Novi problemi: Umjetna inteligencija nije toliko inteligentna
Š.M. Više je autorica i autora otkrilo kako se na popularnim web odredištima za prodaju i recenziju pojavljuju knjige s njihovim imenima koje oni zapravo nisu napisali. Pretražujući Amazon i Goodreads, autorica Jane Friedman nedavno je otkrila listu lažnih knjiga koje koriste njezino ime, vjerojatno ispunjenih ili smećem ili sadržajem generiranim umjetnom inteligencijom. U obje platforme opirali su se uklanjanju lažnih naslova sve dok autoričine pritužbe nisu postale viralne na društvenim mrežama. U objavi na blogu pod naslovom I Would Rather See My Books Get Pirated Than This (Or: Why Goodreads and Amazon Are Becoming Dumpster Fires) Friedman je opisala svoju borbu s krivotvorinama. ‘Tko god ovo radi, očito lovi pisce koji vjeruju mom imenu i misle da sam ja napisala ove knjige. Nisam. Najvjerojatnije ih je generirala umjetna inteligencija‘, navela je. Problemi s uklanjanjem Uvertira u ovaj problem nastaje u februaru kada je Reuters napravio profil autora koji koriste ChatGPT za pisanje e-knjiga, prodajući ih putem Amazona. U junu je Vice izvijestio o priljevu desetaka knjiga punih besmislica generiranih umjetnom inteligencijom koje su preuzele liste bestselera Kindlea. Friedman, koja piše o izdavaštvu i autorica je 10 knjiga, zabrinuta je da će lažne knjige s njenim imenom koje je generirala umjetna inteligencija utjecati na njezin ugled. Na Goodreadsu proces zahtijeva od autora da se obrate dobrovoljnim ‘knjižničarima’ i uključe se u određene grupe online s komentarima kako bi zatražili uklanjanje nelegitimnih knjiga. Čak ni tada nema garancije kako će sporni naslovi biti odmah uklonjeni. Goodreads je uklonio sporne naslove s Friedmaninog službenog autorskog profila nekoliko sati nakon što je njezin post na blogu objavljen. Kad se obratila Amazonu za pomoć u uklanjanju naslova s njezinog autorskog profila, Amazon je zatražio ‘registracijske brojeve zaštitnih znakova’ koji se odnose na njezinu tvrdnju. Nakon što su saznali kako nema zaštitni znak za svoje ime, odbili su ukloniti knjigu iz prodaje. Iako su lažni naslovi na kraju uklonjeni s Amazona nakon što je priča eksplodirala, Friedmanino iskustvo baca svjetlo na složeni proces kojim se autori moraju kretati kako bi zaštitili svoje ime i rad na mreži. Friedmanova nije jedina kojoj se ovako nešto događa. Na društvenoj mreži X (bivši Twitter) autorica Jane Ward objavila je kako je nedavno otkrila 29 naslova na Goodreadsu u kojima je njezino ime netočno navedeno kao autorica. Još jedna autorica, Sarah Rose, tvitala je kako joj ljudi stalno govore da su kupili njenu najnoviju knjigu. Iako je na njoj njeno ime, ona ju nije napisala, već se neki prevarant koristi algoritamom koji služi za pronalaženje više djela istog autora. Njen izdavač nije uspio stati tome na kraj, pa je na kraju odustala od borbe, piše Ars Technica. U svijetu u kojem bi generativna umjetna inteligencija potencijalno mogla preplaviti naše komunikacijske kanale šumom – niskokvalitetnim, automatiziranim kreativnim radovima u neograničenim količinama – platforme poput Amazona još ne znaju kako se nositi s tim problema. Doduše, problem nije nov. Postojao je i prije nedavnog uspona umjetne inteligencije, ali ga je njene nove mogućnosti čine lakše izvedivim u velikim količinama.
Novi virtualni shopping asistent pomjera granice
Š.M. Odlazak u shopping sa najboljom drugaricom ili sestrom često služi kao lijek ili bijeg od stresa. No, ponekad, odlazak u kabinu i višesatno isprobavanje komada odjeće može postati itekako zamorno. Prodavačice u trgovinama često nemaju vremena da se svakom kupcu posvete ponaosob, pa u većini slučajeva iz prodavnice izađemo praznih ruku. Iz tog razloga, online shopping čini se kao idealno rješenje za kupovinu iz udobnosti doma. No, tu nije kraj. Google je želio pomjeriti granice te je uz pomoć velike umjetne inteligencije osmislio i “oživio” virtualno isprobavanje odjeće. Nime, prošlog je mjeseca ova kompanija odlučila da predstavi program prikazivanja odjeće na različitim stvarnim modelima, a uz pomoć niza filtera imate mogućnost pronaći baš ono što tražite. Različiti tonovi kože i tipovi tijelaIako je odjeća jedna od najtraženijih kategorija za kupovinu, većina online kupaca se slaže: Teško je unaprijed znati kako će odjeća izgledati na vama prije nego je kupite. Čak 42% online kupaca ne osjeća se reprezentirano slikama modela u novinama ili zvaničnim online prodavnicama, a čak 59% osjeća nezadovoljstvo s proizvodom koji su kupili online jer izgleda drugačije na njima nego što su očekivali. Sada, zahvaljujući novom virtualnom alatu za probu, možete vidjeti da li vam komad odgovara prije nego ga kupite. No, kako to ovaj alat zapravno funkcionira? Novi model generativne umjetne inteligencije može uzeti samo jednu sliku odjeće i precizno prikazati kako bi se ta odjeća rastezala, slagala, prijanjala i stvarala određene nabore i sjene na različitim stvarnim modelima u različitim položajima. Izabrane su osobe različitih veličina, od XXS do 4XL, sa različitim tonovima kože, oblike tijela, etničke pripadnosti i tipove kose. Od sad, američki kupci mogu virtualno isprobati majice različitih brendova uključujući Anthropologie, Everlane, H&M i LOFT. Ova Googleova opcija trenutno je dostupna u Americi, a uskoro se očekuje njen dolazak i da ostala tržišta.
Nova aplikacija za pametne telefone može predvidjeti moždani udar
Š.M. Prema istraživanju koje je izvijestio The Sun, otkriveno je da mobilna aplikacija može spašavati živote prepoznavanjem znakova moždanog udara. Američki istraživači su pomoću umjetne inteligencije uspjeli identificirati simptome poput asimetrije lica, slabosti ruku i promjene govora analizirajući videozapise 240 pacijenata koji su pretrpjeli moždani udar. Ta aplikacija je precizno dijagnosticirala smrtonosno stanje. Moždani udar uzrokovan je prekidom dotoka krvi u mozak, zbog čega nema dovoljno kisika. To je u 85 posto slučajeva posljedica krvnog ugruška, ali se može dogoditi i zbog pucanja oslabljene krvne žile. Posebno su ugroženi ljudi s visokim krvnim tlakom ili kolesterolom, dijabetesom i nepravilnim otkucajima srca. Dr. Radoslav Raychev s Kalifornijskog Univerziteta u Los Angelesu je izrazio svoje uzbuđenje zbog potencijala ove aplikacije i nove tehnologije mašinskog učenja u pomoći većem broju pacijenata u prepoznavanju simptoma moždanog udara u ranim fazama. “Brza i tačna procjena simptoma je od izuzetne važnosti kako bi se osiguralo da pacijenti s moždanim udarom prežive i vrate se neovisnom životu”, istakao je Raychev. Očekuje se da će implementacija ove aplikacije imati pozitivan utjecaj na živote i liječenje pacijenata s moždanim udarom.Moždani udar uzrokuje osam posto smrtnih slučajeva u Svijetu.
Uvodi li umjetna inteligencija promjene i u prehrambenoj industriji?
Š.M. Tehnologija već sada mnoga radna mjesta čini suvišna, no isto tako otvara mnogo drugih mogućnosti. Hoće li naša realnost kroz destak godina izgleda isto kao scene iz SF filmova? Nedavno je objavljena vijest o prvom energetskom piću na svijetu koje je u potpunosti razvila umjetna inteligencija u suradnji s vodećim mađarskim proizvođačem energetskih pića. Štaviše, ova umjetna inteligencija nije samo osmislila novi proizvod, već je testirala i isprobala tri varijante okusa koje je predložila te na temelju vlastita testiranja, odabrala onaj pravi. Nakon svega ovoga, pitanja se nameću sama: Kako je umjetna inteligencija sposobna isprobati, kako može zamijeniti ljudsku percepciju, okus i miris? I kako zapravo zapaža sve te stvari? Umjetna inteligencija (eng. artificial intelligence, AI) u stanju je obraditi nevjerojatnu količinu informacija s weba i dodavati nove podatke brzinom gotovo nepojmljivo običnom čovjeku. Međutim, umetanje ljudskog čula okusa u umjetni algoritam čini se toliko nerealističnim da se pitanja o svim tim mogućnostima nižu jedno za drugim. Naime, već nekoliko kompanija u Svijetu specijaliziralo se za digitalizaciju okusa i mirisa. Te kompanije koriste posebno razvijenu opremu, kao što su tzv. e-usta i e-nos. Na primjer, jedna kompanija u New Yorku već 10 godina prikuplja i obrađuje primarne uzorke, digitalizira desetogodišnje senzorske podatke te obrađuje najveći i najraznolikiji skup senzorskih podataka o hrani i piću na tržištu. Ta digitalna baza podataka stalno se širi i ažurira, omogućujući tačno praćenje promjena i trendova u percepciji i preferencijama. Tu nastupa umjetna inteligencija koja iz digitalnog unosa podataka može pouzdano predvidjeti kako će različiti potrošači reagirati na novi proizvod – bez da ga uživo kušaju. HELL je, na primjer, digitalizirala ta kompanija sa sjedištem u New Yorku i nakon analize mnogo podataka i statistika, umjetna inteligencija koristila je prediktivnu inteligenciju kako bi odabrala koji bi okus bio najbolji za njihov novi proizvod. Pored tog, algoritmi umjetne inteligencije mogu predvidjeti kako će se svakoj demografskoj skupini (na temelju dobi, spola, socioekonomskog statusa i mjesta stanovanja) svidjeti okus, miris i tekstura novog proizvoda. Nastali proizvod, HELL AI, uskoro će biti spreman za isporuku jer će u roku od nekoliko sedmica započeti proizvodnju u Szikszóu, jednoj od najmodernijih europskih proizvodnih linija pića, a do potrošača će doći tradicionalnim kanalima. Očito je da umjetna inteligencija ima ogroman potencijal u području razvoja proizvoda i prehrambenoj industriji, rušeći nekad nezamislive granice i donoseći nove mogućnosti. STrenutačno na svijetu postoji više od 100 umjetnih inteligencija – fokusirane u različitim područjima i njihovo kombinirano djelovanje garantuje visoku razinu inovacija. Mogućnosti koje nudi umjetna inteligencija su beskrajne, a mi tek počinjemo otkrivati za što je sve sposobna.
Apple kreće u utrku sa umjetnom inteligencijom
Š.M. U toku bujanja “ratova umjetne inteligencije”, Apple je ostao sumnjivo tih, ne pokazujući velike ambicije, ali i to se napokon promijenilo jer navodno radi na vlastitom chatbotu, kako je izvorno izvijestio Bloomberg. Inženjeri su bez previše inspiracije nazvali skup alata “AppleGPT”, ali zapravo se zove Ajax, jer je veliki jezični model (LLM) izgrađen pomoću Googleovog JAX okvira. Izvori pokazuju da Apple ima više timova koji rade na projektu, s tim da je jedan tim posvećen rješavanju potencijalnih pitanja privatnosti. Neimenovani izvor rekao je Bloombergu da očekuje službenu objavu, zajedno s više detalja, “nekad sljedeće godine”. Ovaj potez dolazi nakon što je izvršni direktor (CEO) Applea Tim Cook rekao da je generativna umjetna inteligencija nešto što kompanija “pomno promatra”. Prema Bloombergu, John Giannandrea i Appleov stariji potpredsjednik softverskog inženjerstva Craig Federighi predvode inicijativu. Naime, Giannandrea je prvotno angažiran da nadgleda Siri i njezine mogućnosti strojnog učenja, što znači da će možda pomalo “ispuhani” digitalni asistent postati puno korisniji, a samim time i popularniji nego u ovim trenucima.
LinkedIn radi na AI asistentu? Evo kako će korisnicima pomoći pri traženju posla
Š.M. Poslovna društvena mreža LinkedIn priprema alat baziran na umjetnoj inteligenciji, ‘AI asistenta’, koji bi korisnicima trebao pomoći u traženju poslova, kod prijava za posao, ali i pri istraživanju kulture kompanije koja ih zanima, kako bi se bolje pripremili za razgovor. Web programer Nima Owji, koji često objavljuje informacije o novim aplikacijama ili značajkama unutar njih koje će tek biti implementirane, podijelio je snimak zaslona AI ‘asistenta’ na Twitteru. ‘Predstavljamo LinkedIn Coacha. Prijavite se za poslove, naučite nove vještine i pronađite više načina da se povežete sa svojom mrežom – sve uz podršku umjetne inteligencije’, navodi se na stranici koju je Owji pronašao, a gdje LinkedInov tim predstavlja novi alat, piše Business Insider. Ondje se nalazi i primjer kako bi AI asistent trebao funkcionirati. Korisnici će mu moći postavlja različita pitanja, na primjer, čime se određena tvrtka bavi i kakva je njihova kultura rada. LinkedIn nije konkretno komentirao razvoj alata Coach. ‘Uvijek istražujemo nove načine da poboljšamo iskustvo naših članova na LinkedInu i uskoro ćemo imati više za podijeliti‘, rekla je kratko predstavnica kompanije Amanda Purvis. LinkedIn je već ranije krenuo s testiranjem AI chatbota, namijenjenog pretplatnicima te poslovne društvene mreže, kojima pomaže pri slanju poruka i obavještava ih o oglasima za posao.
Žene ugroženije od muškaraca uvođenjem AI, kaže McKinsey
Bloomberg Adria/Š.M Žene imaju više razloga da brinu od muškaraca zbog nadolazećeg talasa automatizacije i vještačke inteligencije (Artificial intelligence, AI) koji bi mogli da zamijene skoro trećinu radnih sati u američkoj ekonomiji. To je jedan od zaključaka iz novog izvještaja istraživačkog ogranka konsultantske kompanije McKinsey & Co. koja ispituje trendove na tržištu rada u SAD do kraja 2030. Izračunato je da je 1,5 puta veća vjerovatnoća da će žene morati da promijene zanimanje nego muškarci u tom periodu. Razlog: one su previše zastupljeni u industrijama sa poslovima sa nižim platama, za koje se u izvještaju smatra da će najviše uticati automatizacija, uključujući kancelarijsku podršku i korisničku podršku. Crnci i Latinoamerikanci će takođe biti negativno pogođeni jer se potražnja za hranom i radnicima u proizvodnji smanjuje. Sve u svemu, McKinsey Global Institute je rekao da će najmanje 12 miliona radnika u SAD morati da promijeni zanimanje do kraja 2030. Dio tog prometa će proizaći iz težnje za neto nultim emisijama, što će poremetiti milione radnih mjesta. Ono što je zabrinjavajuće, rekao je direktor Instituta Kweilin Ellingrud, je da će odliv biti koncentrisan među radnicima sa niskim platama. Za njih je do 14 puta veća vjerovatnoća da će morati da promijene zanimanje od onih na pozicijama sa najvišim platama, a većini će biti potrebne dodatne vještine da bi to uspješno uradile. Službenici – sve od advokata i nastavnika do finansijskih savetnika i arhitekata – biće među onima koji su najviše pogođeni širenjem generativne vještačke inteligencije kao što je OpenAI ChatGPT, navodi se u izvještaju. Ali McKinsey je tvrdio da će to u velikoj mjeri rezultirati promjenama u načinu na koji se ti poslovi obavljaju, a ne nestajanjem pozicija. To “vjerovatno neće biti tako katastrofalna stvar”, rekao je partner instituta Michael Chui. Ali “promijenit će skoro svaki posao.” Oko 3,5 miliona pozicija moglo bi da bude zbrisano jer SAD nastoje da okončaju emisiju gasova staklene bašte, a na udaru će biti radnicima u proizvodnji nafte i gasa i proizvodnji automobila, navodi se u izvještaju.
Umjetna inteligencija pomno posmatra ceste u regionu
Š.M. Ono što možda može promaknuti ljudskom oku, teško će propustiti umjetna inteligencija. To na svojoj koži mogu najbolje osjetiti stanovnici Šibenika u kojem na komunalni red odnedavno paze brojne kamere čije snimke analizira AI i na temelju kojih se ispisuju kazne za nepropisno parkiranje ili zaustavljanje na cesti, ostavljanje smeća pored kontejnera itd. Nakon što je u ponedjeljak u funkciju stavljeno dvjestotinjak kamera na 60 lokacija u Šibeniku, već su ispisane prve prometne kazne za prekršaje, potvrdio je to šibenski dogradonačelnik Danijel Mileta za Šibenik IN. Kamere koje bi trebale pomoći u smanjenju prometnih prekršaja snimaju u visokoj rezoluciji, a Mileta objašnjava da prekršaje prepoznaje umjetna inteligencija koja sistemu predloži određeni prekršaj. Prometni redari ga zatim potvrđuju i postupaju po standardnoj proceduri. Ovaj sistem radi 24 sata i sam prepoznaje nepropisno zaustavljena i parkirana vozila unutar zona koje su predefinirane, kao što su nogostupi, autobusna stajališta, prometne trake. Zumira ih, prepoznaje im registracijske tablice i fotografiše kroz određeni period. U slučaju da su na nedozvoljenom mjestu duže od 1 minute, sistem arhivira snimljene podatke i digitalno stvara prijedloge prekršajnih naloga koji čekaju prometnog redara da ih u radnoj smjeni provjeri i potvrdi. Nakon toga prekršajni nalog odlazi u svoju standardnu proceduru, također elektronskim putem. ‘Sistem se pokazao poprilično precizan, no trebat ćemo nekoliko kamera drugačije postaviti da bismo dobili bolju efikasnost. Svi videozapisi sa svih kamera se određeno vrijeme čuvaju kako bi im se u slučaju kaznenih i prekršajnih djela, u strogo određenoj proceduri, moglo pristupiti i uz pomoć njih ustanoviti stvarni događaj i sudionike istog. Naime, ovo je Sistem tehničke zaštite grada, a regulacija prometa u mirovanju, koja je dobila praktički svu medijsku pažnju, jest samo jedan njegov dio’, navodi Mileta.
Google nastavlja eksperimentirati sa AI, uvest će ga i u YouTube
Tportal.hr/Š.M Automatizacija potaknuta umjetnom inteligencijom stiže i na YouTube. Google testira sažetke videa generirane umjetnom inteligencijom koji se pojavljuju na stranicama za pretraživanje i pregled. Tekst je namijenjen pružanju ‘brzog pregleda’ videa koji će korisnicima pomoći pri teškoj odluci vrijedi li ga pogledati. Ovi opisi videa neće zamijeniti one koje su upisali sami autori. Ovaj test će biti vidljiv samo na ‘ograničenom broju’ videozapisa na engleskom jeziku, a sažetke će moći vidjeti samo dio korisnika YouTubea. U izjavi za Engadget, glasnogovornik YouTubea kaže da će se sažeci pojaviti na mobilnim uređajima i to u videozapisima s uputama, videozapisima o kupnji i vlogovima. YouTube je tokom proteklih sedmica uveo nekolicinu novih značajki. Pretplatnici programa Premium dobili su mogućnost zaključavanja zaslona tijekom reprodukcije kako bi spriječili slučajne pritiske prstom, a tu je i opcija pretvaranja komentara Shortsa u nove video isječke. Ovaj pokus dolazi gotovo tri godine nakon što je YouTube počeo isprobavati video poglavlja proizvedena umjetnom inteligencijom, a predstavlja dio sveobuhvatnog pothvata uvođenja generativnog AI-ja u postojeće usluge.
Google razvija AI alate kako bi pomogao novinarima da kreiraju vijesti
Aljazeera Balkans/Š.M Google je potvrdio da je u ranoj fazi razvoja alata vještačke inteligencije koji će pomoći novinarima da pišu članke i naslove i da o svojim idejama razgovaraju sa liderima novinarstva. Ta tehnologija koja se brzo razvija, već izaziva zabrinutost u vezi s tim da li joj se može vjerovati da pravi tačne izvještaje i da li bi to na kraju dovelo do toga da ljudi izgube posao novinara pošto mediji već imaju finansijske probleme. Rukovodstva New York Timesa, Washington posta i News korporacije – vlasnici Wall Street Journala, obavješteni su o tome na čemu Google radi, prenijela je Beta. Google je saopćio da bi alati poboljšani vještačkom inteligencijom mogli pomoći novinarima da imaju opcije za naslove ili različite stilove pisanja kada rade na člancima, ocijenivši to kao način da se poboljšaju rad i produktivnost. “Ovi alati ne mogu da zamijene suštinsku ulogu novinara u izvještavanju, kreiranju i provjeri činjenica iz svojih članaka i nisu namijenjeni tome”, saopćio je Google. Associated Press, koji ne želi komentarisati ono što zna o Googlovoj tehnologiji, za neke od svojih poslova već desetak godina koristi jednostavniji oblik vještačke inteligencije. Na primjer, koristi automatizaciju da bi pomogao u pisanju rutinskih izvještaja o sportskim rezultatima i o zaradi preduzeća, prenosi Beta. Korištenje arhive Debata o tome kako primijeniti najnovije alate vještačke inteligencije za pisanje, preklapaju se sa zabrinutošću medijskih organizacija i drugih profesija o tome da li im tehnološke kompanije pravično kompenzuju to što koriste njihove objavljene radove za poboljšanje sistema AI nazvanih “veliki jezički modeli”. Da bi izgradile AI sisteme koji mogu proizvesti tekst nalik onome kojeg je napisao čovjek, tehnološke kompanije su morale unijeti velike količine tekstova, kao što su novinski članci i digitalizovane knjige. Ne otkrivaju sve kompanije izvore tih podataka, od kojih su neki preuzeti s interneta. Prošle sedmice, agencija AP i proizvođač ChatGPT-a OpenAI objavili su dogovor da kompanija za vještačku inteligenciju licencira AP-ovu arhivu vijesti iz 1985. godine. Finansijski uslovi nisu otkriveni. Rizik od greške AI sistemi su skloni kreiranju pogrešnih informacija koje možda ne primjećuju ljudi koji nisu upoznati sa temom o kojoj je tekst, što te sisteme čini rizičnim za korištenje u aplikacijama kao što su prikupljanje vijesti ili davanje medicinskih savjeta. Google je također pokazao izvjesnu opreznost u primjeni vještačke inteligencije, uključujući i svoj vodeći pretraživač na koji se korisnici oslanjaju da bi našli informacije koje su tačne. Ali fascinacija javnosti ChatGPT-jem poslije njegovog objavljivanja krajem prošle godine, izvršila je pritisak na tehnološke kompanije da prave nove proizvode i usluge vještačke inteligencije.