Mirza Ustamujić, direktor Energoinvesta: Priča o transformaciji – naslijeđeni gubici i nova vizija
Nermin DEMIROVIĆ Nakon decenije od gotovo 100 miliona gubitaka u osnovnoj djelatnosti, Energoinvest danas piše novu stranicu uspjeha. U intervjuu za Marx.ba direktor Energoinvesta Mirza Ustamujić, govorio je o onome što ga je dočekalo kada je preuzeo vodstvo kompanije, ostvarenim rezultatima, izazovima, projektima, budućnosti… Koliki je izazov voditi kompaniju poput Energoinvesta? – Voditi kompaniju kao što je Energoinvest predstavlja veliku čast, ali i ogromnu odgovornost. Zatečeno stanje po preuzimanju dužnosti bilo je veoma teško. Kompanija je godinama funkcionisala bez jasne strategije i bez usmjerenja ka razvoju, što je dovelo do brojnih problema koji su se godinama gomilali. Upravo to nosi i dodatnu težinu, ali i priliku, jer tamo gdje drugi vide prepreke, mi smo prepoznali šansu za preokret. U javnosti se često spominje period Bluma i slavni dani Energoinvesta, ali važno je reći da mi nismo naslijedili kompaniju iz tog perioda, već onu koja je bila suočena s ozbiljnim strukturnim i finansijskim poteškoćama. To što danas ne govorimo o prošlosti nije zaborav, već svjesna odluka. Ne tražimo izgovore. Usmjereni smo na ono što možemo promijeniti – sadašnjost i budućnost. Zajedno sa timom posvećenih i stručnih ljudi radimo na tome da Energoinvest postane moderna, efikasna i relevantna kompanija, kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu. Naše rezultate ne potvrđuju samo finansijski izvještaji, nego i snažna poruka tržišta kroz višestruki rast vrijednosti dionica, povećano povjerenje investitora i ozbiljan interes globalnih partnera za saradnju s nama. Ekskluzivno za vas želim podijeliti jednu do sada neobjavljenu informaciju. Na moj zahtjev, sektor finansija je pripremio pregled poslovnih prihoda i rashoda osnovne djelatnosti Energoinvesta, Energoinženjeringa, za period od 2014. do 2024. godine. U tom periodu, sektor je akumulirao gubitak veći od 94 miliona konvertibilnih maraka, a doprinos u odnosu na prihode iz gasnog sektora bio je gotovo simboličan. Samo zaustaviti ovakav trend predstavlja ogroman rezultat. Kada tome dodamo činjenicu da smo ambiciozan godišnji plan dobiti od osam miliona maraka gotovo ispunili već u prva tri mjeseca ove godine, te da smo zatvorili neke višegodišnje projekte, jasno je da idemo u pravom smjeru. Energoinvest se danas vraća među lidere. Ponovo postajemo ono što smo nekada bili, stub domaće industrije i simbol inženjerske izvrsnosti. Na to svi možemo biti ponosni. Put koji je pred nama nije lak, ali je ostvariv. Uz podršku Vlade i povjerenje javnosti sve postaje lakše, jer svi žele vidjeti konkretne rezultate i uspjehe koji nas vode naprijed. Kakvi su rezultati u pretekloj godini i koliko ste zadovoljni ostvarenim? – Rezultati koje smo postigli u proteklom periodu govore više od bilo koje izjave. Vrijednost dionica Energoinvesta od trenutka preuzimanja vođenja kompanije porasla je gotovo pet puta – sa 10 na preko 50 miliona konvertibilnih maraka tržišne kapitalizacije. Taj rast nije slučajan. Iza njega stoje konkretni poslovni potezi, operativna stabilizacija, ali i jasno definisana strategija rasta. Plan poslovanja za 2025. godinu predviđa bruto dobit od osam miliona KM, uz dobit po uposleniku od oko 30.000 KM, što pokazuje da se oslanjamo na efikasnost i održivost. Ipak, posebnu pažnju posvetili smo ljudima, jer vjerujemo da bez jakog i motivisanog tima nema ni ozbiljnih rezultata. Naš cilj je jasan, a to je da svaki uposlenik osjeti sigurnost, poštovanje i pripadnost kompaniji. Iz tog razloga vjerujem da se danas s pravom ubrajamo među najbrže rastuće kompanije u Bosni i Hercegovini. A najbolje je, ipak, da o tome govore brojke. I neka tako ostane. Energoinvest nije samo kompanija, on je simbol kontinuiteta, snage i vjere da se i iz najtežih situacija može napraviti iskorak. On je mnogo više od same kompanije. Gdje je Energoinvest danas na tržištu i koji su najveći izazovi? Energoinvest je kroz svoju noviju historiju prošao kroz niz teških perioda. Od ratnih devedesetih, preko nepravednih privatizacija, do godina lošeg upravljanja i rasprodaje vrijedne imovine. Možda najteži udarac bio je odlazak velikog broja iskusnih inžinjera i stručnjaka koji su činili okosnicu razvoja kompanije. Ipak, naslijeđe koje nosimo i snaga samog imena i danas imaju značaj, što se posebno vidi na tržištima poput Alžira gdje i dalje postoji spremnost vlasti za nastavak saradnje. To su prilike koje ne smijemo propustiti. Uz podršku Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i nadležnog ministarstva možemo sačuvati povjerenje koje Energoinvest još uvijek uživa. U današnjim uslovima bez institucionalne podrške gotovo je nemoguće očuvati konkurentnost i nastupati ravnopravno na međunarodnoj sceni. Ohrabruje nas činjenica da danas postoji jedinstvena sinergija svih ključnih aktera i to je ono što pravi dodatnu razliku u odnosu na prethodne godine. Nemamo luksuz da čekamo. Potrebno je donositi brze i promišljene strateške odluke, kako u pogledu unutrašnje konsolidacije, tako i u pozicioniranju na tržištu. Fokus unutar kompanije je na jačanju sistema upravljanja, efikasnijem korištenju imovine, privlačenju i zadržavanju kvalitetnih ljudi, te razvoju novih sektora koji nadopunjuju postojeće djelatnosti. Istovremeno, radimo na izgradnji strateških partnerstava, širenju prisutnosti na domaćem i stranom tržištu i ponovnoj afirmaciji Energoinvestovog imena kroz projekte i proizvode koji donose stvarnu vrijednost. Cilj nam je jasan. Želimo izgraditi održiv model rasta zasnovan na znanju, kapacitetima i finansijskoj stabilnosti. Već smo prisutni na projektima u Srbiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Belgiji, a u toku su i pregovori za dva nova posla u Njemačkoj. Aktivno koristimo sve svoje resurse, znanje, kontakte i partnere koji vjeruju u Energoinvest i žele njegov povratak među vodeće regionalne kompanije. Zato sam uvjeren da Energoinvest ima realnu šansu da ponovo postane jedan od stubova privrednog razvoja Bosne i Hercegovine. Ovaj posao za mene nije samo rukovođenje kompanijom. To je lična misija i prilika da dokažemo kako se i ovdje može uspjeti, kako naši ljudi mogu graditi budućnost upravo u svojoj zemlji. Koji su trenutno najvažniji projekti Energoinvesta? Jedan od naših glavnih prioriteta jeste jačanje sektor Energoinženjeringa. Ovdje ne govorimo samo o povećanju prihoda, već i o podizanju kvaliteta usluga, standarda upravljanja projektima i odnosa s partnerima. Plan poslovanja za 2025. godinu je bio ambiciozan, ali se pokazao realan. Već u prvim mjesecima ove godine završili smo više domaćih projekata, što je jasan signal tržištu da se Energoinvest vratio kao ozbiljan, efikasan i pouzdan izvođač. Kao što sam istakao, kada sam preuzeo odgovornost za vođenje kompanije,
Do sada najveće interesovanje za ZEPS, rezervisano dvije trećine prostora
Marx.ba Interesovanje za Generalni BH sajam ZEPS 2025, privredni događaj godine koji će se održati od 10. do 13. septembra u Zenici, je najveće do sada. Već je rezervisano dvije trećine prostora za štandove, a izlagači se odlučuju za znatno veći izložbeni prostor u odnosu na prošlu godinu, naovodi se u saopštenju za medije Organizacionog tima sajma ZEPS 2025. – Dva su nova trenda koja bilježimo u ovom trenutku: povećan interes izlagača, kompanija, institucija i organizacija, kao i znatno veći izložebeni prostor koji izlagači uzimaju u odnosu na prošlu godinu. Ovo su odlični pokazatelji i već sada možemo najaviti da će ovo biti ZEPS najveći i najbolje organiziran do sada, sa rekordnim brojem izlagača, znatno većim izložbenim prostorom, kao i najvećim brojem posjetilaca, ističe Sanel Ibrić menadžer Organizacionog tima Generalnog BH sajma ZEPS 2025. Ibrić je još jednom pozvao sve zainteresovane izlagače da iskoriste vrijeme koje je preostalo do zatvaranja rezervacija i osiguraju svoje mjesto na ZEPS-u. Također, prošle sedmice se počelo za organizacijom B2B poslovnih susreta u sklopu ovogodišnjeg sajma, a pokrenuta je i nova i unaprijeđena B2B digitalna platforma za poslovno umrežavanje, razmjenu ideja, investiranje i izgradnju strateških partnerstava, kako na domaćem, tako i na međunarodnom nivou. Prošle godine je u okviru ZEPS-a organizovano više od 1.000 B2B susreta. Dogovoreno je i potpisano oko 300 poslovnih ugovora, a ove godine poduzeti su dodatni napori da ih bude još i više. Generalni BH sajam ZEPS 2025 održat će se od 10. do 13. septembra na Kamberovića polju u Zenici.
Salih Lemeš, osnivač i generalni direktor kompanije Alternativa: Stalno postavljamo više ciljeve i standarde
Nermin DEMIROVIĆ Kompanija Alternativa osnovana je 1997. godine kao društvo s ograničenom odgovornošću. Osnovna djelatnost kompanije u početnom periodu bila je trgovina metalima crne i obojene metalurgije. Konstantnim investiranjem u modernu visokosofisticiranu opremu i stalnim osposobljavanjem kadrova, Alternativa d.o.o. je u ovom dijelu Evrope prerasla u jednog od najvećih proizvođača termoizolacionih panela, krovnih i fasadnih limova, metalnih elemenata za krov i fasadu, kao i prateće građevinske galanterije. Iza svega stoji brižno njegovana porodična tradicija od 125 godina privatnog biznisa u različitim oblastima. Danas Alternativa ima 40.000 kvadratnih metara proizvodno skladišnog prostora, a odavno su premašili brojku do 20 miliona kvadratnih metara proizvedenih termoizoalcionih panela i profilisanih limova. Na čelu kompanije je njen osnivač diplomirani ekonomista Salih Lemeš, a u razgovoru za Marx.ba on je govorio o onome što je Alternativa, kao i uspjesima i očekivanjima u budućnosti. Šta je Alternativa i kako biste opisali kompaniju? – Alterantiva d.o.o. je proizvođač termoizolacionih sendvič panela, profilisanih limova i različitih metalnih komponenata za savremenu gradnju. Sa sjedištem u Hrasnici, kompanija više od dvije decenije kontinuirano razvija proizvodnju, unapređuje tehnologije i odgovara na potrebe tržišta kroz kvalitet, pouzdanost i efikasnost. Kako opisujete poslovni model kompanije i šta je vaša konkurentska prednost? – Naš poslovni model temelji se na kombinaciji proizvodne fleksibilnosti, kvalitetne tehničke podrške i bliskoj saradnji s tržištem. Ključna konkurentska prednost Alternativa d.o.o. je u kompletnom pristupu – od projektovanja do isporuke i podrške, uz kontinuirana ulaganja u tehnologiju, ljude, certifikate, koji potvrđuju gore navedeno. Na primjer, posjedovanje EPD certifikata je dokaz naše posvećenosti održivosti, a to je nešto što trenutno nema ni jedan regionalni konkurent. Gdje je kompanija na tržištu i koliko ste zadovoljni ostvarenim? – Alternativa je prepoznata kao vodeći proizvođač termoizolacionih sendvič panela u regiji. Naša prisutnost na tržištima Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i drugih zemalja jugoistočne Evrope, rezultat je dugoročnog povjerenja koje smo izgradili s kupcima. Postignuto je vrijedno, ali i obavezuje – jer stalno postavljamo više ciljeve i standarde. Koji su najveći izazovi trenutno i kako ih prevazilazite? – Tržište građevinske industrije osjetljivo je na globalne ekonomske i logističke promjene. Cijene sirovina, troškovi energenata i promjene u zakonodavstvu predstavljaju izazove na koje odgovaramo kroz optimizaciju procesa, digitalizaciju, unapređenje upravljanja resursima i diverzifikaciju tržišta. Ključna riječ je – prilagođavanje. Koliki je prostor za napredak i kakva su Vaša očekivanja od kompanije u budućnosti? – Prostor za napredak je značajan, posebno u domenu ekspanzije na nova tržišta, širenja asortimana i uvođenja dodatnih ekoloških i tehničkih certifikata. Očekujemo da Alternativa nastavi rasti kao regionalni lider u segmentu industrijske gradnje, ali i da sve više postaje partner u projektima energetski efikasne i održive gradnje. Kako mjerite uspjeh kompanije osim kroz finansijske pokazatelje? – Za nas, stvarni uspjeh počinje tamo gdje brojke prestaju. Mjerimo ga kroz povjerenje koje gradimo s kupcima, dugoročna partnerstva, motivisan i stabilan tim, kao i kroz doprinos zajednici i okolišu. Kao potvrdu našeg sistemskog pristupa kvalitetu i odgovornosti, posjedujemo četiri ključna internacionalna certifikata koji nas svrstavaju među rijetke kompanije u regiji s ovakvim portfoliom. Posjedujemo ISO 9001:2015 – standard za upravljanje kvalitetom, ISO 14001:2015 – standard za upravljanje zaštitom okoliša, ISO 45001:2018 – standard za sigurnost i zdravlje na radu, kao i EPD (Environmental Product Declaration) – nezavisno verifikovan dokument koji pruža potpunu sliku o utjecaju naših proizvoda na okoliš tokom cijelog njihovog životnog ciklusa. Ovi certifikati nisu formalnost, već dokaz da poslujemo prema najvišim internacionalnim standardima – transparentno, odgovorno i dugoročno održivo. Koliko su bitni ljudski resursi i koliko se na to polaže u Vašoj kompaniji? – Ljudski resursi su temelj našeg poslovanja. Kvalitetan tim nije samo pokretač proizvodnje, nego i nosilac ideja, inovacija i dugoročne stabilnosti. Zato kontinuirano ulažemo u edukaciju, sigurnost i razvoj zaposlenih, te njegujemo ambijent u kojem ljudi žele ostati i rasti. Kako gledate na stanje i trendove u industriji kojoj pripadate? – Industrija građevinskih materijala prolazi kroz snažnu transformaciju pod utjecajem energetske tranzicije, digitalizacije i ekoloških zahtjeva. Raste potreba za materijalima koji imaju jasno dokumentiran ekološki utjecaj, kao i za bržim, modularnim rješenjima u gradnji. To su trendovi koje Alternativa ne samo da prati, već ima aktivno doprinosi.
Nakon otvaranja prvog Popeyes restorana na Kosovu, najavljeno širenje i na BiH
Marx.ba Legendarni američki brend brze pileće hrane, Popeyes, 4. juna otvorio je vrata svog prvog restorana na Kosovu, u trgovačkom centru Prishtina Mall. Osnovan 1972., Popeyes je postao jedan od najpriznatijih i najomiljenijih brendova brze hrane diljem svijeta. Poznat po svojoj prženoj piletini i okusu koji prenosi autentične okuse Louisiane. Restoran je otvorila kosovska kompanija Balkan Foods koja je osigurala ugovor o franšizi za predstavljanje Popeyesa na Kosovu, s ambicijama da se proširi u susjedne balkanske zemlje, piše Indikator. Nakon lansiranja na Kosovu, Balkan Foods namjerava proširiti prisutnost Popeyesa na Albaniju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu u bliskoj budućnosti.
CBBiH prvi put objavila procjenu potencijalnog BDP-a i BDP jaza za BiH
Marx.ba Kako su poručili iz Centralne banke BiH, prvi put objavljuju procjenu potencijalnog BDP-a i BDP jaza za BiH. Prenosimo vam ono što je objavila ova institucija. – Korištenjem metodologija procjene standardnih za većinu centralnih banaka, posebno u zemljama sličnog nivoa razvoja, CBBiH je procijenila potencijalni BDP i BDP jaz za historijski period od 2008. godine i trenutni srednjoročni projekcijski horizont. Procjene prema različitim metodologijama su konzistentne, što smatramo znakom njihove pouzdanosti, a zvanična je i metodološki uporediva s procjenama za zemlje članice EU. Prema našim prvim zvaničnim procjenama, rast potencijalnog BDP-a nije značajno ubrzao skoro dvije decenije. Prosječna historijska stopa rasta potencijalnog BDP-a za period 2008 – 2024. godina procijenjena je na 2,4%. Trenutno procjenjujemo da godišnja stopa rasta potencijalnog BDP-a u 2025. godini iznosi 3,6%. Pri ovoj stopi rasta potencijalnog BDP-a i našoj projekciji rasta realnog BDP-a, BDP gap je blago negativan (-0,1% ispod projiciranog realnog BDP-a). Uz prosječnu stopu rasta potencijalnog BDP-a u srednjoročnom projekcijskom horizontu od 3,5% i naše projekcije rasta realnog BDP-a za isti period, očekujemo da će se BDP jaz polako zatvarati. Agregirani nivo kapitala je imao ključnu ulogu u rastu potencijalnog BDP-a, ali ocjenjujemo da će se u dugoročnom horizontu njegov doprinos smanjivati. Faktor rada već bilježi opadajući doprinos zbog demografskih promjena i izazova s kojima se BiH susreće na tržištu rada. Posljedično, u trenutnim okolnostima, u dugom roku, očekujemo blago usporavanje rasta potencijalnog BDP-a. Trenutno procijenjena stopa rasta potencijalnog BDP-a nije dovoljna za dugoročno održiv rast i snažniju realnu konvergenciju ka EU. Strukturne reforme na tržištu rada, uključujući i one koje podstiču jače angažovanje neaktivnog radno sposobnog stanovništva, u kombinaciji s mjerama za povećanje produktivnosti, imaju značajan potencijal za podizanje dugoročnog rasta potencijalnog BDP-a u BiH. Procjene potencijalnog BDP-a i BDP jaza planiramo objavljivati godišnje, sa proljetnim krugom srednjoročnih makroekonomskih projekcija. U cilju transparentnosti, ali i snaženja primijenjenih analitičkih istraživanja, uskoro objavljujemo i tehnički papir, s karakteristikama modela za procjenu potencijalnog BDP-a, objavljeno je.
CBBiH potpisala ugovor: Značajan korak ka savremenijem i otpornijem finansijskom sistemu
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine potpisala je Sporazum o saradnji sa Međunarodnom finansijskom korporacijom (IFC – International Finance Corporation), u okviru Projekta digitalnih finansijskih usluga za Zapadni Balkan. IFC – članica Grupacije Svjetske banke (World Bank) – najveća je globalna razvojna institucija koja se fokusira na privatni sektor na tržištima u nastajanju. Sporazumom je definisana saradnja na projektu usmjerenom na unapređenje digitalnih finansijskih usluga i jačanje finansijske infrastrukture u Bosni i Hercegovini. Projekat obuhvata podršku razvoju sistema instant plaćanja i otvorenog bankarstva kao i unapređenju sistema bezgotovinskih plaćanja. Dodatno, pruža podršku jačanju cyber otpornosti kroz podizanje svijesti o sigurnosnim prijetnjama u finansijskom sektoru, savjetodavnu pomoć u usklađivanju lokalnih propisa sa direktivama i standardima Evropske unije, kao i promociji finansijske pismenosti kroz kreiranje obrazovnih sadržaja za korisnike finansijskih usluga. Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine dr. Jasmina Selimović istakla je važnost ovog projekta, naglasivši da su digitalizacija i modernizacija platnih sistema, jačanje finansijske edukacije građana i unapređenje otpornosti informacionih sistema neki od strateških ciljeva definisanih u novom Strateškom planu CBBiH. – Ova saradnja predstavlja značajan korak ka savremenijem i otpornijem finansijskom sistemu, koji će biti usklađen s evropskim standardima i spremniji da odgovori na izazove digitalnog doba, poručila je Guvernerka. Projekat se realizuje u partnerstvu sa Državnim sekretarijatom za ekonomska pitanja Švicarske SECO, a njegova implementacija će doprinijeti većoj dostupnosti kvalitetnih finansijskih usluga, jačanju otpornosti sektora i podsticanju ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine.
UIO: Dalji rast prihoda od indirektnih poreza
Marx.ba Prihodi od indirektnih poreza za pet mjeseci 2025. godine iznosili su 4 milijarde i 714 miliona KM i veći su za 217 miliona KM ili 4,82% u odnosu na isti period 2024. godine kada su iznosili 4 milijarde i 497 miliona KM, objavila je Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Uprava je u prvih pet mjeseci 2025. godine izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznosu od 921 miliona KM. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima za pet mjeseci 2025. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 3 milijarde i 793 miliona KM i veći su za 4,57% u odnosu na prihode raspoređene korisnicima za pet mjeseci 2024.godine. Prihodi prikupljeni u maju 2025. godine U maju 2025. godine prikupljeno je 965 miliona KM indirektnih poreza što je za 70 miliona KM, ili 7,79 % više u odnosu na maj 2024.godine. Raspodjela prihoda u periodu januar – maj 2025. godine Za finansiranje državnih institucija u prvih pet mjeseci 2025. godine raspoređen je iznos od 408 miliona KM. Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila 2 milijarde i 73 miliona KM, Republika Srpska 1 milijardu i 161 milion KM i Brčko distrikt 117 miliona KM. Pored raspoređenih prihoda (tabela), a po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), FBiH je dobila dodatnih 94 miliona KM, RS 62 miliona KM i Distrikt Brčko 3 miliona KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM.
Danas će se raspravljati o privremenoj suspenziji carina na uvoz iz SAD
Marx.ba Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na sjednici zakazanoj za danas trebalo bi da razmatra Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2024. godinu. Trebao bi biti razmatran i Prijedlog odluke o privremenoj suspenziji carinskih stopa kod uvoza roba porijeklom iz Sjedinjenih Američkih Država. Podsjetimo, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Trump donio je naredbu o uvođenju recipročnih carina za zemlje širom svijeta, rekavši da akcija simbolizira “naše proglašenje ekonomske nezavisnosti”. Na spisku se našla i Bosna i Hercegovina, a tarifa za robu iz naše države koja se izvozi u Ameriku je 35 posto. Prema tabeli koja je objavljena, carine koje BiH nameće na uvoz iz SAD iznosi 70 procenata, dok su recipročne carine koje SAD nameće na uvoz iz BiH 35 procenata. Dakle, iako su recipročne, Trump nije u potpunosti izjednačio carine sa onima koje BiH nameće, već ih je postavio na niži nivo. Trenutno su carine pod suspenzijom od 90 dana koju je nešto kasnije donio Trump.
Trumpova odgoda carina donosi benefite i za BiH
Marx.ba Donald Trump, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, izjavio je da se planirane carine od 50 odsto na robu iz Evropske unije odgađaju. On je naveo da su carine koje bi trebale stupiti na snagu 1. juna, te da su pomjerene na 9. juli, čime se otvara prostor za intenziviranje trgovinskih pregovora između SAD i EU. Imajući u vidu da Bosna i Hercegovina oko 70 odsto svojih proizvoda izvozi u zemlje Evropske unije, postavlja se pitanje da li je odgađanje carina dobro i za nas u smislu da neće doći do smanjenja potražnje u nekim djelatnostima. Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za Nezavisne novine da je odluka o odgađanju primjene carina od strane SAD na robu iz EU dobra vijest kako za samu EU, tako i za zemlje čiji je ključno izvozno tržište evropsko. – To važi i za BiH, koja preko 70 posto svog izvoza plasira u EU. Posebno je važno što će odgoda carina omogućiti nesmetan izvoz evropske automobilske i mašinske industrije u čije lance snabdijevanja su uključeni izvoznici iz BiH. Isto tako odgoda primjene carina će pogodovati namjenskoj industriji iz BiH koja izvozi direktno u SAD, kazao je Mlinarević. Ekonomista Igor Gavran smatra da, prije svega, ova neurotična politika najava povećanja carina do apsurdnog nivoa pa onda odgode ili promjene stopa su više tema za psihijatriju nego za ekonomiju. – Naravno da bi bilo dobro za BiH da se sve carine prema EU vrate na nivo prije ikakvog povećavanja, ali za svjetsku ekonomiju, a dugoročno i našu je najvažnije da ovo nasilje nad cijelim svijetom i ekonomska agresija SAD bude odbijena bez popuštanja i da jednostavno ostatak svijeta pojača uzajamnu saradnju da nadoknadi eventualni gubitak američkog tržišta. Neprihvatljivo je da cijeli svijet kao američki robovi čekaju šta će sutra njihovom predsjedniku da padne na pamet i tome se prilagođavaju, istakao je Gavran. Dodao je da je najbolje računati na najgori scenario s te strane i jednostavno to pokušavati kompenzirati sa drugim državama i jačanjem unutrašnjeg tržišta. VEZANO Novi vlasnici stižu u Vareš: Kanadska kompanija kupuje Adriatic Metals
Bh. industrija u fokusu marokanskih investitora
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji s kompanijom za međunarodno poslovno povezivanje EDOM Connect, organizovala je posjetu visoke delegacije marokanskih industrijskih lidera bh. kompanijama Željezara Ilijaš, TMD Gradačac i GS TMT Travnik. Privrednu delegaciju, predvođenu predsjednikom Marokanskog udruženja metalne industrije (FIMME) Abdelhamidom Souirijem, činili su istaknuti predstavnici industrijskog sektora. Tokom posjete, delegacija se sastala s rukovodstvom kompanija, a razgovarano je o mogućnostima saradnje. Marokanski privrednici su obišli i proizvodne pogone i komplekse te se detaljnije upoznali s kapacitetima i razvojnim planovima kompanija. – Ova posjeta označava početak nove industrijske ose između Sjeverne Afrike i Jugoistočne Evrope. Vjerujemo u kapacitete Bosne i Hercegovine i njenu poziciju kao logističkog i proizvodnog mosta prema Evropi, rekao je Abdelhamid Souiri, predsjednik FIMME. U okviru posjete, marokanska delegacija održala je sastanke i s predstavnicima VTK BiH, relevantnih institucija i industrijskih udruženja, s ciljem mapiranja potencijalnih partnerstava i definiranja konkretnih koraka ka investicijama i zajedničkoj proizvodnji. – EDOM Connect ne djeluje kao posrednik, već kao partner u strateškom pozicioniranju domaće industrije. Vjerujemo da se upravo ovakvim misijama gradi prisustvo u globalnim lancima snabdijevanja i otvaraju vrata za transfer tehnologije i znanja, rekao je Enes Dendić iz EDOM Connect. Očekuje se da će ovi razgovori rezultirati ne samo trgovinskim ugovorima, već i uspostavljanjem zajedničkih projekata i dugoročnih industrijskih saveza. Prema podacima VTK BiH, u posljednjih pet godina iz Bosne i Hercegovine je u Maroko izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 42,1 milion KM, dok je istovremeno uvezeno robe u vrijednosti od 23,2 miliona KM, što predstavlja suficit od 180%. Iako je izvoz oscilirao tokom navedenog perioda, rekordna vrijednost izvoza zabilježena je 2023. godine, kada je u Maroko plasirano robe u vrijednosti od preko 12 miliona KM, pretežno u sektoru metala i metalnih proizvoda. Tokom 2024. godine došlo je do pada izvoza metala, pa je vrijednost ukupnog izvoza iznosila 3,4 miliona KM, uglavnom proizvoda iz namjenske i drvne industrije. Istovremeno, iz Maroka je uvezeno robe u vrijednosti od 3,8 miliona KM, pri čemu uvoz dominantno čine konzervirana riba i kavijar, kao i mirisi i toaletna voda. VEZANO Bingo privodi kraju novi logističko-distributivni centar u Tuzli