Adriatic Metals prikuplja 50 miliona dolara za nove investicije u BiH
Marx.ba Kompanija za istraživanje i razvoj Adriatic Metals sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu primila je čvrstu obavezu investitora da će prikupiti približno 80 miliona australskih dolara (50,01 miliona dolara) u kapitalu putem institucionalnog plasmana u dvije tranše. Sredstva će biti iskorištena za osiguranje dugotrajnih stavki za ubrzanje proširenja tvornice za preradu u Varešu i podršku rastu proizvodnje u rudniku Rupice. Plasman će biti podijeljen u dvije tranše i izdat će ukupno 20.512.821 novih certifikata o depozitu (CDI) po 3,90 australskih dolara. Prva tranša prikupit će 43,3 miliona australskih dolara kroz 11.092.377 novih CDI-ova, iskorištavajući postojeći kapacitet tvrtke za plasman. Druga tranša ima za cilj prikupiti 36,7 miliona australskih dolara s 9,420,444 novih CDI-a, čekajući odobrenje dioničara na glavnoj skupštini zakazanoj za sljedeći mjesec, piše Indikator. Očekuje se da će novi CDI-ji iz prve tranše početi trgovati na Australskoj berzi vrijednosnih papira (ASX) 25. februara 2025., dok će se onima iz druge tranše trgovati oko 20. amrta 2025. – Plasman od 50 miliona dolara osigurava ključne dugoročne stavke i omogućuje nam da ubrzamo širenje i postignemo cilj od 1,3 miliona tona godišnje do 2027. Dodatno, sredstva će pomoći smanjiti rizik tekućeg povećanja, s punom stopom propusnosti od 0,8 miliona tona koja se očekuje u drugoj polovici 2025, rekla je direktorica i glavna izvršna direktorica Adriatic Metalsa, Laura Tyler. Izdavanje novih CDI-ja predstavlja 5,95% izdanog kapitala društva nakon plasiranja. Glavni dioničari, uključujući Helikon Investments, L1 Capital i Paula Cronina (suosnivača i bivšeg direktora i izvršnog direktora Adriatica), planiraju sudjelovati u ponudi. S plasmanom na snazi od 25. februara 2025., temeljni kapital Adriatic Metalsa sastojat će se od 335.569.260 redovnih dionica, svaka s jednim glasom. – Ovo postignuće odražava povjerenje koje naši investitori imaju u našu kompaniju, naš tim i dugoročnu vrijednost našeg poslovanja. Zahvaljujemo našim dioničarima – novim i postojećim – na ukazanom povjerenju i podršci. S ovim dodatnim kapitalom, u dobroj smo poziciji da ubrzamo naše inicijative, ostvarimo rast i izgradimo trajno pozitivno naslijeđe za sve naše dionike, dodala je Tyler. VEZANO Adriatic Metals diže kapacitet u BiH i ulaže 25 miliona dolara
Abu Dabi: Potvrda kvalitete proizvoda naše namjenske industrije na sajmu IDEX 2025
Marx.ba Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić i predstavnici kompanija iz oblasti namjenske industrije u Bosni i Hercegovini prisustvovali su najpoznatijem Međunarodnom sajmu naoružanja i vojne opreme IDEX 2025 u Abu Dabiju. Iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije objavljeno je da su na izložbenim štandovima ovogodišnjeg sajma predstavljeni vodeći proizvođači namjenske industrije iz naše države kao što su Pretis, Binas, BNT-TMiH, Unis Ginex, Zrak i Igman Konjic. Također navode da su predstavnici naših kompanija tokom sajma razgovarali sa partnerima i potencijalnim kupcima o nastavku uspješne saradnje, odnosno o mogućnostima za ugovaranje novih poslova. – Ovaj sajam predstavlja izuzetnu priliku za dalji razvoj i promociju namjenske industrije, koja je postala jedan od ključnih faktora za ekonomiju Federacije BiH. Prisustvo naših kompanija na ovom prestižnom sajmu potvrđuje njen kvalitet i međunarodnu prepoznatljivost. Uvjeren sam da će dobre priče sa ovog sajma otvoriti nove mogućnosti za dodatni razvoj ove grane industrije koja je već na svjetskom nivou, ali uvijek može i više i bolje. Siguran sam da su naši proizvođači imali šta da ponude i da su ostvarili nove poslove koji će značajno doprinijeti ekonomskom razvoju BiH, rekao je ministar Lakić, saopćeno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. VEZANOPodaci BIHAMK-a: U prošloj godini u BiH registrovano 1.295.224 vozila
Podaci BIHAMK-a: U prošloj godini u BiH registrovano 1.295.224 vozila
Marx.ba Kako je objavio BIHAMK, u protekloj 2024. godini u Bosni i Hercegovini ukupno je registrovano 1.295.224 cestovnih vozila, što u odnosu na 2023. godinu (1.233.783) predstavlja povećanje od 61.441 vozila, odnosno od 4,98 posto. – U Federaciji Bosne i Hercegovine ukupno je registrovano/registrirano 777.993 cestovnih motornih i priključnih vozila ili 60,07 posto od ukupnog broja registrovanih vozila na području BiH, u RS-u 476.077 ili 36,76 posto, dok je u Distriktu Brčko registrovano ukupno 41.154 vozila ili 3,18 posto od ukupnog broja. Prema dostupnim podacima o ukupnom broju registrovanih motornih vozila može se zaključiti da prosječna starost motornih vozila u Bosni i Hercegovini iznosi 17 godina, što znači da je prosječna starost ostala ista odnosno nepromijenjena u odnosu na prethodnu (2023.) godinu. Upoređujući broj registrovanih vozila po starosnoj strukturi, odnosno prema Euro standardima, moguće je zaključiti da se starosna i ekološka struktura voznog parka u našoj zemlji iz godine u godinu blago mijenja i da na bosanskohercegovačkim cestama saobraća sve veći broj vozila sa višim Euro standardima, ali nažalost još uvijek ne istim intenzitetom kako raste ukupan broj registrovanih vozila u našoj zemlji, poručeno je. VEZANO Centrotrans otvorio CNG punionicu i fotonaponsku elektranu
CBAM i konkurentnost: Koji su izazovi pred bh. izvoznicima
Marx.ba Bosanskohercegovački privrednici i izvoznici su se okupili na okruglom stolu posvećenom Mehanizmu za prilagođavanje granica ugljenika (CBAM) i unapređenju konkurentnosti bh. izvoznika, zajedno s relevantnim akterima iz javnog i privatnog sektora, regulatornih tijela i industrije. Ovaj susret organizovan od strane Američke trgovačke komore u BiH imao je za cilj analizu trenutnog statusa implementacije CBAM-a u BiH, sagledavanje njegovih posljedica po privredu te identifikaciju mogućih rješenja za ublažavanje negativnih efekata ovog nameta. CBAM je mehanizam EU koji sprječava „curenje ugljika“ premještanjem proizvodnje u zemlje s blažim ekološkim standardima. Od 1. januara 2026. postaje obavezan za EU uvoznike cementa, željeza, čelika, aluminijuma, đubriva, električne energije i hidrogena izvan EU, koji će morati kupovati CBAM certifikate za pokriće emisija CO₂. CBAM funkcioniše paralelno s ETS-om, osiguravajući da i uvezena roba podliježe istim ekološkim standardima. Iako je obaveza formalno na uvoznicima, očekuje se da će trošak biti prebačen na bh. izvoznike, smanjujući njihovu konkurentnost u EU. BiH se suočava s izazovima u implementaciji CBAM-a zbog visokog udjela fosilnih goriva u energetskom miksu. Poseban problem predstavlja činjenica da su proizvodi iz sektora koji su inicijalno obuhvaćeni CBAM-om u 2023. činili oko 15% ukupnog bh izvoza u EU. S obzirom na to da BiH još uvijek nije uvela Sistem trgovanja emisijama (ETS), niti alternativne mehanizme za smanjenje emisija CO2, domaći privrednici neće imati mogućnost priznavanja eventualno plaćenih karbon taksi u BiH kao kompenzaciju prilikom obračuna CBAM-a. Ovo povećava troškove uvoza bh. proizvoda u EU, smanjuje njihovu konkurentnost i dugoročno ugrožava pristup tržištu EU. Zaključci sa okruglog stola su: 1. Bh. izvoznici će od 1. januara 2026. godine plaćati CBAM porez na proizvode kao što su željezo, čelik, aluminijum, cement i električna energija. EU uvoznici bh. proizvoda obuhvaćenih CBAM-om (željezo, čelik, aluminijum, cement i električna energija) od 1. januara 2026. morat će kupovati CBAM certifikate, jer BiH nema nacionalni model obračuna emisija. 2. Bosna i Hercegovina se opredijelila za implementaciju EU ETS sistema, ali njegovo uvođenje neće biti moguće do 2026. godine, a planirano je tek do 2030. godine. Proces je usporen zbog neusvajanja Mape puta za uspostavu MRV i ETS modela od strane Vijeća ministara BiH, iako je rok bio kraj 2024. godine. To znači da će bh. izvoznici u sektorima obuhvaćenim CBAM-om do tada ostati izloženi ovom nametu, koji će se naplaćivati pri uvozu u EU. Sredstva prikupljena kroz CBAM ostaće u budžetu EU, umjesto da budu reinvestirana u dekarbonizaciju i modernizaciju bh. privrede. 3. Neophodno je osigurati hitne finansijske i regulatorne mjere podrške za bh. izvoznike kako bi se ublažili negativni efekti CBAM-a. Ovo uključuje subvencije za smanjenje emisija, investicije u dekarbonizaciju i olakšice za prilagođavanje proizvodnih procesa, kako bi bh kompanije mogle ostati konkurentne u EU. Sve dosadašnje reforme uglavnom su povećale troškove poslovanja, te je ključno hitno razviti mehanizme podrške za privredu u tranziciji ka održivijem poslovanju. 4. Energetska politika BiH treba omogućiti industrijama pristup konkurentnijoj i čišćoj električnoj energiji kako bi se smanjio njihov ugljični otisak i izloženost CBAM-u. Ključni koraci uključuju povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora, unapređenje energetske efikasnosti i regulisanje trgovine električnom energijom između privrednih subjekata. Trenutno, kompanije koje su investirale u obnovljive izvore ne mogu prodavati višak energije, što ograničava tržišnu fleksibilnost. Olakšavanjem kupovine zelene energije i omogućavanjem njene prodaje smanjili bi se troškovi poslovanja i povećala otpornost bh. privrede na klimatske regulative EU. S obzirom na složenost prilagođavanja CBAM-u i visoke, nenadoknadive troškove, svi učesnici okruglog stola složili su se da je potrebno hitno uspostaviti javni dijalog između vlasti i bh. izvoznika, raditi na pojednostavljenju procedura i osigurati pristup finansijskim mehanizmima, a koji će im omogućiti konkurentnost. Okrugli stol okupio je predstavnike ključnih institucija, uključujući Delegaciju EU u BiH, Direkciju za europske integracije, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, oba entitetska ministarstva energije i rudarstva, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Udruženje poslodavaca FBiH, Vanjskotrgovinsku komoru BiH, Privrednu komoru FBiH kao i predstavnike privatnog i finansijskog sektora, s ciljem analize uticaja CBAM-a i ETS-a na bh. privredu te identificiranja mogućih pravaca djelovanja. AmCham BiH će nastaviti podržavati bh. privrednike u navigaciji kroz nove regulatorne izazove i potaktnuti relevantne vladine institucije da glas proizvodnih firmi i izvoznika bude uključen u proces donošenja odluka na nacionalnom nivou. VEZANO Dobit banaka u BiH 847 miliona KM
Dobit banaka u BiH 847 miliona KM
Marx.ba Dobit bankarskog sektora u Bosni i Hercegovini je tokom prošle godine iznosila 847 miliona KM, pokazuju podaci entitetskih Agencija za bankarstvo. Dobit bankarskog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine je tokom prošle godine iznosila 599,8 miliona KM ili 43,2 posto više nego u istom periodu 2023. godine. Prema podacima Agencije za bankarstvo RS, ostvarena neto dobit na nivou bankarskog sektora tokom prošle godine iznosila je 247 miliona KM i za 31 odsto je veća u odnosu na uporedni period u 2023. godini. Kako su naveli, bruto bilansna aktiva bankarskog sektora iznosi 11,2 milijarde KM, i u odnosu na kraj 2023. godine veća je za 835 miliona KM ili osam posto. VEZANO Šteta: Novi tramvaji stižu prije predviđenog roka
Prvi Regionalni samit privrednih asocijacija 20. februara
Marx.ba Prvi Regionalni samit privrednih asocijacija čiji je cilj jačanje regionalne saradnje, razmjena iskustava i otvaranje novih mogućnosti za privredni rast i razvoj, bit će održan 20. februara u Beogradu. Ovaj događaj okupit će vodeće poslovne lidere, predstavnike privrednih udruženja, institucija i diplomatskog kora iz cijelog regiona, a kako je objavljeno i Bosna i Hercegovina će imati svoje predstavnike. Učešće na Samitu potvrdilo je više od 17 privrednih asocijacija, a očekuje se direktno umrežavanje više od 250 uticajnih profesionalaca i lidera iz različitih sektora. Do sada su svoj dolazak potvrdili i učesnici iz Slovenije, Sjeverne Makedonije, Albanije, Rumunije, Bugarske, Grčke, Austrije, Češke, Poljske i Turske. – Inicijativa za regionalno umrežavanje izazvala je veliko interesovanje privrednih asocijacija i samih privrednika iz regiona i Jugoistočne Evrope. Ovakvi događaji su izuzetno korisni za sve učesnike, prije svega zbog mogućnosti da se u direktnom kontaktu prepoznaju poslovne prilike, dogovore saradnje i razmjene dobra iskustva i prakse, istakao je Aleksandar Bursać, predsednik Poslovnog kluba Stena, koji je jedan do organizatora. VEZANO I mart donosi veliki rast broja putnika na Aerodromu Sarajevo
Evo koje se bh. kompanije iz prehrambene industrije predstavljaju u Dubaiju
Marx.ba Danas je u Dubaiju otvoren jedan od najvećih svjetskih sajmova hrane i pića „Gulfood“ na kojem će prilike za proširenje poslovanja potražiti i bh. kompanije AS Holding, Jami, Mljekara Livno, Mljekara Pađeni, Mladegs Pak, Osmo i Sarajevska pivara. Poslovnu posjetu sajmu organizovala je Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine s ciljem pružanja podrške bh. kompanijama u uspostavljanju direktnih kontakata s potencijalnim kupcima i upoznavanju s poslovnim prilikama na tržištu UAE i zemalja Golfskog zaliva. Sajam Gulfood, koji okuplja globalne lidera iz industrije hrane i pića, idealna je prilika za umrežavanje, poslovne sastanke i istraživanje najnovijih trendova u industriji. VEZANO Evo kako izgleda autoput koji spaja Sarajevo i Beograd (video)
Poruka za bh. privredne subjekte: Uskoro na snagu stupaju nova pravila o ulasku roba u EU
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine obavještava sve privredne subjekte da je Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine zaprimila obavijest od Evropske komisije (Direkcija za poreze i carinu – DG TAXUD) o promjenama u procedurama ulaska robe u Evropsku uniju, koje će se primjenjivati od 1. aprila 2025. godine. – Prije dolaska robe na carinu, sva roba koja se prevozi pomorskim i unutrašnjim plovnim putevima, drumom i željeznicom u ili kroz EU, uključujuci poštanske i ekspresne pošiljke, podliježe novim zahtjevima. Privredni subjekti na koje to utiče, moraće poslati podatke bezbjednosti i zaštite putem ulazne sažete deklaracije (ENS-Entry Summaru Declaration), pozivanjem na EU Sistem kontrole uvoza druge generacije (ICS2). Privredni subjekti na koje se ova promjena odnosi, mogu pristupiti ICS2 sistemu putem vlastitog internog razvojnog IT sistema ili putem pružaoca IT usluga (ITSP) za slanje ENS podataka. Kompanije koje nisu spremne za primjenu novih pravila do 1. aprila 2025. godine, trebaju najkasnije do 1. marta 2025. godine kontaktirati Nacionalni servis centar (National Service Desk) države članice EU u kojoj su registrovani i dobili svoj EORI broj, kako bi zatražili produženi rok za implementaciju/termin za aktivaciju, koji se može dobiti samo na osnovu podnesenog zahtjeva, poručeno je iz VTK BiH. Detaljne informacije o primjeni sistema ICS2 i podnošenju ulazne sažete deklaracije, dostupne su na službenoj internet stranici Evropske komisije na linku: https://taxation-customs.ec.europa.eu/customs-4/customs-security/ics2_en VEZANO Evo kako izgleda autoput koji spaja Sarajevo i Beograd (video)
Konaković nakon što su privrednicima uručeni diplomatski pasoši: Istinski ambasadori naše zemlje
Marx.ba Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković jučer je svečano je uručio diplomatske pasoše. – Dodijelili smo diplomatske pasoše našim naučnicima, ekspertima i privrednicima. Istinski ambasadori naše zemlje svaki dan vrijedno rade na promociji Bosne i Hercegovine. Želimo se barem na simboličan način zahvaliti za sve što su učinili, a istovremeno šaljemo poruku da se poštuje sistem vrijednosti koji je kod nas dobrano narušen, poručio je danas Konaković na društvenim mrežema. Podsjetimo, iz svijeta biznisa diplomatske pasoše su dobili vlasnik kompanije Violeta, Petar Ćorluka, Senad Džambić, koji je između ostalog vlasnik lanca Bingo, Hajrudin Ahmetlić (Hifa Petrol), Izudin Ahmetlić (Hifa Oil), Rusmir Hrvić (AS holding grupacija), Amel Kovačević, direktor BH Telecoma, i Mirza Ustamujić, direktor Energoinvesta. VEZANONakon prošlogodišnjeg pilot projekta: Iberia i ove godine leti za Sarajevo iz Madrida, evo datuma
Enes Dendić, predsjednik EDOM Connect: Sjeverna Afrika pruža veliku šansu bh. kompanijama
N. DEMIROVIĆ Enes Dendić, predsjednik i osnivač kompanije EDOM Connect, već neko vrijeme sa svojim partnerima aktivno radi na diverzifikaciji tržišta kroz saradnju između Zapadnog Balkana i Sjeverne Afrike, s posebnim fokusom na Maroko. U razgovoru za Marx.ba Dendić je govorio o onome što je EDOM Connect, kako gleda na tržište Evrope, ali i Sjeverne Afrike, potencijalu koji ima Maroko, te koje prilike vidi za kompanije iz regiona i Bosne i Hercegovine. Šta je EDOM Connect i koja je prevashodna djelatnost? – Mi smo specijalizovana kosultantska firma koja je počela povezivati DACH regiju, znači Njemačku, Austriju i Švicarsku sa Balkanom, sa našim kompanijama. Naš posao je da povezujemo kompanije. Recimo, dođe nam njemačka kompanija i kaže da im trebaju određene stvari i onda mi gledamo šta možemo naći na Balkanu. Naravno, prvo gledamo šta možemo u BiH, a onda i šta možemo naći u Maroku. Takav je proces. Mi i analiziramo tržište za kompanije, za investitore, savjetujemo kompanije koje planiraju investirati na Balkanu i u sjevernoafričkim zemljama. Šta Vas je opredijelilo da krenete u diverzifikaciju tržišta i spajanje Zapadnog Balkana i Sjeverne Afrike? – Bili smo savjetnici dosta kompanija i prije tri po godine imali smo jedan projekat s njemačkom kompanijom koja je do nas tražila da razmotrimo i analiziramo tržište Maroka i Alžira. Tu smo se zadržali, pogledali detaljno sve i imali smo jako pozitivne impute i vidjeli smo koje su mogućnosti u Maroku. Nakon određenog vremena, kada smo već imali dosta informacija, sa partnerima smo otvorili kompaniju u Maroku. Htjeli smo i tamo napraviti dobar tim i da radimo iz prve ruke i to smo uspjeli. Kako je vrijeme prolazilo vidjeli smo koliko ta regija ima potencijala za naše kompanije sa Balkana. Znači, tu su prilike za automotive industriju, metalnu i drvnu industriju. Ljudi recimo ne znaju da Maroko u jednoj godini napravi preko 700.000 automobila. Oni su lideri u Africi kada se govori o automobilskoj industriji. Koliki je potencijal krije ta regija i šta očekujete u budućnosti? – Nije neobično da naši ljudi s Balkana nisu vidjeli potencijal Maroka i regije, kada to nisu vidjeli ni Nijemci u prvo vrijeme. Nevjerovatan je potencijal i sada iz Evrope idu tamo. Velike kompanije idu prema Africi, posebno Maroku jer je sigurna zemlja. Sa druge strane iznenađen sam da dosta naših političara, ali i biznismena ne shvata kolika je kriza u Njemačkoj i Evropi. Evropa, a pogotovo Njemačka je žrtva jednog geopolitičkog ekonomskog rata između SAD i Kine. Samo kada vidite mjere koje su Amerikanci ugradili kako bi doveli najbolje kompanije iz Evrope. To su milijarde, a oni privlače velike firme i sa poreznim povlasticama, jeftinim kreditima i sigurnim energentima. Tu u blizini znam primjer velike njemačke firme koja je najavila da će otpustiti 17.000 radnika, a dva dana kasnije objavili su da će otvoriti pogone u SAD. Sprema se još velikih kompanija. Puno kapitala je izašlo iz Evrope i sigurno se to ne može vratiti preko noći. Te firme se ne vraćaju tako brzo nazad i sigurno ne treba brzo očekivati poboljšanje tog stanja. Već sada to primijete i naše kompanije, posebno automotive, metalna i drvna industrija, jer su narudžbe manje nego ranijih godina. Kao posebnu priliku naglašavate Maroko, koje su mogućnosti? – Mi moramo tražiti nova tržišta. Idemo tamo gdje idu investitori. Znate kako su davno rekli Amerikanci “pratite novac”. Znači, gdje idu investitori krenite i vi. Kada pogledate samo demografsku sliku u Maroku, onda možete vidjeti i koji je potencijal. Imaju 60 posto populacije ispod 35 godina starosti. To su mladi ljudi koji su željni standarda života koji mi imamo i koji hoće da rade i napreduju. Mi potcjenjujemo neke stvari, pošto nam nekada dolaze njihove izbjeglice, ali to nije prava slika. Njihov kralj je stavio najbolje ljude na najbolje pozicije, imaju luke i zadnjih godina rede veoma dobar posao, a to se najbolje vidi po brojkama što se tiče ekonomije. Jako je bitno reći da je u Maroku prošle godine bilo 17,4 miliona turista, što govori kako se oni razvijaju u svim mogućim privrednim granama. Gdje vidite prostor za kompanije iz Bosne i Hercegovine? – Vidim priliku za automotive industriju recimo. Mi imamo firme koje rade za veoma, veoma dobre kompanije iz Evropske unije, što znači da imaju neosporan kvalitet. Naše kompanije za automotive industriju rade već godinama. Imaju znanje, imaju mašine i sve ono što nam je potrebno za kvalitetan rad. Kada sam predstavio našim partnerima u Maroku neke stvari, neke kompanije iz BiH, oni nisu mogli da vjeruju da se to ovdje radi. Kada samo napravili prezentacije o tome šta mogu naše kompanije i s kim sve rade, svi su bili jako pozitivni. Radimo sada na tome da napravimo neki forum da ljudi iz marokanske industrije dođu u BiH i da sve to vide na licu mjesta. Kakva je saradnja sa bh. kompanijama? – Naše kompanije su polako došle do toga da su svjesne situacije u Evropi. Možda posebno drvna industrija. Recimo, u Maroku se pravi veoma mnogo hotela. Treba naglasiti da će biti suorganizatori Svjetskog prvenstva u fudbalu 2030. godine sa Šanijom i Portugalom. Odlučili su raditi nove infrastrukturne projekte i nove hotele, gdje ja vidim priliku i za naše kompanije. Ranije smo mi imali razgovore s nekim našim kompanijama, ali nije shvaćeno kao potencijal, a ja ne mogu natjerati nekoga da dođe i da se sam uvjeri. To je dva i po sata leta i tamo se vidi koliko se pravi i radi. Treba naglasiti da mi imamo i izazov kada se radi o vizama. Bh. državljani trebaju ići u Ambasadu Maroka u Hrvatskoj da bi podnijeli zahtjev za vizu, a Marokanci idu u Ambasadu BiH u Španiji kako bi podnijeli zahtjev, iako je mislim kod nas u BiH donesena odluka 2021. godine da se u Maroku napravi bh. ambasada. Nadam se da će se to desiti u dogledno vrijeme, jer i to je jedan vid pomoći privredi koja želi osvajati nova tržišta i da će politika to pokrenuti. Moram reći da nije samo riječ o Maroku, nego i nekim drugim