Marx.ba

Cijena zlata ponovno ruši rekorde – prvi put premašila je 2500 dolara po unci, a od početka godine porasla je za petinu. Ovaj plemeniti metal, koji se često naziva sigurnom lukom u vremenima nesigurnosti, privlači investitore širom svijeta.

No je li zlato doista toliko sigurno ili je, kako tvrdi legendarni investitor Warren Buffett, u pitanju samo klađenje na strah? U trenutku u kojem centralne banke najavljuju smanjenje kamatnih stopa, a globalne krize prijete eskalacijom, ono se ponovno nameće kao glavna valuta sigurnosti. Šta zapravo stoji iza ove zlatne groznice?

Za jedne je zlato sigurna luka, a za druge “nema posebno veliku korist i neproduktivno je”. Među potonjima je i berzanski veteran i slavni investitor Buffett, a on nije previše impresioniran ovim plemenitim metalom. Naime zlato – za razliku od dionica ili državnih obveznica – ne donosi nikakav povrat.

Unatoč tome, u toku je pravi lov na zlato. Već u petak na berzi u Londonu skočilo je na 2.500 dolara po unci, što je najviša cijena dosad zabilježena. Danas je pak taj plemeniti metal dosegao novi rekord od 2522,99 dolara, a od početka godine cijena mu je porasla za više od 20 posto, piše Tagesschau.

Analitičar robe Carsten Fritsch iz Commerzbanke u emisiji “Update Wirtschaft” na Tagesschau24 uvjeren je da zna i razlog rasta: “Najvažniji pokretač je očekivanje da će američka centralna banka uskoro, odnosno u septembru, početi sa smanjenjem kamatnih stopa, i to prilično značajnim.”

Trenutno tržište očekuje najmanje smanjenje od 25 baznih bodova u septembru te oko 100 baznih bodova do kraja godine.

– To je znatno više nego što je bio slučaj prije nekoliko sedmica, smatra Fritsch.

Kada su kamatne stope na tržištu kapitala visoke, zlato je kao oblik ulaganja u nepovoljnom položaju jer ne ostvaruje prihod. Kad kamatne stope padnu, plemeniti metal ponovno postaje zanimljiv kao oblik ulaganja.

– Tu su i geopolitičke nesigurnosti – posebno sukob na Bliskom istoku. Zbog straha od eskalacije situacije na tom području mnogi investitori povećavaju udio zlata u svojim portfeljima. Zlato kao sigurna luka i napetosti na Bliskom istoku također su faktor koji podiže cijenu jer se u vremenima nesigurnosti traže takve sigurne luke, kaže Fritsch.’

Prema tom analitičaru, zlatne rezerve ne kupuju samo mali investitori i veliki ulagači, već to čine i centralne banke, posebno u Aziji, što je također potaknulo potražnju i rast cijene.

– S jedne strane, udio zlata u deviznim rezervama zemalja u razvoju još je relativno nizak – znatno niži nego u industrijskim zemljama. Dakle postoji potreba za diversifikacijom, za smanjenjem udjela dolara. To je jedan od razloga zbog kojih su zemlje u razvoju u posljednjih godinu, dvije kupovale zlato na rekordnim nivoima, kaže Fritsch.

Investitor Buffett ima pak svoje tumačenje. Prema njegovom mišljenju, ljudi kupuju zlato kada se boje ekonomskih ili političkih kriza, inflacije ili pada drugih vrsta ulaganja. U osnovi se na zlato gleda kao na sigurno utočište tokom nesigurnih vremena. Što više ljudi osjećaju strah ili neizvjesnost, to više kupuju zlato, što podiže njegovu cijenu. Buffett tako implicira da cijena zlata raste paralelno s osjećajem straha, prenosi Tportal.