Aldin Kovačević za Marx.ba: Kriprovalute su same po sebi sigurne, ali tu je i ljudski faktor
N.D. Kripovalute su još uvijek za mnoge na našem području nepoznanica. Stručnjaci će reći, to je tehnologija, prilika za ulaganje i potpuno novi način gledanja na novac. Kad ljudi kažu “kripto”, značenje ovisi o tome ko su i kako na to gledaju. Naići ćete i na mnogo onih koji ne gledaju pozitivno na ovaj način trgovanja, ali nema dileme da se mnogima isplati. O tome kako funkcionira sve, šta su glavne značajke, važnosti i budućnosti kriptovaluta za Marx.ba govorio je Aldin Kovačević, bh. stručnjak za informacione tehnologije. Možete li nam objasniti kako tačno funkcioniraju kriptovalute? – Jedan drugi termin služi kao glavna “pokretačka tehnologija”, i bez koje kriptovalute ne bi postojale, a to je blockchain. Blockchain (“lanac povezanih blokova”) je distribuirana, nemjenjiva baza podataka koji su povezani u jednosmjerni “lanac”, čija svaka karika, odnosno “blok”, zavisi od vrijednosti prethodne karike. U suštini, na blockchain možemo gledati kao jedan veliki Excel spreadsheet sa podacima koji su nemjenjivi i trajno sačuvani – kada se nešto jednom unese u lanac, više se ne može obrisati niti izmijeniti. Zahvaljujući kompleksnoj matematici i kriptografiji, svi “blokovi” podataka su povezani u “lanac”, što rezultira time da bi bilo koji pokušaj izmjene ili brisanja podataka iz lanca uzrokovao invalidaciju svih narednih podataka. Drugim riječima, bilo koja nedozvoljena promjena podataka se može lako uočiti i poništiti. Pored toga, blockchain tehnologija je distribuirana, što znači da ne postoji jedan centralni autoritet koji kontroliše sve podatke. U blockchain mrežu se može uključiti bilo ko, te svaki uređaj koji učestvuje u mreži čuva javno dostupnu kopiju svih podataka. Zahvaljujući ovome, veoma je teško da podaci koji se čuvaju u blockchain-u u potpunosti nestanu. Čak iako se desi neki problem te se određen broj uređaja isključi, i dalje postoji potencijalno stotine ili hiljade drugih uređaja sa istim podacima, i mreža može neometano da radi. Pošto ne postoji glavni autoritet koji određuje validnost podataka, uređaji u blockchain mreži koriste posebne matematičke i kriptografske algoritme kako bi validirali podatke, što je proces poznat pod nazivom “rudarenje” (eng. “mining”). Rudarenje je kompleksan proces koji često zahtijeva obilne kompjuterskih resurse i potrošnju struje, te uređaji koji su “rudari” obično bivaju nagrađeni za svoj rad kroz monetarnu kompenzaciju (npr. kriptovalutu). U suštini, na blockchain možemo staviti bilo kakve podatke koji imaju vrijednost – finansijske transakcije, digitalnu imovinu, dionice, itd. Upravo zbog toga, prva praktična pojava i upotreba ove tehnologije bila je za kriptovalute – digitalne valute zasnovane na principima blockchaina. Kako funkcionoraju kriptovalute i ima li posrednika? – Kriptovalute uživaju sve beneficije blockchaina koje su ranije nabrojane. Sve transakcije i prenosi novca su trajno sačuvani u bazi podataka, te je nemoguće obrisati ili lažirati prethodne transakcije, tvrditi se nisu desile, da novac ne postoji, itd. Također, svi podaci su javno vidljivi i svako (ko ima malo više tehnološkog znanja) može da provjeri validnost transakcija. Pored toga, u kriptovalutama nema posrednika ili “trećih osoba” (npr. banke) – novac može ići direktno od jedne osobe do druge, u sekundama. Bilo ko može da šalje kriptovalute, bez kompleksnih verifikacija identita, papirologije, itd. što čuva anonimnost korisnika. Ne morate koristi lične podatke prilikom transakcija – dovoljno je da znate “broj računa” od osobe kojoj želite poslati neki iznos. Možete li nam pojasniti proces “rudarenja”. Šta je ljudima uopšte potrebno za korištenje kriptovaluta? – Većina kriptovaluta ima “fiksnu zalihu” što ih čini ograničenim. Npr. Bitcoin – najpopularnija kriptovaluta danas – ima fiksnu zalihu od 21 milion “kovanica”, od čega je dosad kreirano 19.5 miliona. Nove zalihe kriptovalute se kreiraju kroz proces “rudarenja” – rudari koji provjeravaju validnost transakcija su, kao podsticaj, nagrađeni određenim novim iznosom kriptovalute i provizijama od transakcija koje validiraju. No, u većini kriptovaluta, provizije (eng. “fees”) za slanje novca ne zavise od samog iznosa koji se šalje, već od kompjuterske količine podataka (u bajtima), što dozvoljava da se velike količine novca mogu slati vrlo jeftino. Kako biste koristili kriptovalute, potreban je poseban softver koji se naziva “novčanik” (eng. wallet). Kripto-novčanici dolaze u različitim oblicima, kao kompjuterske, Web i mobilne aplikacije, a svaki sadrži vaš “privatni ključ” i “javne adrese”. Privatni ključ je (kao što ime sugeriše) određena šifra / fraza koju ne smijete dijeliti ni s kim. On se koristi za potpisivanje transakcija koje šaljete i korištenje novca koji primate, te ukoliko izgubite kontrolu nad njim, izgubili ste kontrolu i nad vašim kriptovalutama. S druge strane, javne adrese predstavljaju svojevrsne “brojeve računa”, na koje vam druge osobe mogu slati kriptovalutu. Njih slobodno smijete dijeliti. Koliko su sigurne kriptovalute i na šta treba obratiti pažnju po pitanju sigurnosti? Kada pričamo o sigurnosti kriptovaluta, mislim da možemo govoriti o dva aspekta – sigurnosti samih kriptovaluta i “ljudskom faktoru”. – Što se tiče samih kriptovaluta, one su po dizajnu poprilično sigurne. Kao što smo već naveli, nemoguće je obrisati ili modifikovati transakcije kada se jednom sačuvaju. Podaci su javno dostupni, što znači da se lako može verfikovati da li je neki iznos doista stigao na pravu adresu. Također, zahvaljujući “digitalnom potpisu” na svakoj transakciji (što omogućava privatni ključ), nemoguće je da neko izmijeni vašu transakciju “na pola puta”, prije nego što se pohrani u bazu podataka. Bilo kakva izmjena u podacima rezultiraće time da je potpis nevalidan, te će takva transakcija biti odbijena od strane rudara. Pored toga, nije potrebno da otkrivate svoj identitet prilikom transakcija – nikom osim vas i osoba kojima šaljete novac ne mora znati koji su računi umiješani u transakciju. Ukoliko neka “treća osoba” posmatra podatke, vidjet će samo transakciju sa jednog “nasumičnog” računa na drugi, a neke kriptovalute ovdje idu i “korak dalje” te onemogućavaju (ili znatno otežavaju) praćenje toka novca za sve spoljašnje posmatrače. Uz sve ovo, blockchain mreže generalno imaju osobinu da su sigurnije, što ih više ljudi koristi – što je više uređaja koji učestvuju u validaciji podataka, manje su šanse za bilo kakve malverzacije ili izmjene podataka. Zbog ovoga, najveće kriptovalute današnjice kao što su Bitcoin i Ethereum, koje imaju godine historije, poboljšanja i korisnika iza sebe, su izuzetno sigurne za korištenje. Međutim, uprkos ovome, na vijestima sve češće vidimo članke o