Marx.ba

Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošle sedmice, sedme zaredom, jer je zbog slabosti ekonomije moguć daljnji pad potražnje za “crnim zlatom”. Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 3,9 posto, na 75,84 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3,8 posto, na 71,22 dolara.

Pad cijena sedam sedmica zaredom nije zabilježen još od 2018. godine. U četvrtak su cijene nafte na oba tržišta pale na najniži nivo od kraja juna, ali u petak su skočile više od 2 posto, ublaživši gubitke na sedmičnom nivou.

Nedavno su Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici odlučili smanjiti proizvodnju u prvom tromjesečju iduće godine za otprilike 700 hiljada barela dnevno.

No, to nije podržalo cijene nafte jer kompanije u SAD proizvode rekordne količine barela, a kineski uvoz nafte posustaje, što znači da je ponuda obilna, kaže Tamas Varga iz PVM-a.

A takav bi se odnos ponude i potražnje mogao nastaviti, s obzirom da je rast najvećih svjetskih ekonomija usporen, dok zemlje koje nisu članice OPEC-a povećavaju proizvodnju nafte. Stoga rast cijena u petak Varga smatra “pukom korekcijom”, nakon oštrog pada prethodnih dana.

Podršku cijenama trenutno pruža samo uvjerenje trgovaca da su središnje banke zapadnih zemalja završile ciklus povećanja kamata, s obzirom da inflacija popušta.

No, ekonomije će vjerovatno stagnirati ili slabiti idućih mjeseci, a proći će još mjeseci prije nego što bi središnje banke mogle početi smanjivati kamate i tako potaknuti oporavak ekonomije.

Zbog toga su cijene nafte na putu gubitaka u ovoj godini. Na londonskom je tržištu cijena barela trenutno u minusu u odnosu na početak godine oko 11,7, a na američkom tržištu oko 11,3 posto.