Marx.ba

Naša prehrana utječe na mnogo više od samog opsega struka. Naime, namirnice koje svakodnevno konzumiramo, kao i pića koja pijemo, ključne su za svaki aspekt našeg blagostanja – uključujući i zdravlje mozga. Iako postoji mnogo izvrsnih napitaka koji potiču rad mozga i mogu poboljšati kognitivne funkcije, možda bismo trebali razmisliti o izbacivanju nekih od svojih omiljenih pića.

Nažalost, neka pića mogu negativno utjecati na pamćenje, raspoloženje i koncentraciju te potencijalno povećati rizik od bolesti poput Alzheimerove. Prema riječima stručnjaka, ovo su dvije vrste napitaka koje bismo trebali izbjegavati za bolje zdravlje mozga i cjelokupno zdravlje.

1. Gazirani sokovi

Iako su ukusni, konzumacija gaziranih sokova nosi određene rizike, uključujući negativan utjecaj na mentalno zdravlje i mozak tokom vremena. Velika količina šećera uzrokuje nagle skokove i padove nivoa šećera u krvi što može dovesti do promjena raspoloženja i povećane anksioznosti.

Dugoročno, navika ispijanja gaziranih sokova može utjecati na nivo inzulina i pridonijeti problemima s dugoročnim pamćenjem.

– Prava su šećerna bomba: gazirani sokovi šalju nivo šećera u krvi na pravi vrtuljak. Prvo dobijete brz nalet energije, ali ubrzo slijedi pad koji ostavlja vaš mozak u magli i povećava anksioznost. To je kao da svom mozgu kažete: “Hajde, sprintaj!” samo da biste ga nekoliko trenutaka kasnije spotaknuli, objašnjava psihologinja Veronica West za SheFinds.

2. Energetska pića

U umjerenim količinama, kofein iz energetskih pića može poboljšati fokus i povećati energiju. Međutim, u velikim dozama, kakve se često nalaze u energetskim pićima, može doći do pretjerane stimulacije nervnog sistema, uzrokujući simptome anksioznosti poput nervoze, razdražljivosti, nemira i lupanja srca.

– Kofein, kada se konzumira u velikim količinama, može izazvati anksioznost i poremetiti kvalitetan san što dugoročno smanjuje nivo inteligencije mozga. Sve ovo dodatno pogoršava visoki sadržaj šećera u većini energetskih pića, što dovodi do inzulinske rezistencije – ključnog faktora u pogoršanju kognitivnih funkcija, zaključio je dr. Michael O. McKinney, prenosi Indexfit.

VEZANO

Ima li vrijeme utjecaj na naše raspoloženje: Šta o tome kaže nauka