskoj osobini da ulaže manje napora kad radi u grupi nego kada radi sama, piše Bug.
Naučnici Tehničkog univerziteta u Berlinu istražili su kako se ljudi ponašaju kad rade s robotima i o svojim zapažanjima izvijestili u časopisu Frontiers in Robotics and AI. Simulirali su zadatak u kojem su ljudi trebali potražiti pogreške na štamopanim pločicama.
Slike pločica bile su zamućene i moglo ih se izoštriti samo držanjem miša iznad njih. Polovici sudionika rečeno je da je pločice već pregledala robotska ruka zvana Panda. Iako ti sudionici nisu radili direktno s Pandom, vidjeli su ga i mogli su ga čuti dok su radili.
Podsvjesne reakcije
Na prvi pogled činilo se kao da prisutnost Pande nije napravila nikakvu razliku. Nije bilo statistički značajne razlike između gripa u pogledu vremena provedenog u pregledu štampanih ploča i pretraživanog područja.
Ali pomniji uvid u stope pogrešaka pokazao je da su ljudi uočavali manje pogrešaka na pločici kad su vidjeli da ih je Panda već pregledala. To znači da su ljudi samo mislili da obraćaju jednaku količinu pažnje, ali su podsvjesno pretpostavili da robotu nisu promakle nikakve mane.
Velika implikacije
Riječ je o, kažu istraživači, “gledam, a ne vidim” sindromu kod kojeg se oslanjate na nešto ili nekog drugog i time se onda mentalno manje bavite. A to bi moglo imati velike sigurnosne implikacije u stvarnom životu.
– U našem eksperimentu ispitanici su na zadatku radili oko 90 minuta. U dužim smjenama, kada su zadaci rutinski, a radno okruženje nudi malo praćenja učinka i povratnih informacija, gubitak motivacije je mnogo veći, upozoravaju istraživači.