Marx.ba
Kad je Kolumbo tražio finansiranje, niko nije znao što je s druge strane okeana. Danas, kad anonimni guru na X-u može pokrenuti val kupovine dionica kompanije u sektoru svemirske industrije, koja nema ni jednog plaćenog klijenta, situacija nije previše drugačija.
Negdje sredinom petnaestog stoljeća evropske krune počele su finansirati ekspedicije prema nepoznatom, ne zato što su imale precizan poslovni plan, nego zato što nisu mogle priuštiti da ne finansiraju. Što ako drugi stignu prvi, što ako s druge strane stvarno ima plemenitih kovina, začina, zemlje? Povrat nije bio izračunat jer nije ni mogao biti, ne znaš što vrijedi kontinent za koji ne znaš da postoji.
Kontinent je na kraju bio stvaran, povrat je došao, ali rijetko onima koji su platili prvu ekspediciju i nikad u roku koji bi itko unaprijed nazvao razumnim. To ulaganje u nešto čija vrijednost nije upitna, ali čiji je rok povrata neodređen, nije nestalo s krajem doba otkrića, samo je mijenjalo industriju.
Devedesete su imale internet koji je obećavao sve, ali bez poslovnog modela koji garantira instant dobit. Naravno, postojala je uvjerljiva priča o infrastrukturi budućnosti pa su navrnuli investitori. Dot-com crash je pobio hiljade njih, ali podmornički kablovi, data centri i protokoli koje su izgradili u prvoj turi ostali su i postali temelj svega što je uslijedilo, a time, kao i evropskim krunama, donijeli dobit. Cleantech je 2007. izgledao identično, solarna energija i električni automobili u jednom valu entuzijazma i venture kapitala koji je masovno ulagao bez jasnog horizonta povrata.
Kripto je bio ista priča, samo bez fizičke infrastrukture kao opravdanja. Bitcoin je obećavao revoluciju plaćanja i decentralizaciju svega, a isporučio je uglavnom špekulaciju, ali dovoljno profitabilnu da niko ko je kupio na vrijeme ne žali. Neke profiti su došli, sporije i skromnije nego što je itko obećavao, a prava profitna revolucija još uvijek čeka. Svaki od tih valova ima isti argument: gradi se, povrat dolazi kasnije, ko izađe prerano propušta sve.
Sektor svemirske industrije je sada u toj fazi, samo s jednom razlikom od prijašnjih valova ulaganja: ovdje se vidi nešto stvarno. Globalna svemirska ekonomija procijenjena je na 626 milijardi dolara u 2025., a privatna ulaganja porasla su 48 posto u jednoj godini, na 12,4 milijarde dolara, što je novi rekord i puni oporavak od pada iz 2022. Od 2009. do danas u 2.197 space kompanija ukupno je uloženo 347,9 milijardi dolara. Orbit slotovi postoje, spektar ima vrijednost, satelitski internet funkcionira i Elon Musk je to dokazao, dakle to nije imaginarni kontinent, niti digitalna priča koja se tek treba opredmetiti, niti kriptovaluta koja će tek eksplodirati.
Vodeći investitori u sektoru kažu da nikad nisu vidjeli jači interes ulagača, ali niko od njih ne zna tačno kada će vidjeti povrat. Samo se vidi na horizontu crveni kontinent, doduše, nikko još ne zna čiji će biti
