N.D.

Kripovalute su još uvijek za mnoge na našem području nepoznanica. Stručnjaci će reći, to je tehnologija, prilika za ulaganje i potpuno novi način gledanja na novac. Kad ljudi kažu “kripto”, značenje ovisi o tome ko su i kako na to gledaju. Naići ćete i na mnogo onih koji ne gledaju pozitivno na ovaj način trgovanja, ali nema dileme da se mnogima isplati.

O tome kako funkcionira sve, šta su glavne značajke, važnosti i budućnosti kriptovaluta za Marx.ba govorio je Aldin Kovačević, bh. stručnjak za informacione tehnologije.

Možete li nam objasniti kako tačno funkcioniraju kriptovalute?

– Jedan drugi termin služi kao glavna “pokretačka tehnologija”, i bez koje kriptovalute ne bi postojale, a to je blockchain. Blockchain (“lanac povezanih blokova”) je distribuirana, nemjenjiva baza podataka koji su povezani u jednosmjerni “lanac”, čija svaka karika, odnosno “blok”, zavisi od vrijednosti prethodne karike. U suštini, na blockchain možemo gledati kao jedan veliki Excel spreadsheet sa podacima koji su nemjenjivi i trajno sačuvani – kada se nešto jednom unese u lanac, više se ne može obrisati niti izmijeniti. Zahvaljujući kompleksnoj matematici i kriptografiji, svi “blokovi” podataka su povezani u “lanac”, što rezultira time da bi bilo koji pokušaj izmjene ili brisanja podataka iz lanca uzrokovao invalidaciju svih narednih podataka. Drugim riječima, bilo koja nedozvoljena promjena podataka se može lako uočiti i poništiti.

Pored toga, blockchain tehnologija je distribuirana, što znači da ne postoji jedan centralni autoritet koji kontroliše sve podatke. U blockchain mrežu se može uključiti bilo ko, te svaki uređaj koji učestvuje u mreži čuva javno dostupnu kopiju svih podataka. Zahvaljujući ovome, veoma je teško da podaci koji se čuvaju u blockchain-u u potpunosti nestanu. Čak iako se desi neki problem te se određen broj uređaja isključi, i dalje postoji potencijalno stotine ili hiljade drugih uređaja sa istim podacima, i mreža može neometano da radi. Pošto ne postoji glavni autoritet koji određuje validnost podataka, uređaji u blockchain mreži koriste posebne matematičke i kriptografske algoritme kako bi validirali podatke, što je proces poznat pod nazivom “rudarenje” (eng. “mining”). Rudarenje je kompleksan proces koji često zahtijeva obilne kompjuterskih resurse i potrošnju struje, te uređaji koji su “rudari” obično bivaju nagrađeni za svoj rad kroz monetarnu kompenzaciju (npr. kriptovalutu).

U suštini, na blockchain možemo staviti bilo kakve podatke koji imaju vrijednost – finansijske transakcije, digitalnu imovinu, dionice, itd. Upravo zbog toga, prva praktična pojava i upotreba ove tehnologije bila je za kriptovalute – digitalne valute zasnovane na principima blockchaina.

Kako funkcionoraju kriptovalute i ima li posrednika?

– Kriptovalute uživaju sve beneficije blockchaina koje su ranije nabrojane. Sve transakcije i prenosi novca su trajno sačuvani u bazi podataka, te je nemoguće obrisati ili lažirati prethodne transakcije, tvrditi se nisu desile, da novac ne postoji, itd. Također, svi podaci su javno vidljivi i svako (ko ima malo više tehnološkog znanja) može da provjeri validnost transakcija.

Pored toga, u kriptovalutama nema posrednika ili “trećih osoba” (npr. banke) – novac može ići direktno od jedne osobe do druge, u sekundama. Bilo ko može da šalje kriptovalute, bez kompleksnih verifikacija identita, papirologije, itd. što čuva anonimnost korisnika. Ne morate koristi lične podatke prilikom transakcija – dovoljno je da znate “broj računa” od osobe kojoj želite poslati neki iznos.

Možete li nam pojasniti proces “rudarenja”. Šta je ljudima uopšte potrebno za korištenje kriptovaluta?

– Većina kriptovaluta ima “fiksnu zalihu” što ih čini ograničenim. Npr. Bitcoin – najpopularnija kriptovaluta danas – ima fiksnu zalihu od 21 milion “kovanica”, od čega je dosad kreirano 19.5 miliona. Nove zalihe kriptovalute se kreiraju kroz proces “rudarenja” – rudari koji provjeravaju validnost transakcija su, kao podsticaj, nagrađeni određenim novim iznosom kriptovalute i provizijama od transakcija koje validiraju. No, u većini kriptovaluta, provizije (eng. “fees”) za slanje novca ne zavise od samog iznosa koji se šalje, već od kompjuterske količine podataka (u bajtima), što dozvoljava da se velike količine novca mogu slati vrlo jeftino.

Kako biste koristili kriptovalute, potreban je poseban softver koji se naziva “novčanik” (eng. wallet). Kripto-novčanici dolaze u različitim oblicima, kao kompjuterske, Web i mobilne aplikacije, a svaki sadrži vaš “privatni ključ” i “javne adrese”. Privatni ključ je (kao što ime sugeriše) određena šifra / fraza koju ne smijete dijeliti ni s kim. On se koristi za potpisivanje transakcija koje šaljete i korištenje novca koji primate, te ukoliko izgubite kontrolu nad njim, izgubili ste kontrolu i nad vašim kriptovalutama. S druge strane, javne adrese predstavljaju svojevrsne “brojeve računa”, na koje vam druge osobe mogu slati kriptovalutu. Njih slobodno smijete dijeliti.

Koliko su sigurne kriptovalute i na šta treba obratiti pažnju po pitanju sigurnosti?

Kada pričamo o sigurnosti kriptovaluta, mislim da možemo govoriti o dva aspekta – sigurnosti samih kriptovaluta i “ljudskom faktoru”.

– Što se tiče samih kriptovaluta, one su po dizajnu poprilično sigurne. Kao što smo već naveli, nemoguće je obrisati ili modifikovati transakcije kada se jednom sačuvaju. Podaci su javno dostupni, što znači da se lako može verfikovati da li je neki iznos doista stigao na pravu adresu. Također, zahvaljujući “digitalnom potpisu” na svakoj transakciji (što omogućava privatni ključ), nemoguće je da neko izmijeni vašu transakciju “na pola puta”, prije nego što se pohrani u bazu podataka. Bilo kakva izmjena u podacima rezultiraće time da je potpis nevalidan, te će takva transakcija biti odbijena od strane rudara. Pored toga, nije potrebno da otkrivate svoj identitet prilikom transakcija – nikom osim vas i osoba kojima šaljete novac ne mora znati koji su računi umiješani u transakciju.

Ukoliko neka “treća osoba” posmatra podatke, vidjet će samo transakciju sa jednog “nasumičnog” računa na drugi, a neke kriptovalute ovdje idu i “korak dalje” te onemogućavaju (ili znatno otežavaju) praćenje toka novca za sve spoljašnje posmatrače. Uz sve ovo, blockchain mreže generalno imaju osobinu da su sigurnije, što ih više ljudi koristi – što je više uređaja koji učestvuju u validaciji podataka, manje su šanse za bilo kakve malverzacije ili izmjene podataka. Zbog ovoga, najveće kriptovalute današnjice kao što su Bitcoin i Ethereum, koje imaju godine historije, poboljšanja i korisnika iza sebe, su izuzetno sigurne za korištenje.

Međutim, uprkos ovome, na vijestima sve češće vidimo članke o brojnim “kripto-prevarama”, izgubljenim milionima, itd. Nažalost, ovdje dolazimo do onog “ljudskog faktora” u sigurnosti. Iako su kriptovalute inherentno sigurne, način na koji ih ljudi pokušavaju iskoristi često nije. Dosta gubitaka i hakerskih napada desilo se, ne na samoj kriptovaluti, već zbog grešaka u drugom softveru koji se “povezivao” sa kriptovalutom. Zbog softverskih grešaka u određenim aplikacijama koje rade sa kriptovalutama i neprimjenjivanja adekvatnih sigurnosnih mjera, hakeri su bili u mogućnosti da pristupe privatnim ključevima korisnika, te sam tim i novcu. Sve naredne aplikacije i programeri uče iz grešaka prethodnika, dizajnirajući sigurnije sisteme.

Postoje određene stvari na koje posebno treba obratiti pažnju. Kako se nositi s hakareskim napadima?

– Još jedna stvar na koju treba obratiti pažnju je nešto što – iako se smatra jednom od prednosti kriptovaluta – također može predstavljati i problem, a to je nedostatak centralnog autoriteta. Kao što se može desiti da nas neko “hakuje” i ukrade pristupne podatke našeg bankovnog računa ako nismo pažljivi, moguće je i da neki haker ukrade naše privatne ključeve. Također, može se desiti i da greškom pošaljemo kripto-novac na pogrešan račun.

Dok u slučaju banke možemo zatražiti blokiranje računa, poništavanje kartice, povratak ilegalno ili pogrešno poslanih sredstava, itd, to nažalost nije slučaj sa kriptovalutama. Pošto ne postoji taj “centralni autoritet” koji može da poništava transakcije, u slučaju pogrešno ili ilegalno poslanog novca, ne možemo puno učiniti, već zavisimo od “dobre volje” osobe sa druge strane te transakcije, i toga da li nam ona želi poslati novac nazad ili ne. Stoga je veoma bitno pažljivo koristiti kripto-novčanike. Trebamo izbjegavati korištenje “sumnjivih” kripto-novčanika i fokusirati se na one sa dugom i provjerenom historijom, ne klikati na “sumnjive” linkove dok koristimo kripto-novčanike i uvijek dobro provjeriti adresu primaoca kada šaljemo neki iznos.

Postoje čak i posebne vrste kripto-novčanika sa dodatnom sigurnošću. Jedna vrsta su “m-od-n” novčanici, gdje je potreban digitalni potpis od nekoliko osoba kako bi se izvršila transakcija. Zatim, “hardverski” novčanici su USB-ovi koji sadrže sve detalje vašeg novčanika, i uključujete ih u računar samo kada želite da radite nešto sa vašim kriptovalutama, čime je novčanik maksimalno izoliran od “spoljnih uticaja” dok se ne koristi. Postoje čak i tzv. “papirni novčanici” koji su, u suštini, samo vaš privatni ključ zapisan / isprintan na komadu papira, i koji samo unosite ako želite da koristite novac, a u suprotnom ključ nema svoj digitalni trag. Sve u svemu, uz zdravu dozu obazrivosti i korištenje provjerenog softvera, moguće je očuvati sigurnost kripto-novčanika.

Koje su po vama najveće zablude o kriptovalutama?

– Pokušaću adresirati nekoliko najčešćih, za koje ja čujem. Prije svega, čest komentar na kriptovalute je da je to “izmišljen” novac, koji nema pravu vrijednost. No, iako kriptovalute nemaju neku državu ili rezervu zlata iza sebe, imaju mnogo faktora koji im daju vrijednost. Kriptovalute imaju ograničene konačne zalihe (npr. 21 milion u Bitcoin-u), što povećava potražnju za njima. Pored toga, kriptovalute ne nastaju “iz čistog zraka”.

Proces rudarenja, kojim se proizvode nove količine kriptovalute, je često popraćen intenzivnom potrošnjom električne energije, te taj uloženi rad doprinosi dodatnoj vrijednosti – ne bi bilo isplativo trošiti više novca na proizvodnju kriptovalute, nego što bi se dobivalo zauzvrat. Još jedan od razloga zašto kriptovalute imaju vrijednost je njihova korisnost. One su decentralizovane, brze i sigurne, te zbog toga ljudi u njima vide vrijednost i iskoristivost za svakodnevne potrebe. Na kraju, svi ovi faktori doprinose povećanoj potražnji – ljudi žele posjedovati kriptovalute, i ta potražnja stvara i vrijednost.

Također, jedna od čestih zamjerki kriptovalutama je da nisu sigurne, ali generalno, kriptovalute su same po sebi sigurne, zbog brojnih mehanizama koji sprječavaju manipulaciju podacima, čuvaju identitet korisnika, itd. Problemi mogu nastati kada “treće stranke” prave softver koji se integriše sa kriptovalutama, zbog propusta ili sigurnosnih manjkavosti u tom softveru. Stoga, vrlo je bitno pažljivo istražiti i birati softver koji ćemo koristiti, pogotovo ako nam ne daje pristup privatnim ključevima. No, uz dozu opreza u ovom pogledu, samo korištenje kriptovaluta je sigurno.

Još jedan od komentara je da se kriptovalute koriste samo za ilegalne aktivnosti. Kako gledate na to?

– Nažalost, zbog anonimne prirode, u svojim počecima kriptovalute često jesu bile korištene od strane kriminalnih organizacija. Međutim, kako je popularnost kriptovaluta rasla, sve više i više legitimnih osoba i organizacija ih je počelo koristiti. Danas, većina kripto-transakcija se sprovode legitimno, i sa legalnim namjerama. Mnoge organizacije u svijetu rade na promociji korištenja kriptovaluta, a i mnoge države ih zvanično priznaju kao način plaćanja i čuvanja novca.

Kako gledate na budućnost kriptovaluta kod nas?

Kriptovalute su relativno “nova” pojava u tehnološkom polju (Bitcoin je nastao 2009. godine), ali su već privukle veliku popularnost i korištenje u svijetu. Nažalost, kao i mnogi drugi trendovi, u Bosnu i Hercegovinu sve dolazi “kasnije” nego inače, što je stvar i sa kriptovalutama. Bosna i Hercegovina je u zaostatku za drugim državama, koje sve više i više koriste kriptovalute za svakodnevna plaćanja. Kod nas, ljudi generalno nisu voljni da prihvate nove stvari, te i dalje većinom gledaju na to kao “magični novac” koji nema pravu vrijednost.

Međutim, ja vjerujem da ne samo kriptovalute, već i generalna blockchain tehnologija ima veliki potencijal da bude iskorištena na dobar način. Lično, ne volim priču o kriptovalutama isključivo kroz prizmu spekulacije i toga “da li linija ide gore ili dole”, već u tome vidim veoma korisnu tehnologiju koja se može primijeniti u mnogim aspektima. Kao što je rečeno u uvodu, blockchain se može primijeniti na mnogo načina, ne samo za standardne financijske transakcije. Npr. postoje tzv. “pametni ugovori” koji omogućavaju da kompleksne, složene operacije izvršavaju na blockchainu, sa svim njegovim sigurnosnim aspektima. Mogu se napraviti “m-od-n” računi, gdje se “m” korisnika dogovori da napravi zajednički račun, a “n” digitalnih potpisa (odobrenja) je potrebno da se taj novac troši. Ovo bi se moglo koristiti za neke zajedničke fondove ili ušteđevine. Zatim, postoje “vremenski ograničeni” računi, gdje je moguće “zaključati” novac na određen period, nakon čega postaje dostupan jednoj ili više osoba. Možemo i u potpunosti izaći iz “okvira” financija. Sve što ima neku vrijednost može staviti na blockchain.

Koliko je u našoj zemlju prepoznat potencijal ove oblasti?

– Pošto radim kao asistent na Odsjeku za informacione tehnologije na Internacionalnom Burch Univerzitetu, mogu reći da je naš Univerzitet prepoznao potencijal ovog polja, te su od prošle godine uvedena dva nova predmeta na 3. godini – “Osnove blockchaina” i “Napredne Web3 teme”. Kroz ova dva predmeta, studenti imaju priliku da se upoznaju ne samo sa kriptovalutama i kako funkcionišu, već i sa ostalim aspektima blockchain-a kao tehnologije, pametnim ugovorima, integracijom ovih tehnologija sa Web aplikacijama, i mnogo više.

Sve u svemu, vjerujem da kriptovalute i blockchain tehnologija imaju budućnost, ali je u našem društvu potrebno još edukacije po tom pitanju, kako bi ljudi uvidjeli da taj koncept nije neki “bauk” ili način kako prevariti ljude, već tehnologija sa realnim i iskoristivim beneficijama za sve.