Marx.ba
Svakoga dana složite popis zadataka koje morate obaviti na poslu i svakog se dana ponovo borite s njegovom provedbom, a popis kao da se kroz dan uopće ne skraćuje. Razlog možda leži u tome što multitaskate, jer mislite da ćete tako obaviti više, ali istraživanja kontinuirano pokazuju da je žongliranje s više zadataka odjednom loša odluka budući da nas izlaže stresu, ubrzava srčani ritam i podiže krvni tlak. Možda vam se čini da si usitnjavanjem olakšavate posao, ali nije tako – obavljate li više zadataka istovremeno, treba vam više vremena da završite posao i pritom više griješite. Time, dakle, trošite i više vremena i više energije, piše Živim.
Pomaže kod ADHD-a
Dobar primjer lošeg postupanja daje klinička psihologinja Anne Welsh. Ona objašnjava kako ne bi trebalo raditi.
– Prekidate, recimo, pisanje poslovnog izvještaja kako biste odgovorili na e-poštu. Kada ponovno otvorite izvještaj, prisjećate se gdje ste stali i što ste željeli napisati i time gubite energiju. Takvo prebacivanje zadataka iscrpljuje vaše izvršne funkcije neophodne za odlučivanje, planiranje i fokusiranje, rekla je psihologinja.
Počnete li radni dan sa stavom „vidjet ćemo šta će se dogoditi” i bez plana, vjerovatno ćete biti razvučeni u više smjerova, osjećati se preopterećeno i biti razočarani svojom produktivnošću, smatra konsultant i stručnjak za ADHD Billy Roberts. On predlaže pristup kakav se prakticira u radu s osobama s ADHD-om, koji bi mogao doista pomoći u rješavanju ovakvih problema.
To je podjela vremena u blokove (time blocking), metoda upravljanja vremenom koja stavlja određene zadatke u tačno planirane vremenske blokove, odnosno okvire. Primjerice, možete odrediti vrijeme od 9 do 10 sati za provjeru pristigle e-pošte i odgovaranje na nju. Zatim blok od 10 do 12 sati možete rezervirati za rad na prijedlozima klijenata, od 12 do 13 sati za ručak itd., ovisno, naravno, o vašim radnim obvezama.
Prednosti metode
– Ovakvo strukturiranje dana omogućuje vam da se usredotočite na jedan zadatak u određeno vrijeme i pomaže da ne gubite kognitivnu energiju na skakutanje između zadataka. Kada ga podijelite na isječke, postajete svjesniji koliko vam je vremena potrebno za različite zadatke, što će vam s vremenom dati bolju predodžbu o tome što možete postići svakoga dana, objašnjava psihologinja Welsh.
S obzirom na to da podjela vremena u blokove omogućuje mozgu da se duboko usredotoči na jedan zadatak, ona ujedno potiče kreativno razmišljanje i sposobnost rješavanja problema. Uz takvu organizaciju rada manje je ometanja, manje se mentalno umaramo i lakše održavamo kognitivnu učinkovitost. Nadalje, takva podjela vremena eliminira „zamor od odlučivanja” oko toga što biste trebali učiniti i kada, a zadržavanjem pozornosti na jednom zadatku može se povećati i produktivnost.
Nemojte biti kruti
Postavljanje vremenskih blokova nije teško. Prvo popišite zadatke koje želite obaviti tijekom dana, ali neka podjela bude detaljnija. Primjerice, kaže Roberts, umjesto da navedete „napiši izvještaj”, zabilježite „napiši uvod za izvještaj”, „istraži podatke za izvještaj” itd.
Zatim procijenite koliko će vam vremena biti potrebno da dovršite svaki zadatak – pola sata, jedan sat, dva… Poslije svakog zadatka predvidite i malu pauzu, barem 15 minuta. Neki stručnjaci preporučuju omjer rada i odmaranja 3:1, što bi značilo da nakon 90-minutnog rada uzmete pauzu od 30 minuta. Eksperimentirajte s različitim rutinama dok ne pronađete onu koja vam odgovara.
– Najvažnije je ostati fleksibilan. Određivanje blokova ne bi trebalo biti previše kruto, a raspored biste trebali prilagoditi prema prioritetima i nivou energije. Naposljetku, cilj je osjećati se kao da upravljate svojim rasporedom, a ne obrnuto, kaže Roberts.
VEZANO
Jeste li čuli za fenomen “preciznog” buđenja: Stručnjak objasnio šta stoji iza toga
