Bosanskohercegovačke kompanije na prestižnom sajmu Hannover Messe
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizovala je dvodnevnu zajedničku posjetu pet bh. kompanija iz oblasti metalske industrije jednom od najvećih industrijskih sajmova na svijetu Hannover Messe, koji se održava u periodu 31. marta do 4. aprila 2025. godine u Hannoveru, Njemačka. U bh. delegaciji, osim predstavnika VTK BiH, učestvuju predstavnici bh. kompanija: Energoinvest Sarajevo, Feal Široki Brijeg, Krupa Kabine Bosanska Krupa, Emerus Široki Brijeg i Temax BH Orašje. Hannover Messe je vodeći globalni industrijski sajam koji od 1947. godine okuplja stručnjake, inovatore i kompanije iz raznih industrijskih sektora. Održava se svake godine u Hannoveru i predstavlja ključnu platformu za predstavljanje novih tehnologija, umrežavanje poslovnih subjekata i razmjenu znanja. Sajam obuhvata širok spektar industrijskih grana, uključujući digitalizaciju, automatizaciju, robotiku, energetsku efikasnost i pametne proizvodne procese. Zemlja partner ovogodišnjeg sajma je Kanada Ova posjeta pruža priliku bh. privrednicima da predstave svoje proizvode, uspostave nove poslovne kontakte i upoznaju se s novim tehnološkim trendovima. VEZANO Novi dobar rezultat: Aerodrom Sarajevo u martu imao 112.056 putnika
Početak realizacije projekta EU za razvoj privatnog sektora
Marx.ba Početak realizacije trogodišnjeg projekta Evropske unije za Razvoj privatnog sektora u Bosni i Hercegovini (EU4PSD) ozvaničen je danas u Sarajevu, a cilj projekta je podrška razvoju privatnog sektora u BiH s fokusom na mikro, mala i srednja preduzeća. Projekt vrijedan oko devet miliona eura finansiraju Evropska unija i njemačko Federalno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a implementiraju ga GIZ i OECD. Šef kooperacija u Delegaciji EU u BiH Stefano Ellero istakao je da je cilj projekta pomoći preduzećima u BiH da postanu otpornija, suoče se sa izazovima zelene i digitalne tranzicije, poboljšaju konkurentnost i inovativnost te uspješnije nastupe na evropskom tržištu. – Konačni cilj projekta je ubrzati ekonomski rast kako bi ubrzali i integraciju Bosne i Hercegovine u jedinstveno evropsko tržište, kao i u samu Evropsku uniju, rekao je Ellero. Njemački ambasador u BiH Thomas Fitschen naveo je da je taj projekt još jedan značajan korak u jačanju privatnog sektora zemlje i ubrzanje njegovog usklađivanja sa standardima EU. – Potvrda statusa Bosne i Hercegovine kao zemlje kandidata za članstvo u EU u 2024. bila je važna prekretnica, ali BiH će morati poduzeti neke značajne reforme u mnogim oblastima, posebno u oblasti ekonomske konkurentnosti, zapošljavanja i održivosti, dodao je Fitschen. Podršku projektu dao je i potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković ističući da će oko 200 bh. preduzeća imati direktne koristi od njega kako bi bili konkurentni na tržištu EU na koje izvozimo oko 70 posto roba. VEZANO Trend investiranja u zlato raste i u BiH: Građani kupuju u regiji
Trend investiranja u zlato raste i u BiH: Građani kupuju u regiji
Bloomberg Adria U posljednjih nekoliko godina, u Bosni i Hercegovini primjetan je porast uvoza zlata i plemenitih metala, što odražava globalne trendove povećane potražnje za ovim vrijednim resursima. Podaci o uvozu i izvozu jasno pokazuju da se sve veći broj građana i investitora okreće zlatu kao sigurnom obliku ulaganja. Također, građani BiH sve više ulažu u investicijsko zlato koje uglavnom kupuju u Hrvatskoj s obzirom na to da su tamo oslobođeni plaćanja poreza. Potražnja za zlatom i plemenitim metalima porasla je na bh. tržištu u posljednjih pet godina, što potvrđuju podaci o uvozu. Tako je u 2020. ukupan uvoz zlata i plemenitih metala s dažbinama iznosio 33,4 miliona KM, da bi u 2024. narastao na 67,3 miliona KM prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UINO BiH). Kada je riječ samo o zlatu, uvoz sa dažbinama je 2020. iznosio 1,8 miliona KM, a u 2024. 2,5 miliona KM. Zlato je BiH najviše uvozila iz Slovenije, Italije i Švicarske. Istovremeno, rastao je izvoz zlata i plemenitih metala iz BiH. Izvoz u 2020. je iznosio 34,1 milion KM, a u 2024. 43,1 milion KM. Samo zlata je BiH u 2020. izvezla u vrijednosti od 1,07 miliona KM, a u 2024. izvoz je narastao na 1,5 miliona KM. U 2024. najviše zlata je izvezeno u Tursku i Italiju. – Interes građana BiH za investicijskim zlatom posljednjih godina značajno raste, što je trend koji bilježimo i u Hrvatskoj, ali i u ostatku Evrope. Zlato se smatra sigurnim utočištem za kapital u nesigurnim vremenima, a cijena mu je u posljednjih pet godina izražena u eurima porasla za više od 80 posto, za Bloomberg Adriju kaže Saša Ivanović, direktor Centra Zlata, distributera poluga i kovanica od plemenitih metala. VEZANO Cijene nafte blago pale, zlato na najvišem nivou ikada
Izvoz usluga IT sektora iz BiH deset puta veći od uvoza
Marx.ba Uprkos poremećajima na svjetskom tržištu, visokim cijenama i brojnim problemima koji opterećuju domaću ekonomiju, vrijednost izvoza usluga iz oblasti informacionih tehnologija (IT) lani je dostigla 774,1 milion maraka, što je deset puta više od uvoza. Da je IT sektor jedna od rijetkih djelatnosti u kojima BiH ostvaruje suficit u razmjeni sa svijetom, svjedoče podaci Centralne banke BiH koja u okviru procjena platnog bilansa na osnovu raspoloživih izvornih informacija vrši procjene uvoza i izvoza usluga i njihovih podkomponenti, između ostalog, i za telekomunikacijske, kompjuterske i informacijske usluge, piše Indikator. Prema njihovim podacima, vrijednost izvoza kompjuterskih usluga 2023. godine iznosila je 729,16 miliona maraka, što je za 55,96 miliona maraka više u odnosu na 2022. godinu. Kada je riječ o uvozu, u Centralnoj banci su istakli da su strane IT kompanije lani usluge u BiH naplatile 78,7 miliona KM. Ta cifra godinu ranije iznosila je 49,55 miliona maraka, za 1,52 miliona manje u odnosu 2022. godinu. VEZANO Svjetska premijera transformatora “by Energoinvest” na najvećem globalnom industrijskom sajmu
Regionalni sastanak guvernera: Vodeći ljudi centralnih banaka podijelili iskustva
Marx.ba Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), dr. Jasmina Selimović, učestvovala je na regionalnom sastanku guvernera koji je održan u Osijeku, u organizaciji Hrvatske narodne banke (HNB). Ključne teme bili su izazovi inflacije u narednom periodu, izgradnja efikasnih i sigurnih sistema plaćanja u Europskoj uniji i u regiji a razgovarano je i o razlozima i prednostima koje donosi projekt digitalnog eura. U okviru panela guvernera pod nazivom „Inflacija i tehnologije plaćanja u svijetu koji se brzo mijenja“, guvernerka Selimović govorila je o inflatornim trendovima i ključnim uzrocima inflacije u 2024. godini, osvrnuvši se na izazove s kojima se suočavaju male i otvorene ekonomije u kontekstu globalne neizvjesnosti i promjena na tržištu energenata, hrane i transporta. Također je predstavila projekcije inflacije za Bosnu i Hercegovinu za naredni period. Guvernerka je istakla da će administrativne cijene električne energije na domaćem tržištu, koje su početkom tekuće godine zabilježile značajan rast, i porast troškova transporta, povećati inflatorni pritisak u narednom periodu. – S druge strane, potrebno je pažljivo pratiti i pritiske sa tržišta rada koji su uzrokovani povećanjem minimalne plate. Projekcija cijena hrane i ostalih proizvoda su veoma neizvjesne zbog raznih geopolitičkih previranja dok su cijene prevoza pod velikim uticajem otežanog teretnog prevoza prema zemljama EU, dodala je guvernerka Selimović. Diskutujući o razvoju bankarskih usluga i modernizaciji finansijskog sistema u regionu, s posebnim fokusom na potencijale instant plaćanja, guvernerka je istakla da instant plaćanja donose brojne prednosti, poput unapređenja korisničkog iskustva, povećanja efikasnosti platnog prometa i poticanja inovacija u digitalnom finansijskom okruženju. Također je naglasila važnost izgradnje adekvatnih sigurnosnih mehanizama koji će podržati brzinu transakcija, a istovremeno zaštititi korisnike i institucije. Osvrnula se i na ulogu gotovine u digitaliziranom svijetu, naglasivši da i dalje postoji potreba i privrženost fizičkom novcu zbog pitanja pristupačnosti, sigurnosti i privatnosti. Istovremeno, ukazala je na kontinuirani rast vrijednosti i broja kartičnih transakcija u BiH. Tokom regionalnog sastanka guvernera, tema je bila i digitalne valute centralne banke (CBDC) koja je trenutno vrlo relevantna na globalnom nivou. Kako se rasprave o prekograničnim plaćanjima ubrzavaju širom svijeta, digitalni euro se pojavljuje kao korak naprijed u modernizaciji monetarnih sistema unutar Evropske unije – i šire. U tom kontekstu, Eurosistem (Evropska centralna banka i nacionalne centralne banke) istražio je ideju centralno emitovane digitalne valute koja bi nadopunila fizičku gotovinu, očuvala monetarni suverenitet i ponudila potrošačima i preduzećima siguran, efikasan instrument plaćanja koji bi mogao nesmetano funkcionirati u cijeloj eurozoni. S tim u vezi diskustovano je i o tome postoji li prostor i potreba u malim otvorenim ekonomijama, kao što su one u regiji, da razvijaju vlastite nacionalne CBDC inicijative. Ovom prilikom, guvernerka Selimović razgovarala je sa Pierom Cipolloneom, članom Izvršnog odbora Evropske centralne banke (ECB) o aktuelnim monetarnim izazovima i budućim pravcima saradnje. VEZANO Prva procjena: BDP BiH u 2024. porastao 2,5 posto
Prva procjena: BDP BiH u 2024. porastao 2,5 posto
Marx.ba Prve procjene Agencije za statistiku Bosne i Hrcegovine pokazuju da je bruto domaći proizvod BiH iznosio oko 51,2 milijarde KM, te da je zabilježio rast od 2,5 posto, nakon 2 posto u 2023. godini. Od ukupnog BDP-a 43,2 milijarde KM čini bruto dodana vrijednost, a oko 8,0 milijardi KM otpada na porez na proizvode minus subvencije na proizvode. BDP BiH, prema rashodnom pristupu u četvrtom kvartalu 2024. u odnosu na isti kvartal prethodne godine zabilježio je rast od 2,5%, piše Indikator. Sezonski podešena serija podataka u odnosu na prethodni period pokazuje pozitivnu stopu promjeneBDP u četvrtom kvartalu 2024. godine od 0,8% u odnosu na prethodni kvartal. Posmatrano prema kategorijama BDP-a prema rashodnom pristupu u četvrtom kvartalu 2024. godine uodnosu na isti kvartal prethodne godine, realni rast zabilježen je kod svih kategorija: potrošnja domaćinstava od 1,9%, potrošnje vlade 2,0%, bruto investicije 7,3%, izvoz roba i usluga 1,7% i uvoz roba i usluga 3,5%. I prema proizvodnom principu, realni rast BDP u četvrtom kvartalu 2024. godine, u odnosuna isti kvartal prethodne godine, iznosio je 2,5%. VEZANO ASA Banka sutra počinje s isplatom dividende: Evo koliko iznosi po dionici
Luka Ploče ukinula dio poslovanja: Ostaju djelatnosti bitne za bh. ekonomiju
Marx.ba Iz Luke Ploče su izvijestili kako zbog rata u Ukrajini i trenutne globalne geopolitičke situacije do daljnjeg neće obavljati djelatnost trgovine robom. Ono što je bitno, s aspekta bh. ekonomije, nema nikakvih pomjeranja kada se radi o osnovnoj djelatnosti ukrcaja, iskrcaja, prekrcaja i skladištenja robe. Koliko je Luka Ploče bitna za BiH nije nepoznato. Tako je samo u prvih sedam dana od prekida veze u Donjoj Jablanici, nakon katastrofalnih poplava, u toj hrvatskoj luci nakupilo više od 400.000 tona robe namijenjene BiH. Još jednom je potvrđeno koliko je lanac snabdijevanja u BiH ovisan o toj željezničkoj vezi, a zapravo o Luci Ploče, koja decenijama predstavlja ulazna vrata za robu i proizvode u BiH. Iz Luke Ploče tom se prugom godišnje preveze više od 2,3 miliona tona razne robe, što je u prosjeku oko 35 posto ukupno ostvarenog godišnjeg prevoza željeznicom u Federaciji BiH. U prosjeku 430 brodova godišnje koji uplove u Luku Ploče uglavnom prevozi teret za potrebe bh. ekonomije, dok se dio robe iz BiH prevozi za zemlje iz okruženja. Naravno, dio robe u Luku Ploče i iz nje prevozi se i kamionima, odnosno cestovnim putem. Ali većina, pa i više od 60 posto, otpada na željeznicu. VEZANO Evo kako je Vlada raspodijelila 257,5 miliona KM za izgradnju puteva u FBiH
Centralna banka BiH povećala količinu monetarnog zlata
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine je u prošloj godini, u skladu sa novim strateškim opredjeljenjem, povećala učešće monetarnog zlata u ukupnom portfoliju deviznih rezervi kupovinom dodatne količine zlata, objavili su iz Centralne banke BiH. Učešće monetarnog zlata, prema podacima na kraju februara ove godine, u ukupnim deviznim rezervama CBBiH iznosi oko 3,5%. Tokom 2024. godine, Centralna banka BiH kupila je dodatnih 2 tone zlata, a trenutna dobit po tom osnovu iznosi 21,4 miliona eura.
Evropska unija nudi priliku za besplatan internet lokalnim zajednicama u BiH
Marx.ba Opštine iz Bosne i Hercegovine se do 28. aprila 2025. mogu prijaviti na poziv u okviru inicijative WiFi4WB (Wi-Fi za Zapadni Balkan) kroz koju se, uz podršku Evropske unije, osigurava uspostavljanje besplatnih Wi-Fi pristupnih tačaka za oko 500 lokalnih samouprava širom Zapadnog Balkana. Inicijativa za besplatan internet na javnim prostorima poput trgova, parkova, biblioteka, muzeja i škola dio je Plana rasta EU za Zapadni Balkan, te ističe digitalnu transformaciju kao ključni pokretač regionalnih integracija i ekonomskog razvoja. Iako je Bosna i Hercegovina jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije dostavila Reformsku agendu Evropskoj komisiji na usaglašavanje te stoga nije u mogućnosti da pristupi sredstvima od više od milijardu eura dostupnih BiH putem Instrumenta za reformu i rast uz uslov provođenja reformi, BiH i dalje može uživati pogodnosti Plana rasta kroz inicijative poput WiFi4WB. Inicijativa WiFi4WB nastoji premostiti digitalni jaz, povećati ekonomske prilike i osnažiti lokalne zajednice osiguravajući univerzalni pristup internetu. Za lokalne samouprave uključene u inicijativu predviđena je sveobuhvatna podrška, uključujući nabavku i instalaciju Wi-Fi opreme, internet usluge i održavanje, dok se od lokalnih samouprava traži preuzimanje obaveze održavanja usluge nakon inicijalnog perioda finansiranja, osiguravajući time dugoročnu održivost i uticaj. – Drago mi je da opštine širom Bosne i Hercegovine mogu iskoristiti ovu fantastičnu ponudu i pozivam što veći broj da iskoristi ovu priliku. Redovne političke krize, uključujući i postojeću, nažalost, prečesto onemogućavaju Bosnu i Hercegovinu da u potpunosti iskoristi brojne mogućnosti koje joj nudi EU, uključujući i Plan rasta. Opštine su ipak bliže građanima i pružaju korisne lokalne usluge, pa su u najboljoj poziciji da iskoriste mogućnosti kao što je WiFi4WB. Siguran sam da ima građana širom ove zemlje koji bi rado uživali u besplatnom internetu, a ja ih ohrabrujem da svoj interes za ovu inicijativu iskažu predstavnicima svoje opštine, poručio je šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca. Javni poziv je otvoren za sve opštine iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, a prijave dostavljaju načelnik, službenik izvršnog ili dužnosnik zakonodavnog organa. WiFi4WB je dio projekta EU4Digital Action, finansiranog sredstvima Evropske unije (EU) i Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke (BMZ), a koji provodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ). Inspirisan uspješnom inicijativom WiFi4EU, koja je omogućila besplatan internet za gotovo 9.000 lokalnih samouprava širom Evrope, WiFi4WB proširuje ovu viziju na Zapadni Balkan, osiguravajući lokalnim samoupravama alate za unapređenje digitalne infrastrukture i obogaćivanje života stanovnika i posjetilaca. VEZANO Ovo su četiri nove linije s Aerodroma Sarajevo u aprilu
Izvještaj SIGMA Monitoring Reports 2024: IDDEEA predvodnik digitalne transformacije u BiH
Marx.ba U najnovijem izvještaju SIGMA Monitoring Reports 2024, koji ocjenjuje stanje javne uprave u Bosni i Hercegovini prema standardima OECD-a i Evropske unije, posebno su istaknuti pomaci koje je napravila Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA). Ovaj izvještaj predstavlja ključni pokazatelj napretka Bosne i Hercegovine u reformi javne uprave i njenoj usklađenosti s evropskim standardima. SIGMA, kao zajednički program OECD-a i Evropske komisije, pruža stručnu analizu i preporuke za unapređenje administrativnih kapaciteta i efikasnosti institucija, što je od suštinske važnosti za proces evropskih integracija i poboljšanje kvaliteta usluga za građane. Među brojnim analiziranim oblastima, IDDEEA se posebno istakla kao institucija koja predvodi digitalizaciju i modernizaciju javne administracije. Njene inicijative nisu samo unaprijedile efikasnost državnih službi, već su značajno doprinijele poboljšanju korisničkog iskustva građana i poslovne zajednice. Digitalizacija ključnih registara – temelji modernog identiteta Jedno od najvažnijih dostignuća IDDEEA-e je potpuna digitalizacija ključnih registara, uključujući registar rođenih, prebivališta i državljanstva. Zahvaljujući ovim reformama, sve državne institucije sada imaju brz i siguran pristup ovim podacima u skladu sa zakonskim ovlaštenjima. Ova promjena omogućila je efikasniju administraciju, eliminisala nepotrebnu papirologiju i značajno smanjila vrijeme obrade zahtjeva građana. Digitalizacija registara predstavlja osnovu za razvoj e-Uprave i omogućava građanima da koriste modernije, brže i sigurnije javne usluge. Kvalifikovani elektronski potpis – ključni korak ka potpunoj digitalnoj identifikaciji IDDEEA je u februaru 2024. godine, po prvi put nakon 18. godina od objave Zakona o elektronskom potpisu BiH, lansirala naprednu uslugu kvalifikovanog elektronskog potpisa, čime je Bosna i Hercegovina napravila značajan iskorak u oblasti digitalne autentifikacije. Ova inovacija omogućava građanima da bez potrebe za dodatnom opremom, poput čitača kartica, brzo i sigurno potpisuju elektronske dokumente. Besplatan elektronski potpis predstavlja revolucionaran korak u digitalnoj transformaciji, jer građanima omogućava bržu i sigurniju interakciju s institucijama, ali i privatnim sektorom, uključujući banke, telekomunikacione kompanije i druge uslužne djelatnosti. Međunarodna usklađenost i evropski standardi Još jedan važan uspjeh IDDEEA-e ogleda se u njenoj međunarodnoj certifikaciji i potpunoj usklađenosti sa eIDAS regulativom Evropske unije. Time je potvrđeno da su digitalne usluge Agencije na najvišem nivou sigurnosti i interoperabilnosti, omogućavajući građanima Bosne i Hercegovine da koriste digitalne identitete u skladu sa standardima EU. Ovo je ključno ne samo za lakšu interakciju sa domaćim institucijama, već i za buduće povezivanje sa evropskim digitalnim tržištem. Integracija elektronskog potpisa u svakodnevne usluge Kako bi elektronski potpis bio široko prihvaćen i integrisan u svakodnevne transakcije, IDDEEA aktivno sarađuje s vodećim bankama i telekomunikacionim operaterima u Bosni i Hercegovini. Uvođenjem elektronskog potpisa u bankarske i telekomunikacione usluge, građanima će biti omogućeno brzo i sigurno zaključivanje ugovora i transakcija putem interneta, bez potrebe za fizičkim odlaskom u poslovnice. Ovaj korak dodatno doprinosi modernizaciji privrede i olakšava poslovanje u digitalnom okruženju. Izazovi i budući koraci Iako su postignuti značajni pomaci, digitalna transformacija javne uprave u Bosni i Hercegovini suočava se s određenim izazovima. Jedan od ključnih problema je nedostatak jasnih pravila koja obavezuju institucije na međusobno dijeljenje podataka. Iako su registri digitalizovani, bez definisanih zakonskih okvira koji regulišu obaveznu razmjenu podataka između institucija, građani i dalje često moraju fizički dostavljati dokumente iz jedne institucije u drugu. Također, tehnička infrastruktura za razmjenu podataka putem Government Service Bus (GSB) platforme i dalje nije u potpunosti funkcionalna. Ova platforma, koja bi trebala omogućiti nesmetan protok informacija između različitih nivoa vlasti i državnih institucija, trenutno ne koristi puni kapacitet, što usporava dalju digitalizaciju administrativnih procesa. Pored tehničkih izazova, postoji i potreba za dodatnim usklađivanjem zakonodavstva sa eIDAS 2.0 regulativom kako bi Bosna i Hercegovina mogla u potpunosti priznati digitalne identitete na međunarodnom nivou. Zaključak IDDEEA nastavlja biti predvodnik digitalizacije javne uprave u Bosni i Hercegovini, unaprjeđujući sigurnost, efikasnost i dostupnost administrativnih usluga. Lansiranjem besplatnog elektronskog potpisa, digitalizacijom ključnih registara i usklađivanjem sa evropskim standardima, Agencija dokazuje da je ključni faktor u modernizaciji javne uprave i poboljšanju usluga za građane i privredu. Prema istraživanju, usluge koje pruža IDDEEA imaju najviši stepen zadovoljstva među građanima BiH, sa preko 70% pozitivnih ocjena, što potvrđuje da je Agencija lider u pružanju modernih, efikasnih i sigurnih administrativnih usluga Ostvareni napredak predstavlja snažan temelj za dalji razvoj e-Uprave u Bosni i Hercegovini. Stoga, pozivamo sve nadležne institucije na jaču međusobnu saradnju i usklađivanje zakonodavnog i tehničkog okvira kako bi se omogućilo još brže i efikasnije pružanje digitalnih usluga, objavila je IDDEEA. VEZANO Modernizacija u CBBiH: Vještačka inteligencija u centralnom bankarstvu