Marx.ba

Iako ste možda već pročitali da čokolada može biti korisna za zdravlje, moguće je da ste bili pomalo skeptični. Kratak odgovor je – možda. Istraživači su proveli brojna istraživanja o mogućim dobrobitima konzumiranja čokolade, ali ne čini se da su blizu odluke treba li čokoladu klasificirati kao zdravu hranu.

Nekoliko istraživanja usredotočilo se na grupu hemijskih spojeva poznatih kao flavonoidi. Ti se spojevi nalaze u brojnim biljkama i hrani biljnog porijekla, poput čaja i vina, koju mnogi od nas jedu svaki dan, a već je poznato da ima antioksidativna svojstva.

Kakao sadrži brojne flavonoide, ali najveći fokus je upravo na katehinima i flavanolima. Ove hemikalije zaslužne su za sve, od smanjenja rizika od razvoja bolesti poput dijabetesa, srčanog i moždanog udara te raka do poboljšanja funkcije mozga.

– Ako je vaša omiljena vrsta čokolade mliječna čokolada ili neka druga vrsta punjenog čokoladnog slatkiša, nažalost, nemate sreće, piše HowStuffWorks.

Najveće koncentracije flavonoida nalaze se u čokoladi s najvećim udjelom kakaovca – krutog dijela zrna kakaovca koji čokoladi daje karakterističnu boju i okus. To se odnosi na vrlo tamnu čokoladu ili nezaslađen kakao u prahu.

Ako želite veću korist od čokolade, možda neće biti dovoljno jesti samo vrlo tamnu čokoladu. Količina flavanola može varirati ovisno o zrnu kakaovca, a visoke temperature koje neki proizvođači čokolade koriste tokom obrade mogu ukloniti neke ili sve flavanole.

Nije uobičajena praksa navoditi količinu flavanola na omotu, ali proizvođači čokolade sve više odlučuju drugačije obrađivati čokoladu kako bi sačuvali flavanole. Neki prodaju i pločice od sirovog kakaovca.

Istraživanje zdravstvenih dobrobiti čokolade donosi i dobre vijesti. Većina studija usredotočuje se na potencijal čokolade u borbi protiv bolesti koje mnogi ljekari nazivaju “velikom četvorkom”: dijabetesa, raka, moždanog udara i bolesti srca.

Istraživač s Harvarda Norman Hollenberg i njegovi kolege objavili su 2007. godine studiju o grupi domorodačkog naroda koji živi u Panami pod nazivom Kuna. Hollenberg je proučavao Kune više od desetljeća jer se činilo da nikada nisu razvili visoki krvni pritisak.

Također je otkrio da su razvili bolesti “velike četvorke” po stopi manjoj od 10 posto. Međutim, kako su se Kune preselili na kopno, njihov krvni pritisak i stope bolesti bili su dosljedniji općoj populaciji Paname.

Kune u svojim rodnim domovima sedmično popiju čak 40 šoljica kakaovca. Hollenberg je teoretizirao da bi vrsta flavanola, nazvana epikatehin, koja se obično prerađuje iz komercijalnih kakaovaca jer ih čini gorkima, mogla biti razlog.

Epikatehin može poboljšati cirkulaciju i opustiti stisnute krvne žile podizanjem nivoa dušikovog oksida u krvi. Studija Kuna samo je jedna od brojnih studija provedenih tokom proteklog desetljeća o svojstvima tamne čokolade u borbi protiv bolesti, poseno njenim učincima na stanja koja dovode do bolesti srca.

Također, sestre i liječnice Mary i Marguerite Engler dugi niz godina istražuju povezanost kardiovaskularnog zdravlja i prehrane te su objavile neovisnu studiju o dobrobitima tamne čokolade. Pokazalo se da su ljudi koji su dvije sedmice jeli jednu pločicu čokolade s visokim udjelom flavanola dnevno uveliko poboljšali funkciju i fleksibilnost arterija. Pregled studija iz aprila 2001. pokazuje da visoka konzumacija tamne čokolade može smanjiti rizik od dijabetesa, srčanih bolesti i moždanog udara za čak 30 posto.

Iako je čokolada poznata po nekim zdravstvenim prednostima, važno je naglasiti da se one većinom odnose na tamnu čokoladu. Bogata korisnim spojevima, tamna čokolada može imati pozitivan utjecaj na zdravlje. Međutim, važno je konzumirati ju umjereno, uz svjesnost o sadržaju šećera i kalorija. Uživanje u tamnoj čokoladi kao dijelu uravnotežene prehrane može donijeti zadovoljstvo okusa, uz dodatne dobrobiti za zdravlje, piše Index.