Marx.ba
Pregled globalnog energetskog analitičkog centra Ember pokazao je da su vjetar i solarna energija proizveli rekordnih 22 posto električne energije u Evropske unije prošle godine i po prvi put prestigli gas, koji je činio 20 procenata.
Udio energije uglja iznosio je 16 posto. Prema sporazumu, 42 posto vodonika koji se koristi u industriji trebalo bi da dolazi iz obnovljivih goriva nebiološkog porijekla do 2030. i 60 posto do 2035. godine.
Zemlje Evropske unije i pregovarači iz parlamenta EU postigli su posljednjeg dana aprila privremeni dogovor o povećanju udjela obnovljivih izvora energije u energetskom miksu bloka na 42,5 posto ukupne potrošnje do 2030. godine. Trenutni cilj je 32 procenta, javlja AP, a prenosi Bilten Nacionalnog naftnog komiteta.
Kako bi ispunila cilj EU da postane klimatski neutralna do 2050. godine, izvršna komisija EU podržala je cilj od 45 posto.
Savjet i Evropski parlament ostavili su otvorena vrata za takvo povećanje, dogovorivši se o „dodatnih 2,5 posto indikativnih dopuna koje bi omogućile dostizanje 45 procenta”, javlja AP.
Fosilna goriva pokrila su 23 posto proizvodnje električne energije u EU prošlog mjeseca, što je pad u odnosu na prethodni rekordno niski nivo od 27 procenata postignut u maju 2023., naveo je energetski Ttink – Tank u izvještaju.
Proizvodnja uglja i gasa je naglo pala, pri čemu ugalj čini skoro odsto miksa električne energije, a gas 12 procenata. Prošlog mjeseca, vjetar i solarna energija dosegli su novi rekord proizvodnje, generirajući po prvi put oko 34 posto električne energije u EU, nadmašivši prethodni rekord iz maja prošle godine od 31 procenat.
