Marx.ba

U posljednje vrijeme svjedočimo značajnom porastu interesa centralnih banaka za kupovinu zlata, kako u razvijenim ekonomijama, tako i u onima u nastajanju. Prema najnovijem istraživanju Svjetskog vijeća za zlato (WGC), 29 posto od 70 ispitanih centralnih banaka planira povećati svoje zlatne rezerve u narednih 12 mjeseci – što je rekordan udio.

Ovaj fenomen nije ograničen samo na zemlje u razvoju, poput Kine i njenih saveznika, koje već neko vrijeme intenzivno gomilaju zlato da bi diversificirale svoje rezerve želeći se sve manje oslanjati na američki dolar.

Iznenađujuće, čak 15 posto centralnih banaka iz razvijenih ekonomija također namjerava slijediti ovaj trend, najviše od 2019. godine. U ekonomijama u nastajanju ovaj postotak još je veći, s čak 40 posto centralnih banaka koje planiraju kupovinuu zlata u sljedećoj godini, piše Business Insider.

Povećan interes za zlato dolazi unatoč činjenici da se cijena ovog plemenitog metala kreće na rekordnim nivoima, oko 2.330 dolara po unci, nakon što je prošlog mjeseca dosegla gotovo 2.450 dolara. Glavni razlozi za ovakve poteze centralnih banaka uključuju potrebu za rebalansiranjem rezervi i zaštitom od različitih rizika, poput rastuće inflacije, izloženosti američkom dolaru i tržišne nestabilnosti. Osam od 20 centralnih banaka također je navelo povećane ekonomske rizike iz zemalja iz kojih dolaze rezerve valuta, s posebnim naglaskom na rastući američki proračunski deficit.

Paralelno s ovim entuzijazmom za zlato, 56 posto centralnih banaka iz razvijenih ekonomija poručilo je da očekuju pad udjela dolara u globalnim rezervama u narednih pet godina. Gotovo dvije trećine centralnih banaka iz ekonomija u nastajanju dijeli to mišljenje. Ova promjena stava prema američkom dolaru dolazi uslijed intenzivnih rasprava o njegovoj dominantnoj ulozi kao svjetske rezervne valute, što je samo potaknuto sankcijama Zapada protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Unatoč tome, dolar ostaje čvrsto ukorijenjen u svjetskom finansijskom sistemu, a vrlo malo ljudi vjeruje da bi mogao biti svrgnut s trona. No grupa velikih zemalja u nastajanju aktivno traži načine za njegovo zaobilaženje, što bi moglo imati dugoročne implikacije na globalnu ekonomiju.

Prema nedavnom izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), udio američkog dolara u globalnim rezervama smanjen je s više od 70 posto u 2000. godini na oko 55 posto u posljednjem kvartalu 2023. godine. MMF ovaj pad naziva “tajnom erozijom”, što ukazuje na postupan, ali konstantan gubitak udjela dolara u svjetskim rezervama, prenosi Tportal.