N. D.

Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizirala je prezentaciju vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u 2023. godini, s posebnim osvrtom na razmjenu s najznačajnijim trgovinskim partnerima. Prezentaciji su prisustvovali predstavnici medija, diplomatskog kora, bh. institucija i kompanija, a o trendovima u vanjskotrgovinskoj razmjeni govorili su predsjednik Komore dr.sc. Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Zdravko Marinković i direktor Sektora za makroekonomski sistema Slaviša Ćeranić.

Istaknuto je da je obim razmjene u 2023. iznosio 45.413.586.000 KM i manji je za 4,39% odnosno 2,08 milijardi KM u odnosu 2022. godinu.

– Analize za 2023. godinu pokazuju da ključni razlozi pogoršanja obima razmjene leže u smanjenoj privrednoj aktivnosti na nivou EU. Pogoršanje međunarodnog okruženja, geoplitičke tenzije, borba protiv inflacije, kupovina skupljih energenata, zelena tranzicija, monetarna stezanja, itd su doveli do pada aktivnosti na nivou EU, koja je ključni partner za privredu BiH. Pored toga, značajan uticaj na razmjenu je imala visoka referentna 2022. godina, kada su se desile tršižne neravnoteže i vještačko povećanje potražnje na tržištu energenata. Stavljanjem tržišta energenata u realne okvire, došlo je do smanjenja potražnje, te posljedično i izvoza, kazao je predsjednik VTK/STK BiH Vjekoslav Vuković.

Vrijednost izvoza u 2023. godini iznosi 17.2 mlrd. KM, što je manje za 1,20 mlrd. KM ili 6,57% u
odnosu na 2022. godinu, a uvezena je roba u ukupnoj vrijednosti od 28,2 mrld. KM, što je manje za 875,60 mil KM ili 3,01% u odnosu na godinu ranije. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 11.074.114, dok je pokrivenost uvoza izvozom 60,8 %.

Bosne i Hercegovine je skoncentrisana prvenstveno na tržište EU, s toga 72,3% od cjelokupnog izvoza se plasira na tržište EU. U 2023. godini zabilježen je pad izvoza na tržište EU za 6,71% u odnosu na prethodnu godinu.

Najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partneri po obimu trgovine su Hrvatska sa 17,32% učešća u ukupnom obimu razmjene Bosne i Hercegovine, zatim Srbija (13,17%), Njemačka (11,63%), Slovenija (8,38%,) i Italija (7,99%). Po pokrivenosti uvoza izvozom, najznačajniji partneri su Austrija (116%) i Njemačka (106%). Istovremeno, najveći izvoz bilježimo u Njemačku (2,7 mlrd. KM), Hrvatsku (2,6 mlrd. KM) i Srbiju (2,1 mlrd. KM), a najviše uvozimo iz Hrvatske (5,3 mlrd. KM), Srbije (3,9 mlrd. KM) i Njemačke (2,6 mlrd. KM).

– I pored toga što je Njemačka, kao najveće izvozno tržište, bila u recesiji u 2023. godini ostvaren je rast izvoza od 20,70 mil KM. Rast izvoza zabilježen je i u Austriju, gdje je pokrivenost izvoza uvozom 116 %, u iznosu od 6,72 mil KM. Iz ovih pokazatelja može se zaključiti da je BiH uspjela održati kontinuiran rast izvoza na neka od najznačajnijih tržišta usljed dugoročnih ugovora i uspjeha privatnog sektora, prije svega u metalskom i drvnom sektoru, i da odgovore pravovremeno i kvalitetno na ugovorene narudžbe, kazao je Vuković.

Vodeći izvozni bh. proizvodi bili su električna energija (1,1 mlrd. KM), izolovana žica (663,9 mil. KM) i željezne ili čelične konstrukcije (613,4 mil. KM), dok smo najviše uvozili naftna ulja (2,4 mlrd. KM), osobne automobile (1,1 mlrd. KM) i lijekove (684,2 mil. KM).

Privreda Bosne i Hercegovine, kako su istakli predstavnici VTK/STK BiH, unatoč svim izazovima, kako vanjskim tako i unutarnjim, pokazala je visok stupanj agilnosti, otpornosti ali i fleksibilnosti.

Nakon prezentacije održan je panel „Poboljšanje poslovnog ambijenta s ciljem povećanja izvoza u 2024. godini“ na kojem je razgovarano, između ostalog, o podršci kompanijama kako bi, prije svega, uspjeli da zadrže svoje kupce, te prošire poslovanje na druga nova tržišta. Na panelu su učestvovali predstavnici bh. instititucija Hajrudin Podbićanin, (Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH), Samir Džaferović (Ministarstvo komunikacija i prometa BiH), Dino Selimović (Ministarstvo vanjskih poslova BiH), Marko Kubatlija (Agencija za unapređenje stranih investicija BiH) i Miljka Kutić (Uprava za neizravno/indirektno oporezivanje).

Uvoz i izvoz kroz brojke

Obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u 2023. godini iznosio je 45.413.586.000 KM i manji je za 4,39% odnosno 2,08 mlrd KM u odnosu 2022. godinu.

Pad izvoza za 1,20 mlrd KM ili 6,57% u 2023. godini u odnosu na godinu ranije.

Pad uvoza u Bosnu i Hercegovinu u 2023. godini za 875,60 mil KM ili 3,01% u odnosu na 2022. godinu.

Pokrivenost uvoza izvozom je 60,8% i manji je za 3,68% u odnosu na 2023. godinu.

Smanjen izvoz robe iz Bosne i Hercegovine u 16 zemalja EU, ali je i dalje nastavljen trend povećan obima izvoza na ključna tržišta: Njemačka, Austrija.

Smanjenje ukupnog obima razmjene rezultat je smanjenja tražnje i pada privrednih aktivnosti na nivou EU, geopolitičke tenzije, te smanjenje potražnje za energentima.

Robna razmjena sa EU

Obim razmjene za 2023. godinu sa EU je iznosio oko 31,25 milijarde KM što je manje za 6,71% u odnosu na 2022. godinu.

Ukupan obim EU razmjene predstavlja 68,8 % ukupnog obima razmjene BiH sa svijetom.

U 2023. godini je na tržište EU izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 12,4 mlrd KM, što je manje za 6,71% u odnosu na prethodnu godinu.

Istovremeno je iz EU uvezeno robe u vrijednosti od 18,8 mlrd. KM, što je manje za 0,59% u usporedbi sa prethodnom godinom.

U ukupnom izvozu EU učestvuje sa 72,3 %, a u uvozu sa 66,7 %

Deficit sa EU iznosi 6,4 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 65,9 %.

Razmjena sa zamljama CEFTA-e

Ukupan obim razmjene sa CEFTOM je iznosio 7,37 mlrd KM što je skoro 16,2% ukupne razmjene BiH sa svijetom.

Na tržište CEFTE-e je u analiziranom periodu izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 3,05 mlrd. KM, što je manje za 10,95% u odnosu na prethodnu godinu.

Istovremeno je uvezeno robe u vrijednosti od 4,32 mlrd. KM, što je manje za 5,75% u odnosu na isti period prethodne godine.

Deficit sa CEFTA-om iznosi 1,2 mlrd. KM, a pokrivenost uvoza izvozom 70,7%.

Razmjena sa zemljama EFTA-e

Ukupan obim razmjene sa zemljama EFTA-e iznosi 1,16 mlrd KM.

Izvezeno je robe na tržište EFTA-e u vrijednosti od 465,26 mil. KM, što je više za 4,57 % u odnosu na 2022. godinu.

Istovremeno je uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 701,06 mil KM, što predstavlja smanjenje od 36,33%.

Deficit u robnoj razmjeni iznosi 235,80 mil. KM, a pokrivenost uvoza izvozom 66,4 %.

Razmjena sa ostalim tržištima

Ukupan obim razmjene u 2023. godini sa tzv. Ostalim tržištima iznosio je 5,61 mlrd KM.

Izvoz je iznosio 1,23 mlrd KM u veći je u odnosu na 2022. godinu za 3,30%.

Uvoz je iznosio 4,37 mlrd KM i manji je za 2,23% u odnosu na 2022. godinu.

Deficit sa ostalim tržištima je iznosio 3,2 mlrd. KM a pokrivenost uvoza izvozom 28,3 %.