BH Telecom: Prvi u BiH s potpuno digitalnim poslovanjem i e-potpisom za korisnike
Marx.ba BH Telecom je danas i zvanično postao prva telekom kompanija u Bosni i Hercegovini koja je u potpunosti digitalizirala korisničke kanale i omogućila korisnicima kupovinu usluga ili uređaja u ponudi BH Telecoma bez dolaska na prodajno mjesto. Kroz uvođenje kvalifikovanog elektronskog potpisa i eliminaciju papirne dokumentacije, kompanija korisnicima nudi jednostavnije, brže i ekološki prihvatljivije rješenje za ugovaranje usluga. Ova promjena je dio inicijative „Paperless Office“ i predstavlja važan korak u digitalnoj transformaciji kompanije. BH Telecom se time usklađuje s modernim poslovnim praksama i globalnim ekološkim i tehnološkim trendovima. Generalni direktor BH Telecoma, Amel Kovačević, istakao je važnost ovog procesa: – Digitalizacija je temelj modernog poslovanja, a BH Telecom već godinama predvodi tehnološki napredak u BiH. Uvođenjem digitalnog potpisa i ukidanjem papirne dokumentacije, BH Telecom podiže kvalitet usluga i potvrđuje svoju posvećenost efikasnosti, sigurnosti i održivosti. Korisnici BH Telecoma od sada mogu potpisivati ugovore i druge dokumente potpuno digitalno, putem webshopa i online korisničkih servisa, bez potrebe za odlaskom u poslovnice. Ovo je omogućeno zahvaljujući integraciji kvalifikovanog digitalnog potpisa u saradnji s Agencijom za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA). Na ovaj način poslovanje je potpuno prilagođeno savremenom načinu života i potrebama korisnika koji sve više očekuju fleksibilnost i dostupnost usluga na digitalnim platformama. BH Telecom prolazi internu digitalnu transformaciju koja donosi brojne benefite i uštede, poput činjenice da je kompanija u svom poslovanju ostala na samo 9 (od 183) dokumenata koji zahtijevanu fizički potpis. Da je ova inicijativa već dala konkretne rezultate, pokazuju i podaci o smanjenju potrošnje papira kao i značajno ubrzanje administrativnih procesa. U proteklih sedam mjeseci, BH Telecom je smanjio potrošnju papira za gotovo milion listova, a vrijeme obrade dokumenata je značajno smanjeno. – Prelaskom na digitalno poslovanje, BH Telecom pokazuje ne samo tehnološku zrelost, već i društvenu odgovornost. Očuvanje prirode je zajednička misija svih nas, a tehnologija nam pruža priliku da budemo dio rješenja. Nastavit ćemo ulagati u inovacije koje olakšavaju poslovanje našim korisnicima, a istovremeno doprinose održivoj budućnosti, dodao je Kovačević. Povodom Svjetskog dana šuma koji se obilježava 21. marta, BH Telecom najavljuje i dodatne ekološke aktivnosti, u saradnji s nevladinim organizacijama i lokalnim zajednicama, s ciljem zaštite prirode i podizanja svijesti o održivosti. Digitalizacijom poslovanja i uvođenjem e-potpisa, BH Telecom jača svoju ulogu lidera u digitalnoj transformaciji u BiH, stvarajući temelje za brže, sigurnije i ekološki odgovornije poslovanje. Kompanija nastavlja ulagati u digitalna rješenja koja povezuju tehnologiju i održivost, navedeno je u saopštenju kompanije. Pozivamo sve naše korisnike da iskoriste prednosti elektronskog potpisa i digitalne razmjene dokumenata za jednostavnije, brže i savremenije poslovanje, dostupno online, bilo kada i bilo gdje. VEZANO BH Telecom ostvario rekordnu dobit u 2024. godini
Rast izvoza iz Bosne i Hercegovine u prva dva mjeseca ove godine od 6,1 posto
Marx.ba Izvoz iz Bosne i Hercegovine u prva dva mjeseca ove godine iznosio je 2,659 milijardi KM, što je za 6,1 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 4,538 milijardi KM, što je više za 6,4 posto. Pokrivenost uvoza izvozom u prva dva mjeseca je iznosila 58,6 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 1,88 milijardi KM, podaci su Agencije za statistiku BiH. Izvoz u zemlje CEFTA-e je u periodu januar-februar ove godine iznosio 448 miliona KM, što je za 17,3 posto više nego u istom periodu lani, dok je uvoz iznosio 548 miliona KM, što je više za 17,4 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e je iznosila 81,7 posto, prenosi Fena. Izvoz u zemlje Evropske unije je iznosio 1,958 milijardi KM, što je za 3,4 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 2,628 milijarde KM, što je više za tri posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU je iznosila 74,5 posto. VEZANO FBiH u februaru 2025. ostvarila 8,1 posto veći izvoz u odnosu na isti mjesec prošle godine
Geopolitika gura bh. izvoz namjenske industrije i dionice kompanija u plus
Bloomberg Adria Namjenska industrija Bosne i Hercegovine (BiH) iz godine u godinu sve više jača i svoje proizvode plasira na mnogobrojna tržišta širom svijeta, te predstavlja veliki potencijal države. Dobre podatke bilježi i zbog nestabilne geopolitičke situacije širom svijeta, a kompanije iz naše zemlje koje proizvode municiju i naoružanje i od početka ove godine ostvaruju rekordne izvozne rezultate. Ovakvi rezultati pogoduju kompanijama i na berzi, pa je zabilježen i rast dionica. Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) objavila je kako je samo tokom prva dva mjeseca ove godine vrijednost izvoza vojne opreme dosegnula 91,2 miliona maraka. Riječ je o dvostruko većoj vrijednosti u usporedbi s istim peridom 2024. godine, odnosno o razlici od 50 miliona maraka. U 2024. godini ukupna vrijednost izvoza vojnih tvornica u BiH bila je 561,5 miliona KM i veća je za 37,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, a početni trend ove godine pokazuje kako će sve te brojke tokom 2025. biti znatno premašene. Vrijednost ovog izvoza iz BiH je tim značajnija jer naša zemlja ne proizvodi složene i skupe sisteme naoružanja, nego uglavnom municiju koje je razmjerno jeftino, ali i sve traženije. Prema podacima UIO-a, tokom dva mjeseca ove godine najtraženiji proizvodi iz BiH bili su bombe, granate, torpeda, mine, rakete, vojna municija i dijelovi. Kao i prethodnih godina, BiH je najviše oružja izvezla u Češku, Sjedinjene Američke Države, Saudijsku Arabiju te u Srbiju. Najznačajnije kompanije bh. namjenske industrije su Igman iz Konjica, Pretis, Unis Ginex, Binas Bugojno, Pobjeda Technology Goražde, Pobjeda-Rudet Goražde, Kosmos Banja Luka, Orao Bijeljina i Zrak Teslić. Igman je po prihodima najveća domaća kompanija iz oblasti namjenske industrije. Izvoz namjenske industrije BiH prošle godine iznosio je 561,5 miliona KM i veći je za 37,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz porastao za 76,7 posto, te iznosio 146,2 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 493,22 posto, koliko je iznosila 2023. godine, na 384,04 posto, što znači da se BiH više oslanja na uvoz, iako je i dalje veliki neto izvoznik, navedeno je u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH. Bloomberg Adrijin analitičar makroekonomije i tržišta kapitala Mihael Blažeković kazao nam je da rast izvoza prati i rast cijena dionica vojne industrije, koje su rasle u prosjeku 30 posto na Sarajevskoj berzi (Binas, Unis, Pretis, Igman) u posljednjih godinu dana, dok je evropski indeks vojne industrije u istom razdoblju porastao za 47 posto. Treba napomenuti da je Pretis jedina odbrambena kompanija iz regije koja je dio najlikvidnijih berzovnih indeksa. – Ova kompanija u poređenju s evropskim odbrambenim indeksom ima izuzetno nizak PE i njena vrijednost na tržištu je znatno ispod knjigovodstvene vrijednosti. Pretis također posluje s boljom EBITDA maržom od prosjeka evropskog sektora, kaže. Prema njegovom mišljenju, ključni problem berzanskih vojnih kompanija na Sarajevskoj berzi ostaje izrazita nelikvidnost te ne očekujemo značajnije pomake cijene navedenih kompanija, iako su mogući pojedini blok prometi, ako se pojave zainteresirani kupci. Kada govorimo o izvozu ovih kompanija, glavni izvozni proizvodi iz BiH su municija i eksplozivi na koje se odnosi više od 65 posto ukupnog izvoza, vojno oružje i dijelovi oko sedam posto, te barut i detonirajući štapini više od 27 posto. Prema analizi VTKBiH, glavni kupac vojne opreme iz BiH i dalje ostaju Sjedinjene Američke Države, u koje je izvezena roba u vrijednosti od 136,4 miliona KM, što je više za 30,53 posto, a slijede zemlje EU kao što su Češka, Slovačka, Bugarska, Njemačka i Poljska, koje sve više učestvuju u kupovini ovih proizvoda iz BiH. – Bliski istok ostaje važan, i to Saudijska Arabija, Irak, Egipat, ali su neke arapske zemlje poput Ujedinjenih Arapskih Emirata ispale s liste najvećih kupaca, naveli su iz Komore i dodali da azijsko tržište raste, odnosno Indija, Indonezija, Bangladeš i Filipini su nova izvozna tržišta. Kada je riječ o uvozu, najzastupljenija je Srbija, koja čini 41,59 posto ukupnog uvoza, zatim Hrvatska 18,54 posto, što ukazuje na regionalnu povezanost u vojnoj industriji. Iz Vanjskotrgovinske komore kažu da rast uvoza sirovina i komponenti pokazuje da BiH širi kapacitete i nastoji zadovoljiti povećane narudžbe. – Sve bolje poslovne uspjehe industrije namjenske proizvodnje BiH je zasigurno omogućila povećana potražnja na svjetskom tržištu. Ova grana industrije, ako izuzmemo 2020. godinu i pad uzrokovan pandemijom, bilježi konstantan rast, navedeno je u analizi. Iz Komore su naveli da su kapaciteti postojećih kompanija puni, kao i da su neophodna daljnja ulaganja i investiranje u širenje kapaciteta i novi proizvodni program kako bi i izvozni rezultati bili bolji. VEZANO Koliki je izvoz imala bh. industrija tekstila, odjeće, kože i obuće
Bh. turizam: Podrška Italije od 1,8 miliona eura
Marx.ba U Travniku je jučer održan inicijalni sastanak na kojem je najavljen početak realizacije značajnog projekta koji će provoditi italijanska organizacija Comitato Internazionale per lo Sviluppo dei Popoli (CISP) u saradnji s Općinom Travnik. Projekt, čija je ukupna vrijednost 1,8 miliona eura, finansira Italijanska agencija za razvojnu saradnju (AICS), a provodit će se u naredne tri godine na području Travnika, Jajca i Bihaća. Jedan od ključnih ciljeva projekta je unapređenje turističke ponude planine Vlašić, kao i vodopada Jasenice, Kozice i Ugrića kroz poboljšanje infrastrukture pristupačnosti ovim prirodnim ljepotama. Također, u okviru projekta planirano je kreiranje jedinstvene turističko-kulturne mape pod nazivom “Via delle Cascate”, koja će promovirati kulturne, prirodne i historijske vrijednosti ovog područja. Osim toga, projekt će se fokusirati na jačanje privrednih kapaciteta s ciljem otvaranja novih radnih mjesta i održivog razvoja lokalne zajednice. VEZANO Na Aerodromu Sarajevo putnicima dostupan novi sistem automatskih vrata E-gate
Prosječna neto plata u januaru u BiH iznosila 1.508 KM
Marx.ba Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u Bosni i Hercegovini u januaru ove godine iznosila je 1.508 KM, što je nominalni rast za 5,5 posto, a realno je veća za četiri posto u odnosu na decembar prošle godine. Na godišnjem nivou, prosječna neto plata u januaru ove godine u odnosu na isti mjesec lani, nominalno je viša za 13,5 posto, dok je realni indeks bio veći za 9,9 posto. Najviše prosječne neto plate u januaru ove godine isplaćene su u djelatnosti informacije i komunikacije u iznosu 2.074 KM, zatim finansijske i djelatnosti osiguranja 1.984 KM, te u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji u iznosu od 1.959 KM. Najniže prosječne neto zarade imali su radnici u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane u iznosu 1.092 KM, te građevinarstvu 1.209 KM. VEZANO Potpisan Kolektivni ugovor u rudarstvu: Nakon 2018. prvi put povećana proizvodnja
Sajam “GITEX Europe 2025” prilika i za bh. IT sektor na globalnom tržištu
Marx.ba Bit Alijansa objavila je da Bosna i Hercegovina, sa svojim sve snažnijim tehnološkim sektorom, ima priliku da se pozicionira među vodeće aktere industrije kroz učešće na GITEX Europe 2025, jednom od najznačajnijih sajmova inovacija i digitalne transformacije. Navode da taj prestižni događaj, koji se ove godine održava od 21. do 23. maja u Berlinu, okuplja vodeće tehnološke kompanije, investitore i stručnjake iz cijelog svijeta, stvarajući prilike za međunarodnu saradnju, privlačenje investicija i jačanje konkurentnosti domaće IT industrije. Bit Alijansa, uz podršku Vanjskotrgovinske komore BiH, organizuje bosanskohercegovački paviljon, otvarajući prostor domaćim IT kompanijama da predstave inovativna rješenja, povežu se s ključnim akterima industrije i istraže nova tržišta. Ističu da učešće na GITEX Europe 2025 osigurava veću vidljivost bh. IT sektora i doprinosi njegovom snažnijem pozicioniranju u evropskom tehnološkom ekosistemu. – GITEX Europe 2025 donosi pristup najsavremenijim tehnologijama i globalnim trendovima u oblastima kao što su vještačka inteligencija, cyber sigurnost, fintech i digitalna transformacija. Direktan kontakt s investitorima i tehnološkim liderima podstiče rast kompanija, omogućava razmjenu znanja i doprinosi jačanju poslovnog ekosistema u BiH. Dugoročni ekonomski efekti mogu značajno povećati konkurentnost domaće IT industrije i privući nova ulaganja – najavljeno je. Prijave za učešće u bh. paviljonu na GITEX Europe 2025 otvorene su do 25. marta 2025. godine putem linka, dok sve zainteresovane kompanije mogu dobiti dodatne informacije na contact@bit-alliance.ba.Bit Alijansa poziva tehnološke kompanije iz BiH da postanu dio bh. paviljona na GITEX Europe 2025, najvećem evropskom događaju posvećenom poslovnim tehnologijama i digitalnoj transformaciji. Događaj se održava od 21. do 23. maja 2025. godine u Berlinu, okupljajući globalne tehnološke lidere, investitore i ključne aktere iz različitih industrija. Učešćem u bh. paviljonu, kompanije dobijaju ekskluzivnu priliku za predstavljanje na međunarodnoj sceni, globalnu vidljivost kroz zvanične GITEX kanale, direktan pristup B2B sastancima i investitorima, mogućnost keynote prezentacija, kao i generisanje novih poslovnih prilika. Prijave su otvorene do 20. marta 2025., a svi zainteresovani mogu se javiti na contact@bit-alliance.ba s upitom za učešće. VEZANO EmployVET: Povezivanje poslodavaca i škola s ciljem unapređenja stručnog obrazovanja i obuke u BiH
Grafička i papirna industrija BiH ostvarile rast izvoza
Marx.ba Vrijednost izvoza grafičke i papirne industrije u 2024. godini iznosila je 437.039.664 KM, što je povećanje od 5,5% u odnosu na 2023. godinu kada je iznosila 414.332.133 KM. Istovremeno, uvoz ove industrijeu 2024. godini je iznosio 605.627.137 KM, što predstavlja povećanje od 6% u odnosu na 2023. godinu kada je iznosio 571.221.867 KM, kaže se u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH. Ukupna spoljnotr govinska razmjena grafičke i papirne industrije u 2024. godini je iznosila 1.042.666.801 KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 72,2%. U 2024. godini, papir i karton namijenjeni daljoj preradi ostvarili su izvoz vrijedan 18.709.603 KM, što je za 27,9% više nego godinu ranije. U istom periodu, papirna industrija je ostvarila izvoz u iznosu od 361.612.902 KM, što je za 5,7% više u odnosu na 2023. godinu, dok je grafičkih proizvoda izvezeno uvrijednosti od 56.697.159 KM, što je za 1,3% manje nego u 2023. godini. Čak je 64% ukupnog izvoza grafičke i papirne industrije realizovano na top 5 izvoznih tržišta (Srbija, Hrvatska, Slovenija, Italija, Turska). Analizirajući uvoz proizvoda po grupama, vidimo da svi proizvodi bilježe rast uvoza. U okviru papirne industrije su se najviše uvozile: kutije, vreće i spremnici, papir, karton i celulozna vata, nepremazni papir i papir za toalet prerađevine. Istovremeno, u grafičkoj industriji najviše su se uvozile: štampane knjigei brošure, novine i publikacije te ostali štampani materijal. Proizvodi papirne i grafičke industrije najviše su se uvozili iz Srbije, Italije, Hrvatske, Njemačke i Austrije. VEZANO Metalska i elektroindustrija izvezli robe u vrijednosti 6,93 milijarde KM
Paralamentarna skupština BiH: Predstavljen Program saradnje Švicarske u BiH vrijedan 120 miliona KM
Marx.ba U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine danas je predstavljen Program saradnje Švicarske u Bosni i Hercegovini 2025-2028. Kako je objavljeno vrijednost programa je 120 miliona KM. Saradnju vlada i naroda Švicarske i Bosne i Hercegovine zvanično predstavili Denis Zvizdić, predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i ambasador Švicarske u BiH Gabriele Derighetti. – Novi program saradnje je pažljivo pripremljen uz diskusiju sa partnerima u Bosni i Hercegovini, i u predstojeće četiri godine nudi podršku BiH u izgradnji mirnog i kohezivnog demokratskog društva na putu ka evropskim integracijama. Ovo je od posebne važnosti s obzirom na geografsku blizinu i značajnu bh. dijasporu u Švicarskoj, kao i širu sigurnosnu situaciju u Evropi, rekao je Derighetti i naglasio kako Švicarska ostaje posvećena nastavku dugoročnog partnerstva sa Bosnom i Hercegovinom. U periodu od 2025. do 2028. godine planirano je godišnje izdvajanje do 30 miliona KM za razvojni Program saradnje Švicarske u BiH (što je oko 120 miliona KM u naredne četiri godini). – Financiranje će također utjecati na ulaganja multilateralnih banaka i privatnog sektora. Program saradnje usmjeren je na političke, ekonomske i društvene reforme kako bi se poboljšao rad institucija i kvalitet javnih usluga, podržao razvoj zelene ekonomije, bolje upravljalo migracijama i unaprijedio zdravstveni sektor, poručio je Derighetti. Također je dodao da Švicarska sa BiH ima dosta povezanosti ekonomski, društvenih, socijalnih, ali uglavnom kroz BiH dijasporu. – Svima nam je u interesu mir, prosperitet ove zemlje, regije i ovo je naš doprinos vašim bržim integracijama u Evropsku uniju, istakao je. Kako je kazao Zvizdić, ovaj program predstavlja ključni korak u daljoj podršci Bosne i Hercegovine i Švicarske koja je godinama bila i ostala pouzdan partner u procesu političkog, ekonomoskog i društvenog razvoja BiH. – Program saradnje koji danas započinjemo jedan je od oblika direktne pomoći švicarskih građana Bosni i Hercegovini, ali je bitno naglasiti da je ovo nastavak pomoći, a ne početak, rekao je Zvizdić. Švicarska je jedna od tri najveća bilateralna donatora u BiH još od 1996.godine. – Švicarska je od tada do danas uložila više od milijardu i dvije stotine miliona konvertibilnih maraka. Švicarska ostaje posvećena nastavku dugoročnog partnerstva sa Bosnom i Hercegovinom, poručio je Zvizidić. Dodao je da je ovo od posebne važnosti s obzirom na geografsku blizinu i značajnu bh. dijasporu u Švicarskoj, kao i širu sigurnosnu situaciju u Evropi. Finansiranje će također utjecati na ulaganja multilateralnih banaka i privatnog sektora. VEZANO UIP: Širom BiH gradit će se novi granični prijelazi
Metalska i elektroindustrija izvezli robe u vrijednosti 6,93 milijarde KM
Marx.ba Prema podacima Vanjskotrgovinske Komore BiH, izvoz metalskog i elektrosektora Bosne i Hercegovine je u 2024. godini iznosio 6,93 milijarde KM i zabilježen je pad od 0,38% (26,6 miliona KM). U ukupnom izvozu BiH, metalski i elektrosektor u 2024. učestvuje sa preko 42%, što, gledajući strukturu naše industrije, ovaj sektor stavlja na uvjerljivo prvo mjesto. Uvoz metalskog i elektrosektora Bosne i Hercegovine je u 2024. iznosio 10,7 milijardi KM i zabilježen je rast od 2,17% (227,4 miliona KM). U ukupnom uvozu u BiH, metal ski i elektrosektor učestvuje sa 36%. Obim robne razmjene u ovom sektoru je u 2024. iznosio 17,5 milijardi KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 64,79% Ukupni podaci pokazuju blagi pad izvoza i rast uvoza, što dovodi do povećanja trgovinskog deficita. S obzirom na globalna kretanja, ovaj trend je posljedica recesije u EU, konkurencije iz Kine i pada cijena sirovina. Ukupan izvoz sektora iznosio je 6,93 milijarde KM, što predstavlja pad od 0,38% u odnosu na prethodnu godinu. Iako je pad relativno mali, značajan je u kontekstu ukupne ekonomske situacije i globalnih lanaca snabdijevanja. Visoka ovisnost o EU tržištu znači da svaka recesija u EU direktnopogađa bh. izvoz. Industrijski sektor u EU je pod pritiskom zbog visoke inflacije i smanjene potrošnje, dok istovremeno kineska konkurencija u metalskom sektoru raste, što dodatno vrši pritisak na cijene bh. izvoza. Dodatno, pad cijena sirovina (posebno čelika i aluminija) negativno utječe na ukupne izvozne vrijednosti.Najveći rast izvoza zabilježen je kod oružja i municije (+27,38%), što može biti povezano s rastom globalne potra žnje uslijed geopolitičkih nestabilnosti. Značajan rast izvoza (9,65%) vozila i njihovih dijelova može ukazivati na poveća nje potražnje na EU tržištu. Oporavak EU autoindustrije, rastEV sektora, produženje vijeka trajanja vozila i povoljan geopolitički položaj BiH stvaraju povoljne uvjete za rast izvoza autodijelova. Ako bh. firme nastave ulagati u modernizaciju i prilagođavanje e-mobilnosti, izvoz može dodatno rasti. Kontinuiran porast bh. izvoza električnih mašina i opreme i njihovih dijelova (+5,15%) može biti indikator prelaska na proizvodnju s većom dodanom vrijednošću, što je pozitivan trend. Veliki pad izvoza (-16,2%) zabilježen je kod gvožđa i čelika, što je u skladu s globalnim padom potražnje za sirovinama zbog usporavanja građevinske industrije i visokih troškova energije. Evropski zeleni plan i prelazak na obnovljive izvore energije mogu dugoročno smanjiti potražnju za klasičnim metalima, ali povećati potrebu za proizvodima od aluminija, bakra i drugih laganih metala. Metalska i elektroindustrija naše zemlje i dalje je ključ ni sektor, ali se suočava s izazovima poput zavisnosti od EU tržišta, oscilacija cijena sirovina i konkurencije iz Kine. Potencijal postoji u autodijelovima, električnim mašinama i specijaliziranim metalnim proizvodima, ali su potrebne investicije i strateške promjene za dugoročni rast. Glavna izvozna tržišta za BiH ostaju zemlje Evropske unije, posebno Njemačka i Austrija. Ova orijentacija prema tržištima Unije odražava dugogodišnje trgovinske veze i usklađenost sa standardima EU, ali i izlaže bh. ekonomiju utjecajima ekonomskih kretanja unutar Unije. Ovi podaci naglašavaju potrebu za diverzifikacijom izvoznih tržišta i prilagođavanjem domaće industrije globalnim ekonomskimpromjenama kako bi se osigurala održivost i konkurentnost na međunarodnoj sceni. Najveći rast uvoza:– šinska vozila i oprema (+182,52%) – investicije u transportnu infrastrukturu– kalaj (+48,80%) i bakar (+14,56%) – visoka potražnja zaindustrijsku proizvodnju – vozila i dijelovi (+7,17%) – veći uvoz automobila iautodijelovaNajveći pad uvoza:– aluminij (-15,16%) – pad potražnje i cijena na svjetskomtržištu– električne mašine i oprema (-2,04%) – smanjenje investicija u industrijsku proizvodnju Rast uvoza ukazuje na povećanu industrijsku aktivnost, ali i veću zavisnost od uvoznih komponenti.Ključni uvozni artikli su mašine, vozila i metali, što sugerira potrebu za jačanjem domaće proizvodnje gdjegod je to realno ostvarivo. BiH se i dalje oslanja na EU, ali sve više uvozi iz Kine i Turske, što može pomoći u smanjenju zavisnosti od EU, kažu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH. VEZANO Koliko izvozi bh. namjenska industrija, koji su glavni proizvodi i tržišta
Podaci Centralne banke: Na kraju 2024. u BiH bilo više od 2,5 miliona aktivnih kartica
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine objavila je godišnji izvještaj o kartičnom poslovanju u BiH u 2024. godini. Na kraju 2024. godine, ukupan broj aktivnih kartica iznosio je 2.585.419 i veći je za 131.069 u odnosu na 2023. godinu. Kartice je svojim klijentima izdavala 21 banka u Bosni i Hercegovini. Tržištem dominiraju debitne kartice, uz učešće od 83,37% i izražen trend rasta. Vrijednost kartičnih transakcija je u porastu, te je u 2024. godini iznosila 18.425.493.564 KM, što je rast za 13,76% u odnosu na godinu ranije. Evidentan je kontinuitet rasta vrijednosti kartičnih transakcija iz godine u godinu. Ukupan broj kartičnih transakcija bio je 186.045.013 i uočava se trend rasta.vProsječna vrijednost jedne transakcije bila je 99 KM i manja je za 3 KM u odnosu na 2023. godinu, dok je prosječni godišnji promet po jednoj kartici iznosio 7.127 KM i veći je za 524 KM u odnosu na 2023. godinu. Zabilježen je rast kartičnih transakcija na ATM, POS i internetu. Od ukupne vrijednosti kartičnih transakcija, na ATM aparatima je realizovano 68%, putem POS uređaja 28%, dok je putem interneta realizovano 4%. Procenat realizovanog prometa karticama na internetu u zemlji je iznosio 36%, a u inostranstvu 64% od ukupnog prometa karticama na internetu. Realizovana vrijednost u inostranstvu karticama koje su izdale bh. banke povećana je u 2024. godini za 34,34% u odnosu na 2023. godinu, te iznosi 1.007.781.923 KM. U strukturi transakcija, podizanje gotovine na ATM i POS uređajima iznosi 31%, dok udio koji se odnosi na kupovinu robe i usluga na POS uređajima iznosi 69%. U odnosu na 2023. godinu povećana je realizovana vrijednost inostranih kartica u bh. bankama i trgovinama za 11,41%, i iznosi 3.740.983.232 KM. U strukturi transakcija, podizanje gotovine na ATM i POS uređajima iznosi 54%, dok je udio kupovine robe i usluga na POS uređajima 46%. Banke konstantno rade na uvođenju u ponudu većeg broja ATM i/ili POS uređaja. U protekloj godini bilo je instaliranih ukupno 1.767 ATM uređaja i 35.035 POS uređaja. Od ukupnog broja instaliranih POS uređaja, 34.687 je instalirano u trgovinama i 348 na šalterima banaka. VEZANO BiH druga u Evropi po porastu kapaciteta u avio saobraćaju