TikTok će na svojoj platformi označavati sadržaj stvoren putem umjetne inteligencije
Marx.ba Posljednjih godina pojavili su se brojni AI alati putem kojih možemo napraviti jako realistične fotografije i videozapise. U nekim slučajevima slike i videa su toliko dobro napravljeni da je jako teško, odnosno ponekad nemoguće prepoznati je li nešto zaista snimljeno ili je umjetno stvoreno. Ta granica između istine i laži, odnosno fake newsa sve je tanja, a možemo reći i opasnija zbog potencijalno negativnih posljedica širenja lažnih vijesti i sadržaja. Kako bi stali na kraj širenju umjetno stvorenog sadržaja, iz TikToka su najavili kako će automatski označavati fotografije i videozapise koji su nastali korištenjem AI alata. Takav će sadržaj ubuduće biti označen s tzv. “Content Credentialsom”, odnosno tehnologijom digitalnog vodenog žiga Koalicije za porijeklo i autentičnost sadržaja (Coalition for Content Provenance and Authenticity). Ovaj digitalni žig lijepi metapodatke na sadržaj unutar poznatih alata poput Adobeova Fireflyja, DALL-E-ja i drugih, a osim na fotografijama i videozapisima, u budućnosti će biti dostupan i za audio sadržaj. Također, iz TikToka su najavili kako će se pridružiti udruženju Content Authenticity Initiative koje predvodi Adobe, a koje je fokusirano na postavljanje standarda kako bi stvoreni digitalni sadržaj, bilo da je riječ o slikama, video ili audio sadržaju, bio transparentan i kako bi se mogao pratiti unutar cijele industrije. TikTok se još u februaru, zajedno s drugih 20-ak tehnoloških kompanija poput Mete, Googlea, Amazona, OpenAI-a i drugih, obavezao na borbu protiv lažnih vijesti stvorenih putem AI alata. TikTok već označava sadržaj napravljen korištenjem AI efekata dostupnih unutar same aplikacije te od kreatora zahtjeva da označe sav sadržaj stvoren putem AI-a, a koji izgleda realno. Do sada je to već napravilo više od 37 miliona korisnika, a sada će TikTok takav sadržaj automatski označavati i kada se uploada s drugih platformi. – Dok većina ljudi želi odgovorno koristiti sadržaj generiran umjetnom inteligencijom, postoje i ljudi loših namjerava koji ga koriste kako bi namjerno prevarili druge, objavili su iz TikToka na službenom blogu razloge za ovakav potez. Ova promjena dolazi uoči nadolazećih američkih predsjedničkih izbora koji bi, upozoravaju brojni stručnjaci, mogli biti pod velikim utjecajem lažnih vijesti (što se već događalo), no ovog bi puta takve lažne vijesti s upotrebom umjetne inteligencije mogle imati još veći utjecaj, piše Zimo.
Microsoft zbog umjetne inteligencije ulaže više od 10 milijardi u zelenu energiju
Marx.ba U 2020. Microsoft je obećao da će postati ugljično neutralan do 2030. kompenziranjem ugljika i smanjenjem vlastitih emisija. također, tehnološki se div obavezao ne samo biti neto pozitivan za klimu već je obećao ukloniti iz okoliša ugljik koji kompanija emitira direktno ili indirektno putem električne potrošnje. Ali zatim je došla umjetna inteligencija gladna energije, i to jako puno energije. Umjetna inteligencija već sad troši monstruozne količine električne energije, mijenjajući jednačinu za tehnološke kompanije koje balansiraju između dvostrukih prioriteta. A to su upravljanje emisijama i ostanak u utrci za AI. Podatkovni centri koji pohranjuju informacije i ugošćuju velike jezične modele na kojima se obučava umjetna inteligencija pohranjeni su s visokonaponskim računarskim čipovima koji zahtijevaju puno energije i puno vode za hlađenje. Neki analitičari predviđaju da bi umjetna inteligencija mogla trošiti čak četvrtinu sve energije u SAD do 2030. Microsoft je recimo, prošlog septembra otkrio da je njegova potrošnja vode porasla za 34 posto. Mreža električne energije kakva trenutno postoji nije sposobna nositi se s tako velikim porastom potražnje, pa tehnološke kompanije preuzimaju stvari u svoje ruke. A to čini i Microsoft koji je neki dan najavio ugovor vrijedan 10 milijardi dolara s upraviteljem imovine Brookfieldom za opskrbu Microsofta s ogromnih 10,5 gigavata kapaciteta obnovljivih izvora energije između 2026. i 2030. To je daleko najveći takav ugovor ikada potpisan, a količina gigavata je ekvivalentna količini električne energije potrebne za napajanje četiri miliona domova. – Energetske kompanije su nekad bile uzbuđene zbog ugovora o četiri megavata. Zatim su se pretvorili u poslove od 600 megavata. A onda smo sada u gigavatima. Vidimo da sve to raste eksponencijalnom brzinom, rekao je Xavier Smith, direktor istraživanja, energije i industrije u istraživačkoj kompaniji AlphaSense. Brookfield je div u prostoru obnovljive energije. Upravlja s više od 7.000 postrojenja za proizvodnju električne energije na pet kontinenata, od vjetroelektrana, solarnih elektrana do hidroelektrana. Ali čak će i Brookfield vjerovatno morati izgraditi još više kapaciteta kako bi zadovoljio Microsoftove zahtjeve. To bi moglo doći u obliku više solarnih projekata, što bi moglo dobro odgovarati s obzirom na blizinu potencijalnih solarnih lokacija Sunbelta rastućim čvorištima podatkovnih centara u Phoenixu i Las Vegasu. No, nisu samo obnovljivi izvori na meti tehnoloških kompanija već se i nuklearna energija pokazuje kao slamčica spasa, pa je Amazon prošli mjesec kupio podatkovni centar na nuklearni pogon u Pennsylvaniji, dok je izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman podržao je startup koji nastoji napajati podatkovne centre s malim nuklearnim reaktorima. – Nuklearna energija sve više postaje važan dio ovog razgovora. Još u jesen prošle godine Microsoft je imao oglas za posao menadžera nuklearne tehnologije. Oni žele da neko za njih može razviti strategiju za implementaciju malih modularnih reaktora, kaže Smith. Niti jedna kompanija nije precizirala koje će vrste obnovljive energije Brookfield opskrbljivati Microsoftom niti precizne finansijske uvjete ugovora. Financial Times procjenjuje da je posao vrijedan oko 10,5 milijardi dolara, na temelju trenutnih trendova u industriji i strukturi cijena. Cijene obnovljive energije značajno su pale posljednjih godina i mogle bi tako i nastaviti, ali Smith kaže da još uvijek ima smisla da kompanije poput Microsofta sada sklapaju ugovore umjesto da čekaju mogućnost jeftinije energije u budućnosti ili pokušavaju izgraditi svoje vlastitu energetsku infrastrukturu. Budući da se umjetna inteligencija brzo razvija za razliku od energetskih projekata koji mogu trajati i godinama, tehnološke se kompanije također moraju brzo prilagođavati. Microsoft upravlja s više od 300 podatkovnih centara širom svijeta, koje koristi za pohranu informacija i obuku velikih jezičnih modela koji pokreću chatbotove kao što su ChatGPT i AI aplikacije uključujući Copilot. Zbog distribuirane prirode AI infrastrukture, neki su predložili da bi izvanmrežni, prilagođeni energetski projekti koji izravno napajaju podatkovne centre mogli biti učinkovitiji način opskrbe električnom energijom za AI. Iako bi Microsoftu ili njegovim konkurentima moglo biti jeftinije izgraditi vlastita izvanmrežna rješenja, Smith je rekao da je to manje privlačna opcija. – Iako tehnološke kompanije žele biti izložene obnovljivim izvorima energije, ne žele upravljati centrom moći. Tako Google ne želi pokrenuti elektranu kao što ni Microsoft ne želi voditi nuklearno postrojenje, zaključuje Smith, prenosi Lider.
YouTube testira novu opciju temeljenu na umjetnoj inteligenciji
Marx.ba Umjetna inteligencija prisutna je u sve većem broju proizvoda i usluga koje koristimo, a da često toga nismo niti svjesni. Kompanije razvijaju i eksperimentiraju s različitim opcijama – neke od njih ne prođu test pa se odustaje od njihova razvoja, dok se nastavlja raditi na onima koje se pokažu zanimljivim i korisnim, piše Zimo. Jedna od kompanija koja često eksperimentira s novitetima je YouTube, a nedavno su počeli s testiranjem opcije koja je bazirana na umjetnoj inteligenciji, kao i na podacima o gledanju videozapisa. Nazvana je “jump ahead” i dok je sve do nedavno bila dostupna kao eksperiment za samo određeni i mali broj korisnika, sada je već dostupna većem broju osoba u SAD, no samo pretplatnicima YouTube Premiuma. Kako i samo ime kaže, klikom na “jump ahead” videozapis će se prebaciti naprijed i to na ono mjesto za koje umjetna inteligencija smatra da bi korisnicima mogli biti najzanimljivije tako da će preskočiti manje bitan sadržaj. S obzirom na to da korisnici konzumiraju jako puno sadržaja, pogotovo videa, nije teško zaključiti kako bi ovo mogla biti prilično popularna opcija (ako postane dostupna svima) jer bi na dužim videozapisima omogućila pregled samo najzanimljivijih dijelova. Na YouTubeu dijelovi videa mogu se prebaciti za 10 sekundi s brza dva dodira prstom po desnoj strani ekrana, a korisnicima kojima je dostupna nova opcija, kada tako dva puta brzo dodirnu ekran pojavit će se nova virtualna tipka na kojoj će pisati “jump ahead” te ju je dovoljno jednom dodirnuti kako bi preskočili sadržaj koji većina korisnika najčešće preskače te će se video prebaciti na zanimljiviji dio sadržaja, barem po mišljenju umjetne inteligencije. Ako ne dodirnete tu tipku, ona će nakon nekoliko sekundi nestati. YouTube planira završiti s ovim eksperimentom u junu, ali postoji mogućnost da ga produže ili da tu opciju nakon toga omoguće većem broju korisnika. Jump ahead trenutno ima različita ograničenja – osim što je dostupna samo pretplatnicima YouTubea u SAD koji ovom videoservisu pristupaju putem aplikacije za Androide, nije ju moguće aktivirati na svim videozapisima.
Deset načina kako primijeniti umjetnu inteligenciju u maloj firmi
Marx.ba Umjetna inteligencija (AI) širok je pojam za računarske procese koji su sposobni obavljati složene zadatke koji obično zahtijevaju ljudsku inteligenciju. Umjetna inteligencija dio je mnogih poslovnih aplikacija i mrežnih alata, i omogućuje korisnicima jednostavnu izradu sadržaja, analizu podataka i brzo obavljanje zadataka koji se ponavljaju. Ne iznenađuje da ova tehnologija već pomaže firmama svih veličina da poboljšaju svoje performanse. AI može smanjiti vrijeme provedeno na svakodnevnim zadacima; može izraditi prilagođene kopije, slike, videozapise i prognoze; može brzo obraditi podatke kako bismo poboljšali proces poslovnog odlučivanja i može preobraziti korisničko iskustvo. Ukratko, umjetna inteligencija mijenja pravila igre i, iako postoji zabrinutost da bi mogla biti zloupotrebljena, ona je tu da ostane, piše portal Techdonut. Istraživanje InstantPrinta provedeno 2023. na 1000 uredskih radnika u Ujedinjenim Kraljevstvu pokazalo je da 89 posto Britanaca već koristi AI u svom radu. Među njima je 71 posto onih u dobi između 18 i 34 godine. Pri tome je 24 posto ispitanika reklo da im AI štedi novac, 21 posto da im AI štedi vrijeme. Istraživanje je pokazalo da radnici koriste alate umjetne inteligencije za: Ovo je deset prijedloga kako biste uz pomoć alata umjetne inteligencije mogli vašu malu firmu učiniti produktivnijom i profitabilnijom. 1. Kreiranje pisanog sadržaja Postoji mnoštvo alata umjetne inteligencije za kreiranje pisanog sadržaja. Evo nekih od njih: ChatGPT je jedan od najpopularnijih. Može kreirati sadržaj prilagođen vašim poslovnim potrebama i koji odgovara vašem tonu glasa. Drugi pomoćnici za kreiranje pisanog sadržaja utemeljeni na umjetnoj in teligenciji su Google Bard, copy.ai i Jasper.ai.Happy Scribe automatski generira prijepise kada učitate audio ili video datoteku. Otter.ai je još jedan AI alat za transkripciju koji pretvara video i audio (kao što su podcasti) u tekst. Također je i zapisivač bilješki – možete ga postaviti da snima mrežne sastanke, a on će prepisati teme razgovora i poslati vam e-poruku s ključnim detaljima. Grammarly je naširoko korišten alat za provjeru teksta koji osigurava da vaš pisani sadržaj ne sadrži pravopisne, interpunkcijske i gramatičke pogreške. GrammarlyGO pokretan umjetnom inteligencijom omogućuje vam da zamislite ideju i u nekoliko sekundi generirate nacrt, prilagođenih vašem tonu glasa. Grammarly također ima ugrađeni detektor plagijata. 2. Video zapisi Kreiranje videa za društvene mreže ili vaše internetske stranice je lakše i brže zahvaljujući UI alatima kao što je Lumen5. Lumen5 vam omogućuje kreiranje videozapisa od nule (ili pretvaranje pisanog sadržaja u videozapise). Pomoću Submagica možete kreirati kratke videozapise s posebnim efektima uključujući zumiranje, titlove, zvučne efekte i opise. Slično tome, Pictory vam omogućuje izradu videozapisa iz bilo kojeg sadržaja u nekoliko minuta. Još jedan koristan AI alat je Murf, koji pretvara tekst u govor i omogućuje kreiranje profesionalnih glasovnih zapisa za vaš sadržaj koristeći glasove umjetne inteligencije koji zvuče potpuno prirodno. 3. Umjetničke kreacije Pronalaženje slika i drugih umjetničkih kreacija za vašu web stranicu i aktivnosti na društvenim mrežama može biti dugotrajno i skupo. AI alat poput DALL·E 2 može u sekundi generirati jedinstvene i visokokvalitetne slike na temelju tekstualnog upita. Na svaki tekstualni upit nudi se mogućnost izbora između četiri varijacije slike. Ostali korisni alati uključuju Adobe Firefly i Canva, koji ima značajku Magic Design pokretanu umjetnom inteligencijom koja pomaže korisnicima da kreiraju vizuelne elemente jednim pritiskom tipke. 4. Prezentacije AI alat kao što je Tome omogućuje vam pretvaranje dokumenta u slajd prezentaciju jednim pritiskom tipke. Može dizajnirati pojedinačne slajdove s tekstom i slikama, kao i kreirati cjelovite prezentacije. Na sličan način Gamma koristi AI za kreiranje prezentacija, dokumenata i web stranica. 5. Zapošljavanje AI vam može pomoći da pronađete najbolju osobu za posao i uštedite vrijeme i novac, posebno kada ste suočeni s velikim brojem prijava. Alati umjetne inteligencije mogu vam pomoći da brzo skenirate biografije, uočite ključne vještine i kvalifikacije, pa čak i da odlučite koliko su kandidati usklađeni s vrijednostima vaše firme. Skillate, na primjer, nudi rješenja na temelju umjetne inteligencije za svaki aspekt procesa zapošljavanja, od pisanja opisa poslova i procjene biografije do zakazivanja intervjua. 6. Istraživanje tržišta Mnogi od nas već koriste alate kao što su ChatGPT ili Google Bard za kreiranje sadržaja, ali jeste li razmišljali o tome da ih možete koristiti kako biste doznali nešto novo? Ovi popularni alati umjetne inteligencije izvrstan su alat za istraživanje tržišta koji vam omogućuje postavljanje specifičnih pitanja i dobivanje detaljnih informacija o vašem poslovnom sektoru, konkurentima i bazi kupaca. 7. Služba za korisnike Firme koriste chatbotove za pružanje podrške 24/7, poboljšavajući online iskustvo za korisnike. Mogu se programirati da odgovaraju na rutinske upite i usmjeravaju korisnike na određene web stranice. Malim firmama mogu pružiti napredni nivo korisničke usluge koju su prije nudile samo korporacije. Jedan od najpopularnijih chatbota je ChatBot, automatizirani alat koji razgovara s vašim klijentima online, odgovara na njihova pitanja i vodi ih kroz proces kupovine. SecondBrain (ranije MagicChat.ai) još je jedna AI platforma koja vam omogućuje kreiranje botova sa specijaliziranim znanjem o vašem poslovanju kako biste korisnicima pružili online podršku u stvarnom vremenu. 8. Društveni mediji Mnoge od najpopularnijih aplikacija društvenih medija imaju AI funkcionalnost. Buffer je, na primjer, aplikacija koja firmama omogućuje zakazivanje i objavljivanje postova na više platformi društvenih medija s jedne nadzorne ploče. Sadrži AI asistenta koji može pomoći u stvaranju novih objava za društvene kanale, prenamjeni postojećih objava i osmišljavanju ideja. Hootsuite također ima AI alate koji pomažu u kreiranju sadržaja za društvene mreže. 9. Upravljanje projektima Ažuriranje popisa obaveza može biti puno lakše uz AI. Alat kao što je TimeHero, na primjer, može vam pomoći da upravljate svim svojim zadacima, automatski planirajući kada je najbolje vrijeme da se posvetite određenom zadatku. Softver za upravljanje projektima ClickUp također nudi niz opcija koje pokreće umjetna inteligencija, uključujući pomoćnika za pisanje pomoću umjetne inteligencije. 10. E-trgovina Umjetna inteligencija mijenja svijet e-trgovine. Može vam pomoći da razumijete ponašanje kupaca, poboljšate iskustvo kupovine i pružite personalizirane preporuke koje će vam pomoći da povećate i unakrsnu prodaju. Mnogi kreatori web stranica, uključujući GoDaddy i Wix, koriste AI za automatsku izradu stranica. Popularni alat za e-trgovinu Shopify također koristi generiranje teksta s pomoću umjetne inteligencije za kreiranje sadržaja kao što su opisi proizvoda.
Apple u ofanzivi: Zaposlili stručnjake iz Googlea i pokrenuli tajnovitu AI kompaniju
Marx.ba U odnosu na većinu konkurentskih kompanija, Apple prilično zaostaje na polju umjetne inteligencije, što bi mogao biti i jedan od razloga pada potražnje za njihovim uređajima u posljednje vrijeme. Iako trenutačno na tržištu nema Appleovih proizvoda poput ChatGPT-a, kompanija ipak nije pasivna na ovom polju te su stručnjaci za umjetnu inteligenciju jako tražena roba i u ovoj kompaniji. Pogotovo su im zanimljivi zaposlenici iz jedne konkurentske kompanije te je, prema ovosedmičnom medijskom izvještaju, Apple u posljednjih 6 godina, odnosno od kad je na čelo njihova AI odjela zasjeo John Giannandrea, zaposlio najmanje 36 stručnjaka za AI iz – Googlea. Čak je i sam Giannandrea u Apple došao upravo iz Googlea, gdje je bio od glavnih ljudi u AI odjelu Google Brain, koji se u međuvremenu spojio s DeepMindom. Također, ove sedmice američki mediji su se raspisali i o Appleovom uspostavljanju tajanstvenog AI laboratorija u Evropi, odnosno u Zurichu, što je još jedan dokaz kako je kompanija ubacila u petu brzinu kada je u pitanju ova tehnologija. Apple je još prije toga preuzeo dvije švicarske startup AI kompanije – FaceShift koji je fokusiran na virtualnu stvarnost te Fashwell, kompaniju koja je specijalizirana za vizuelno pretraživanje. Računajući i ove dvije kompanije, Apple je tokom posljednjeg desetljeća preuzeo oko 25 AI kompanija. Što se tiče njihova švicarskog odjela, kompanija je raspisala konkurse za posao za istraživanje generativne umjetne inteligencije na dvije lokacije u Zurichu, a zanimljivo je kako je jedna lokacija posebno tajnovita te navodno niti komšije koji žive u istoj ulici nisu svjesni da se tu nalaze uredi ove kompanije. Tim Cook nedavno je u razgovorima s analitičarima najavio kako testiraju različite proizvode bazirane na umjetnoj inteligenciji te je stavio naglasak na odgovornost pri inovacijama oko ove tehnologije. Sve na čemu su do sada radili, ali i informacije o potencijalnoj suradnji s Googleom i OpenAI-jem oko generativne umjetne inteligencije, trebali bi saznati tokom nadolazeće konferencije koja će se održati sljedeći mjesec. Na WWDC-u Apple bi tako trebao predstaviti novitete koje će implementirati u svoj operativni sistem za iPhone i iPad, a u kojima će najveći naglasak biti upravo na AI. Kako naglašavaju na Ars Tehnici, Apple će fokus staviti na implementaciju generativne umjetne inteligencije na svoje uređaje, što će omogućiti pokretanje AI chatbotova i aplikacija na samom hardveru uređaja, umjesto na cloud servisima u podatkovnim centrima, piše Zimo.
Mastercard unapređuje borbu protiv prevara zahvaljujući najnovijoj AI tehnologiji
Marx.ba Više nego ikada ranije, prevaranti na internetu pokušavaju zloupotrijebiti tehnologije kao što je AI. Prema podacima Federalnog biroa za istrage – FBI, građani SAD-a su izgubili 12,5 milijardi dolara zbog internet prevara samo u 2023. godini. U Velikoj Britaniji se tokom prve polovine prošle godine dogodilo skoro 1,4 miliona krađa, što bi značilo da su se prevare dešavale na svakih 12 sekundi. Kako bi se suprotstavila ovom rastućem problemu, kompanija Mastercard kreirala je Scam Protect, paket specijaliziranih AI rješenja koja pomažu da se identificiraju i spriječe prevare. Mastercard, također, sarađuje sa brojnim organizacijama unutar platnog sistema radi suzbijanja prevara. – Prevaranti koriste nove tehnologije, što otežava prepoznavanje različitih prevara“, istakao je Chris Reid, izvršni potpredsjednik za cyber rješenja u kompaniji Mastercard. – Oslanjajući se na naše inovacije u domenu AI-ja i ključna partnerstva, mi podržavamo finansijske institucije uvidima kako da lakše prepoznaju i spriječe zloupotrebe, dok istovremeno krajnje korisnike educiramo kako da ih uoče. Kroz takav cjeloviti pristup osiguravamo da je najveći mogući broj ljudi zaštićen, čime se dodatno gradi povjerenje u savremeni digitalni svijet u kome živimo. Zaštita identiteta bazirana na AI Na osnovu znanja i stručnosti u domenima zaštite identiteta, biometrije, AI-ja i otvorenog bankarstva, Mastercard može pomoći u zaštiti potrošača od širokog spektra prevara, bilo da se one tiču prijenosa novca sa računa na račun, kartičnog plaćanja ili otvaranja računa. Saradnja sa partnerima u industriji Mastercard također sarađuje sa organizacijama širom ekosistema kako bi se borio protiv prevara, umanjio njihov utjecaj i educirao korisnike. Mastercard sarađuje sa telekomunikacionom kompanijom Verizon kako bi se suprotstavio rastućoj prijetnji od prevara. Danas, robusni kapaciteti Verzion mreže pružaju napredne analize podataka i uvide, ali i generiraju značajne istraživačke izvještaje poput Verizon Izvještaja o neovlaštenom pristupu podacima (DBIR) zahvaljujući kojem preduzeća mogu razumjeti i spriječiti cyber prijetnje. Kroz svoj servis Call Filter, Verizon štiti više od 80 miliona korisnika od više od 20 milijardi nepoželjnih SPAM poziva. Mastercard i Verizon nastavljaju nadograđivati svoju dugogodišnju saradnju. U budućnosti će sarađivati na novim rješenjima koja će zaštititi korisnike od višekanalnih napada. Spajanjem uvida koje posjeduje Mastercard kada je riječ o identitetu sa snažnim mrežnim tehnologijama kojima raspolaže Verizon mogu se kreirati novi napredni alati koji preciznije sprečavaju prevarante. Banke u Velikoj Britaniji, uključujući i NatWest, prve su na svijetu koje koriste Mastercard rješenje koje suzbija prevare u realnom vremenu koje je bazirano na AI. „Prevare poput onih kada ljudi misle da šalju novac za određeni cilj ili plaćaju robu za koju smatraju da je autentična, ne zahtijevaju kršenje sigurnosti ili hakiranje, potrebno je samo da korisnik bude u zabludi“, rekao je Nick Elliot, šef odjela koje se bavi platnim prevarama u banci NatWest. „Razvojem sofisticiranosti prevara, poboljšavale su se naše sposobnosti praćenja i sprečavanja prevara u realnom vremenu. Uz podršku kompanije Mastercard, koristimo moć AI tehnologije da identificiramo platne prevare i zaustavimo ih prije nego što je novac prebačen. U kombinaciji sa našim programom edukacije potrošača i uputstvima o mjerama predostrožnosti, unapređujemo zaštitu za sve naše klijente.” Nakon lansiranja 2023. godine, rani pokazatelji efekta koje ovo rješenje donosi su obećavajući. Prošle godine, TSB (Trustee Savings Bank) je procijenio da bi iznos prevara spriječenih u Velikoj Britaniji tokom godine bio skoro 100 miliona funti ukoliko bi druge banke koristile njihove principe zaštite potrošača. Mastercard također sarađuje sa globalnom finansijskom kompanijom za autentifikaciju Entersekt koja koristi Mastercard Identitety kako bi pomogla finansijskim institucijama u borbi protiv prevara. Koristeći bihevioralnu biometriju koju je razvio Mastercard, Entersekt omogućava bankama da dodatno provjere transakcije sa većim rizikom, tako što verificiraju biometriju korisnika kako bi potvrdili transakciju. Ovaj dodatni korak štiti korisnika i prije nego što sredstva napuste njegov račun. Broj prevara je manji ukoliko korisnici imaju sredstva da ih prepoznaju i bore se protiv njih. Mastercard je partner i član Globalnog saveza protiv prevara (GASA), koji štiti potrošače širom svijeta od prevara zahvaljujući svojim edukativnim kampanjama. Mastercard i GASA dijele svoje uvide i definiraju zajedničke akcije kako bi se založili za sigurne transakcije, interakcije i zaštite korisnika. Kao dio Saveza, Mastercard je nedavno pomogao u uspostavljanju poglavlja Globalnog saveza protiv prevara u Singapuru, koje okuplja organizacije u regionu da sarađuju na novim rješenjima za zaštitu potrošača. Da biste saznali više o Scam Protect, posjetite: www.scamprotect.com
Microsoftov novi AI alat ima impresivne mogućnosti, ali predstavlja i rizik
Marx.ba Jedna od najkontroverznijih tema vezanu uz tehnologiju i umjetnu inteligenciju posljednjih godina jest deepfake. Riječ je o tehnologiji i alatima putem kojih se samo na temelju nečijih fotografija i videozapisa može stvoriti novi lažni videozapis koji izgleda iznimno realno. S deepfakeom može se napraviti video s političarima koji će davati nekakve opasne izjave i time utjecati na npr. predizborne kampanje ili, što je još strašnije, može se koristiti za pornografiju pa na tijela pornoglumica ili glumaca postaviti lice drugih osoba ili napraviti takvu sliku i video samo uz pomoć tekstualnih uputa. Tako nešto nedavno se dogodilo Taylor Swift, a lažne fotografije proširile su se društvenim mrežama. Zahvaljujući toj tehnologiji ponekad zaista ne znamo šta je istina, a šta laž. A ta je tehnologija sada postala još naprednija, odnosno potrebno je još manje sadržaja koji se može iskoristiti za stvaranje realnih videa. Microsoftov istraživački odjel iz Azije tako je predstavio novi eksperimentalni alat nazvan VASA-1 koji omogućuje stvaranje deepfake videozapisa na temelju samo jedne fotografije ili crteža/slike lica osobe. Korištenjem fotografije i crteža, kao i postojećih audio datoteka, moguće je napraviti vjerne videozapise lica tih osoba koje govore, uz realne pokrete lica i grimase kakve i inače ljudi rade dok razgovaraju. Istraživači ove kompanije objavili su i primjere videa korištenjem njihove tehnologije te oni izgledaju dovoljno dobro da mogu prevariti ljude koji neće primijetiti razliku između takvih i stvarnih videa. Nije teško zaključiti kako bi ovakva tehnologija u rukama osoba loših namjera mogla donijeti brojne probleme jer bi u kratko vrijeme i s jako malo sadržaja mogli napraviti brojna lažna videa. Toga su svjesni i u Microsoftu pa su tako iz ove kompanije odlučili da neće objaviti demo ili konačan proizvod, kao niti omogućiti drugima razvoj vlastitih proizvoda na njihovoj tehnologiji, sve dok ne budu sigurni da će se njihova tehnologija koristit odgovorno i u skladu s odgovarajućom regulativom. Ono što nije poznato, naglasili su na Engadgetu, jest namjeravaju li u svoju tehnologiju implementirati nekakve zaštitne mjere s kojima će se spriječiti njenu zloupotrebu poput spomenute pornografije ili uporabe u svrhu miješanja u izborne procese. Iako je ovaj alat treniran na fotografijama stvarnih (slavnih) osoba, pokazao se prilično uspješan i na umjetničkim slikama pa je tako oživio Mona Lisu koja je zapjevala, odnosno odrepala dio pjesme “Paparazzi” s glasom Anne Hathaway, piše Zimo.
Isporuke pametnih telefona s GenAI mogućnostima porast će preko 4 puta do 2027.
Marx.ba Kako se navodi u izvještaju GenAI Smartphone Shipments and Insights, iz serije izvještaja Smartphone 360 Service analitičke kompanije Counterpoint Research, broj pametnih telefona s mogućnostima GenAI do 2027. godine će se više nego učetverostručiti. Očekuje se da će baza instaliranih GenAI pametnih telefona prijeći 1 milijardu do 2027. godine. U kontekstu očekivanog ulaska Applea u segment pametnih telefona s mogućnostima GenAI Counterpoint je značajno povećao procjene na tržištu. Counterpoint Research definira GenAI pametni telefon kao mobilni uređaj koji koristi velike, unaprijed obučene generativne AI modele za stvaranje originalnog sadržaja ili obavljanje kontekstualno svjesnih zadataka. Očekivanja su da će takvi uređaji imati multimodalne mogućnosti, što će im omogućiti obradu teksta, slike, glasa i drugih ulaza kako bi generirali različite rezultate i omogućili korisničko iskustvo koje je fluidno i besprijekorno. Očekuje se da će se hardverske specifikacije takvih uređaja vjerovatno razvijati kako tehnologija napreduje. No, za sada bi uređaj trebao imati hardverske mogućnosti koje su usporedive ili premašuju performanse postojećih vodećih pametnih telefona kako bi učinkovito pokretale generativne AI modele. Više od 10 proizvođača dosad je lansiralo preko 30 pametnih telefona koji podržavaju GenAI. AI u pametnim telefonima ključna je tema za razgovor od početka ove godine, posebno nakon uspješnog debija serije Galaxy S24, gdje je Samsung stekao dobar udio u marketingu ranih slučajeva upotrebe AI. Očekuje se da će Samsung predvoditi GenAI listu proizvođača za pametne telefone 2024. godine. To je drugi trend u posljednjih nekoliko godina u kojem je Samsung imao prednost ranog pokretača; prvi je uspjeh njegovih sklopivih uređaja. Prednost umjetne inteligencije pružit će Samsungu zamah u srednjem do premium segmentu pametnih telefona kako značajke GenAI-ja budu sve više prepoznate u nadolazećim godinama. Osim Samsunga, Appleov očekivani ulazak u prostor dodatno će pomoći rastu segmenta. Nakon što Apple uđe, očekuje se da će umjetna inteligencija odmah postati obavezna opcija u svim lansiranjima pametnih telefona srednje i vrhunske klase počevši od 2025. godine. Međutim, prava će razlika biti u slučajevima upotrebe jer potrošači još uvijek procjenjuju potencijalni utjecaj umjetne inteligencije u njihovoj budućnosti uređaji. Pametni telefoni budućnosti bit će više personalizirani kako bi zadovoljili individualne potrebe i preferencije, a AI će igrati centralnu ulogu u pokretanju tih personaliziranih iskustava. Kako se proizvođači razlikuju po pozicioniranju umjetne inteligencije, ključ će biti evolucija slučajeva upotrebe umjetne inteligencije. Sadašnji slučajevi upotrebe uključuju poboljšane mogućnosti slikanja, opcije prijevoda, poboljšana iskustva s aplikacijama, preporuke sadržaja, stvaranje prilagođenijeg sadržaja i još mnogo toga. Ti će se slučajevi upotrebe razvijati kako će veliki jezični modeli (LLM) nastaviti rasti i po veličini i po učinkovitosti. Counterpoint vjeruje da će integracija edge computinga (mobilni uređaji) i cloud computinga biti glavni model za generativnu umjetnu inteligenciju u pametnim telefonima, a proizvođači s jednako snažnom razvojem softverskih mogućnosti, zajedno sa strateškim industrijskim partnerstvima, vjerovatno će ostati ispred konkurencije. Counterpoint očekuje da će GenAI pametni telefoni dostići tačku preokreta 2025. godine jer će uređaji prožimati šire cjenovne segmente, posebno cjenovni segment od 400 do 599 dolara. Cjenovni raspon od ≥600 i 400-599 dolara činit će 9 od svakih 10 GenAI pametnih telefona prodanih 2024. godine. Vodeće kompanije za procesore kao što su MediaTek i Qualcomm već su preuzele vodstvo u prihvatanju generativnih AI pametnih telefona. Pokrenuli su nekoliko mobilnih računarskih platformi koje podržavaju multimodalne velike AI modele na uređajima. Očekuje se da će Qualcomm biti vodeći u području AI SoC-a 2024. godine, da će osvojiti gotovo polovicu svih isporuka GenAI pametnih telefona, a slijediti će ga MediaTek s udjelom od 13%.
Google i Liverpool stvorili umjetnu inteligenciju koja potpuno mijenja stvari
Marx.ba Google DeepMind želi uvesti umjetnu inteligenciju (AI) u nogomet lansiranjem novog alata koji će pomoći trenerima da donose bolje taktičke odluke. Googleova istraživačka divizija predstavila je prototip TacticAI-a u martu ove godine, a alat je razvijen u saradnji s engleskim nogometnim premijeligašem Liverpoolom. AI istraživači iz DeepMinda objavili su svoja otkrića u naučnom časopisu Nature Communications. Stručnjaci za nogomet uključeni u projekt vjeruju da je AI sistem, obučen na skupu podataka od više od 7.000 kornera s EPL utakmica, već bolji od ljudi u izradi planova za napad i obranu tih specifičnih prekida igre. – Ono što je za mene najuzbudljivije u jest da je nogomet igra koja leži između umjetnosti i nauke. U igri ima puno slučajnosti, ali ipak možemo koristiti podatke za donošenje boljih odluka, rekao je Zhe Wang, jedan od voditelja Google DeepMindovog projekta TacticAI, za Business Insider. Petar Veličković, koator na TacticalAI projektu rekao je kako ima smisla trenirati TacticAI fokusirajući se na udarce iz ugla jer obično upravo oni dovode do strukturiranijih dijelova igre. TacticAI može davati prijedloge trenerima o optimalnom pozicioniranju igrača prilikom napada i obrane kornera, potencijalno dajući njihovim ekipama prednost na konkurencijom. Saradnja s Liverpoolom, zapravo i ne iznenađuje. Otkako su ga preuzeli vlasnici Boston Red Sox, Fenway Sports Group, 2010. godine, klub je angažirao nekoliko ljudi čije životopise obično ne biste pronašli u tipičnom nogometnom klubu – uključujući i Iana Grahama, koji ima doktorat iz fizike s Cambridgea i koji je vodio istraživački odjel Liverpoola do 2023. godine. – Posljednjih 10 godina Liverpool je imao ljude u svom timu s doktoratima s Cambridgea i Harvarda – to su ljudi koji su vrlo inženjerski, podatkovno i istraživački usmjereni, i dugo su radili na korištenju statističke analize. Dakle, već je postojala dobra, čvrsta osnova na koju smo mogli graditi s dubokim učenjem, rekao je. Stručnjaci Liverpoola pomogli su DeepMindu procijeniti jesu li korner rutine TacticAIa bile učinkovite. Objava TacticAIa označava kraj saradnje između DeepMinda i Liverpoola – ali istraživači vjeruju da su izvršni direktori klubova na vrhunskom nivcou tek počeli shvatati transformacijsku ulogu koju bi AI mogao donijeti modernom nogometu. Sljedeći predmeti analize mogli bi biti slobodni udarci te ubacivanja s aut-linije, piše Business Insider. – Ne pokušavamo zamijeniti ljudske trenere. Umjesto toga, želimo im pomoći da donose brže i bolje odluke kako bi vidjeli obrasce i pronašli moguća poboljšanja kroz AI. U konačnici, i dalje će treneri biti ti koji će donositi odluke. Ovo je samo alat koji će im pomoći da odluke koje donose budu sveobuhvatnije, rekao je Wang.
Istraživanje: Kako finansijski direktori vide umjetnu inteligenciju i šta od nje očekuju
Marx.ba Jedna od tri organizacije u srednjoj Evropi ima iskustvo s generativnom umjetnom inteligencijom iz prve ruke, dok samo 4 posto trgovačkih društava pasivno čeka da njihovi konkurenti povuku prvi potez. Tri četvrtine finansijskih direktora u srednjoj Evropi (73 %) smatraju da je generativna umjetna inteligencija važna za strategiju njihova trgovačkog društva. Prema Deloitteovom ispitivanju stavova finansijskih direktora u srednjoj Evropi pod nazivom „Jeste li spremni za generativnu umjetnu inteligenciju?“, polovica ispitanih finansijskih direktora očekuje smanjenje troškova nakon uvođenja generativne umjetne inteligencije u svoje poslovanje. Ovo je ispitivanje objavljeno kao treći dodatak 16. izdanju Deloitteovog ispitivanja stavova finansijskih direktora u srednjoj Evropi. Ispitivanje obuhvaća stavove oko 500 finansijskih direktora organizacija koje posluju na tržištima u 15 država srednje Evrope o ključnim prednostima i izazovima uvođenja generativne umjetne inteligencije. Najnovije izdanje Deloitteovog ispitivanja stavova financijskih direktora u srednjoj Evropi – najtačnijeg pokazatelja stajališta finansijskih stručnjaka u regiji — sadržava i pregled ekonomskih i poslovnih izgleda, kao i mogućnosti za rast trgovačkih društava, te mu je priložen dodatak o finansijskom poslovanju, a koji pruža uvide u trenutno poslovanje odjela za finansije. Generativna umjetna inteligencija i poslovna strategija Velika većina sudionika u ispitivanju, čak 73 %, smatra da je generativna umjetna inteligencija važna za njihovu poslovnu strategiju, doduše u različitoj mjeri. Petina finansijskih direktora u srednjoj Evropi (22 %) smatra da je umjetna inteligencija vrlo važna ili važna za provedbu poslovne strategije, premda jedna četvrtina njih (27 %) smatra da nije jako važna. Zanimljivo je da najveći broj ispitanika (oko 80 %) u Poljskoj i Rumuniji smatra da je generativna umjetna inteligencija relevantna za poslovnu strategiju, dok najmanji broj ispitanika (53 %) u Češkoj i Slovačkoj smatra da je ona relevantna za poslovnu strategiju. Kad je riječ o konkretnim sektorima, sektor tehnologije, medija i telekomunikacija, potrošački sektor te sektor poslovnih i profesionalnih usluga vrlo će vjerovatno generativnu umjetnu inteligenciju smatrati važnom (38 % odnosno 33 % ispitanika smatra je važnom ili vrlo važnom), kao i sektor finansijskih usluga (27 %). – Svjedočimo sve zastupljenijem uvođenju generativne umjetne inteligencije u trgovačka društva koja posluju u srednjoj Europi. Kao što je bio slučaj i s drugim tehnologijama, upotreba generativne umjetne inteligencije omogućit će trgovačkim društvima u srednjoj Europi iskorištavanje iskustava drugih tržišta na kojima su organizacije već uvele nova rješenja. Kako bismo uistinu razumjeli stvarnu vrijednost generativne umjetne inteligencije, ključno ju je neprimjetno integrirati u širu poslovnu strategiju, ne samo za potrebe izvršenja zadataka već i radi korjenite promjene poslovnih modela i načina na koji trgovačko društvo posluje, kaže Goran Končar, partner u Deloitteovom odjelu revizije i savjetovanja i voditelj CFO programa u Hrvatskoj. Većina kompanija nema jasnu viziju kako primijeniti generativnu umjetnu inteligenciju Prema Deloitteovom izvještaju, najnaprednijih 11 posto finansijskih direktora u srednjoj Evropi uključilo je generativnu umjetnu inteligenciju u svoju strategiju, dok je četvrtina njih (25 %) tek počela iskušavati umjetnu inteligenciju. U tom pogledu u srednjoj Evropi predvode Češka i Slovačka (20 % trgovačkih društava uvelo je nove tehnologije, a 22 % ih iskušava). Nadalje, 26 % organizacija koje se nalaze u srednjoj Evropi uči o novim tehnologijama, dok jedna trećina njih (32 %) tvrdi da je prerano za njihovo uvođenje. Premda odgovori jasno pokazuju da većina trgovačkih društava nema jasnu viziju o tome kako krenuti putem generativne umjetne inteligencije, samo mali postotak trgovačkih društava pasivno čeka da njihovi konkurenti poduzmu prve korake (oko 4 %). Poljska i CE South regija i dalje su najnesigurniji u pogledu sljedećih koraka, dok Slovačka i Češka predvode u odnosu na prosjek kad je riječ o uvođenju generativne umjetne inteligencije u svoje strategije (skoro 20 % u odnosu na prosječnih 11 % u srednjoj Europi). Trgovačka društva u Baltičkoj regiji suočavaju se sa zanimljivim paradoksom – iako znatno veći broj ispitanika smatra da je generativna umjetna inteligencija u pokusnoj fazi (38 % u odnosu na prosječnih 25 %), manje od 2 % njih aktivno je upotrebljavaju u okviru svoje strategije (u usporedbi s prosjekom od 11 % za srednju Evropu kao cjelinu). Sektori koji će najvjerovatnije uključivati rješenja zasnovana na generativnoj umjetnoj inteligenciji u svoje strategije su: tehnologija, mediji i telekomunikacije (21 %), prirodne nauke (20 %) te poslovne i profesionalne usluge (17 %). Glavna prednost – smanjenje troškova Polovica (49 %) finansijskih direktora u srednjoj Evropi smatra da je glavna prednost uvođenja generativne umjetne inteligencije u svoje poduzeće smanjenje troškova, dok se na drugom mjestu nalazi povećana tačnost predviđanja (43 %). Jasno, produktivnost i učinkovitost, za koje 34 % ispitanika u srednjoj Evropi smatra da su ključne za uvođenje generativne umjetne inteligencije, mogu u potpunosti preobraziti poslovanje. Međutim, najveća vrijednost i razlike u strategiji nastat će upotrebom nove tehnologije radi inovacije. Jedan od tri ispitanika (36 %) smatra da je generativna umjetna inteligencija važan faktor za razvoj novih kapaciteta, usluga ili proizvoda, a Češka (40 %) i Rumunija (42 %) pokazale su da najbolje razumiju mogućnost inovacije. Relativno veliki broj poljskih ispitanika izrazio je interes za upotrebu generativne umjetne inteligencije u svom poslovanju (36 % u odnosu na prosjek srednje Evrope od 22 %) te narušavanje poslovanja konkurenata (21 % u odnosu na prosjek od 6 %). No, finansijski direktori iz Poljske ne vide generativnu umjetnu inteligenciju kao sredstvo za poboljšanje iskustva korisnika: 17 % ispitanika u usporedbi s 34 % u drugim dijelovima regije i skoro 42 % u Baltičkoj regiji. Jedna trećina ispitanika u Češkoj (34 %) smatra da je generativna umjetna inteligencija učinkovit alat za držanje koraka s tržištem, u usporedbi s prosjekom od 24 %. Smanjenje troškova smatra se osnovnom prednosti generativne umjetne inteligencije u većini sektora, posebice u kapitalno intenzivnim sektorima kao što su: proizvodni sektor, energetika, komunalne usluge, rudarenje (58 % svaki sektor) i građevinski sektor (54 %). Finansijski direktori u sektoru poslovnih i profesionalnih usluga usredotočeni su na klijente te smatraju da su glavne prednosti uvođenja generativne umjetne inteligencije razvoj novih proizvoda i usluga te povećano zadovoljstvo korisnika (47 %). U sektoru potrošača najviše se cijeni veća tačnost prognoza, modela i planiranih scenarija (50 %). Istodobno, u sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija glavnim se prioritetom smatra razvoj novih