Marx.ba

Otkako je nastupila pandemija prije skoro četiri godine (ako posmatramo globalno), nastao je opšti haos i kolaps u cijelom svijetu, a posebni izazovi su se ispoljili na tržištu rada. Uveden je rad od kuće, kao norma u brojnim kompanijama, a sa njim je došla i određena doza fleksibilnosti koje se zaposleni sada ne žele odreći.

Vratiti osoblje u kancelarije, uvesti hibridni režim rada ili dopuštati rad od kuće – to su pitanja sa kojima se suočavaju firme, premda su neke dosta striktnije od drugih. Također, oprečni stavovi i medijski članci nas navode da se zapitamo: Šta je, zapravo, istina? Da li kancelarije polako umiru, ili će ponovo oživjeti u punom sjaju?

Ako je vjerovati pisanju BBC-ija, izgleda je višegodišnja borba između poslodavaca i zaposlenih, ipak, konačno završena – i to u korist ovih prvih. Podsjeća se, međutim, da su radnici još na početku covida-19 “imali prednost” nad šefovima, uglavnom jer su im okolnosti olakšavale rad od kuće, ali i zbog tvrdoglavosti, odnosno odbijanja da se vrate nazad u ofis.

Ipak, ova godina je bila prelomna, jer šefovi prvi put u četiri godine vode glavnu riječ kada se radi o ovim konkretnim pitanjima. Svakako, to ne znači da je fleksibilnost radnika “ubijena”, ali će većina morati da se vrati u kancelarije. Tačnije, prema stavu stručnjaka, budućnost hibridnog radnog okruženja će uglavnom zavisiti od volje poslodavaca.

Na pragu 2024. godine, jasno je da su šefovi ogromnim dijelom povratili svoju moć, ipak – ta moć nije apsolutna. Na primjer, dosta radnih mjesta omogućuje i iziskuje fleksibilnost, te je važno pronaći kompromis.

Ima i izuzetaka, odnosno industrija gdje će zaposleni nastaviti da “vode glavnu riječ” u odnosu na poslodavce, kao što je slučaj sa trenutno najtraženijim radnim mjestima – npr, onim vezanim za razvoj vještačke inteligencije.