Marx.ba
Kako piše The Times of Israel, do kraja jula u Ankari treba da se sastanu turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan i izraelski premijer Benjamin Netanjahu.
Sastaju se ne samo da izglade već godinama narušene odnose dvije zemalje, nego i da postignu spektakularni sporazum o izvozu izraelskog gasa u Evropu preko Turske, prenosi Jutarnji list.
Ankara predlaže da se gas iz izraelskog nalazišta Levijatan nedaleko od libanske obale, oko 135 kilometara od Haife, pomorskim gasovodom spoji na Tursku. Osim toga, Izrael bi dodatno obnovio “istraživanja” nedaleko od pojasa Gaze, a u to bi bila – navodno – uključena i palestinska samouprava.
Time bi Turska postala centralni distributer gasa za Evropu, ono što je za sebe bila namijenila Njemačka “putem” megagasovoda Sjeverni tok 1 i 2 koji su sada van funkcije zbog sukoba Rusije i Ukrajine.
Naime, preko Turske se već ionako distribuira ruski, azerbejdžanski i iranski gas, a ako se u to uključi i Izrael, Turska će imati “tapiju” na snabdijevanje gasom Evrope te će iz igre izbaciti Kipar i Grčku koji su namjeravali da budu glavni distributeri izraelskog gasa. U projekat je htjela da se uključi i Italija svojim “krakom”.
Međutim, njihov Istočno-sredozemni gasovod (EastMed pipeline), vrijedan oko devet milijardi dolara, je pred propašću, odnosno najvjerovatnije se neće realizovati.
Grčki list Hellas Post navodi da bi poništenje EastMeda i sporazum Izraela i Turske doveli do jačanja uloge Ankare u gasnom biznisu, ali i eliminisanja Grčke iz energetskih igara.
Stoga se na meti opozicije već našao novi-stari premijer Kirijakos Micotakis, kojeg optužuju za propast tog projekta. Taj projekat su bili podržali i Evropska komisija i SAD, pogotovo nakon sukoba Rusije i Ukrajine kada je Brisel odlučio da se izbavi od zavisnosti od ruskog gasa.
Tursko-izraelski projekat dodatno bi smanjio zavisnost od ruskog gasa, iako se pretpostavlja da bi Vladimir Putin, koji u avgustu stiže u Ankaru, kako navodi ruski ekonomski dnevni list RBK, mogao da ponudi da se “viškovi” koji je trebalo da idu preko Sjevernog toka 2 šalju u Evropu preko Turske.
Istovremeno je SAD još početkom 2022. godine napustio projekat EastMed, a Ankara se ionako protivila njegovoj gradnji optužujući Grčku i SAD da su je “namjerno isključili iz projekta”.
Vašington sada želi da popravi odnose s Erdoganom, pogotovo zbog njegovih veza s Putinom nakon početka rata protiv Ukrajine, te The Times of Israel navodi kako je Bijela kuća podržala taj turski plan s Izraelom.
Ankara je pustila probni balon još pre dvije godine kada je premijer Izraela bio Naftali Benet, uvjeravajući Tel Aviv da je to najisplativija ruta za njihov gas, a rat u Ukrajini i odluka EU da ne želi više ruski gas obnovili su te prijedloge koji su, čini se, sada došli u završnu fazu.
Kako podsjeća list, Turska i Izrael su posljednjih desetak godina u napetim odnosima, nakon što su Turci željeli da probiju pomorsku blokadu pojasa Gaze 2010. kada je došlo i do sukoba turskih volontera s izraelskom vojskom u kojem je bilo više ubijenih i ranjenih. Predsjednik Erdogan je nakon toga optužio Izrael da je “teroristička država” i odnosi su posve zahladnili, ali u avgustu 2022. godine obje su zemlje objavile “obnovu punih diplomatskih odnosa”.
Međutim, sukob Rusije i Ukrajine je natjerao obje zemlje na pragmatičan pristup te je u posljednje vrijeme došlo do otopljenja odnosa pa je, recimo, u Ankari nedavno bio izraelski predsjednik Ajzak Hercog (što je bio prvi takav susret na najvišem nivou od 2008. godine), a značajno je da je Netanjahu bio jedan od prvih stranih državnika koji je pozvao Erdogana nakon njegove pobjede na majskim predsjedničkim izborima.
Doduše, prokremaljski poslovni ruski portal Eurasia Daily tvrdi da je Putin Erdoganu predložio da Turska postane najvažniji gasni distributerski centar, ali teško je vjerovati da bi Moskva podržala ovaj sporazum koji bi dodatno suzio njenu prisutnost na gasnom tržištu Evrope, a pogotovo što i s Erdoganom nikada nisu načisto, piše list.
