Zanimljiva stvar događa se s luksuznim brendovima: Povlače se novi potezi
Marx.ba Uz usporavanje globalne potražnje za luksuzom, vodeći svjetski modni brendovi borbu za kupce preselili su s digitala na prestižne gradske lokacije pa ove godine nastavljaju agresivno širiti fizičku maloprodaju u Evropi. LVMH se pri tome istakao kao najaktivniji investitor u nove trgovine, dok je Kering širio prisutnost kroz brendove poput Saint Laurenta i Bottega Veneta. S druge strane, Richemont bilježi usporavanje nakon nekoliko godina intenzivnog širenja. Podaci koje je sakupio Cushman & Wakefield, vodeća globalna kompanija za komercijalne nekretnine, pokazuju da su luksuzne trgovačke ulice širom Evrope prošle godine zabilježile rast od 13 posto u broju novih prodajnih mjesta, pri čemu je gotovo trećina novootvorenih trgovina bila u vlasništvu najvećih luksuznih konglomerata kao što su LVMH, Kering i Richemont. Ukupno je tokom 2025. otvoreno 96 novih trgovina – više nego godinu dana ranije, ali ipak manje nego rekordne 2023. kada ih je bilo 107. Pariz prednjači, s nešto više od petine svih novih lokacija što pokazuje da se polako oporavlja od zastoja iz 2024. uzrokovanog organizacijom Olimpijskih igara. Segment luksuzne mode i modnih dodataka i dalje čini oko polovice svih novih trgovina, dok su parfumerije zabilježile posebno snažan rast. Niže cijene parfema u odnosu na nakit ili satove čine ih privlačnim kupcima u petiodu ograničene potrošnje, a zanimljivo je da su sve nove luksuzne parfumerije otvorene u Parizu. Nakon postpandemijskog procvata, luksuzni sektor suočava se s padom potrošnje jer kupci postaju oprezniji uslijed neizvjesne ekonomske situacije. Fizičke trgovine ponovno dobivaju na važnosti, ne samo kao prodajna mjesta, već kao ključni alat za privlačenje i zadržavanje zahtjevnijih kupaca pa luksuzni brendovi nastoje usavršiti iskustvo kupovine uživo. Istodobno, finansijski rezultati vodećih igrača pokazuju da situacija nije baš tako blistava. LVMH je početkom godine izvijestio o slabijoj božićnoj prodaji i opreznim očekivanjima za 2026., dok je izvršni direktor Bernard Arnault najavio ograničavanje troškova. Slični trendovi vidljivi su i kod Guccija, čija je prodaja pala za 10 posto u četvrtom tromjesečju. Time su, doduše, čak i bili zadovoljni jer je riječ o najmanjem padu u posljednje dvije godine. Dodatni pritisak dolazi s tržišta nekretnina: ograničena ponuda prostora na najatraktivnijim lokacijama podigla je prošlogodišnje cijene najma za 3,5 posto. Economist je prošlog ljeta pisao o LVMH-ovom padu kao primjeru kompanije koja je iskoristila sve adute luksuzne industrije, ali i na svojoj koži osjetila šta znači prodavati proizvode koji nisu u kategoriji “potrebe”. Kompanija je u julu objavila da su prihodi u prvoj polovici 2025. pali za četiri posto u odnosu na isti period prošle godine, dok je neto dobit potonula za čak 22 posto. Potrošači u Americi i Kini, dva najveća tržišta luksuznih proizvoda, počeli su smanjivati potrošnju, a američke carine na evropsku robu stvari su samo dodatno pogoršale. Tržišna vrijednost LVMH je tokom 2024. pala za više od četvrtine, na manje od 250 milijardi eura, dok se danas procjenjuje na još manjih 230 miliona eura. Godina iza nas je bila izazovna i za Gucci. Luksuzni modni brend, koji svojoj matičnoj kompaniji Kering donosi polovicu ukupne prodaje i dvije trećine operativne dobiti, u drugom tromjesečju 2025. zabilježio je pad prihoda za čak 25 posto u odnosu na isti period godinu prije, a njihove su se skupe krpice slabije prodavale u baš svim većim regijama u svijetu.
Završen 12. Sarajevo Marketing Summit: Trendovi se mijenjaju brzo, ali autentični brendovi pobjeđuju
Marx.ba Sarajevo Marketing Summit, 12. po redu, koji je jučer održan u Sarajevu, ispunio je očekivanja i predavača i gostiju koji su imali priliku čuti različite priče, uspješne kampanje te ostvariti nove kontakte i dogovore. „Ovogodišnja tema Summita bila je ‘FAST TRENDS, FASTER MOVES’, što je zapravo slika našeg trenutnog života — brzine i svega što se dešava. Trendovi nastaju, rastu i nestaju velikim brzinama. Ono što je danas viralno, sutra je već zaboravljeno. Brendovi, da bi opstali, moraju biti ispred tih trendova. Naši govornici su upravo o tome govorili: o novim trendovima, granicama marketinga, onome što on danas jeste i što će biti u budućnosti“, istakla je Samira Muratović, generalna direktorica Altermedije, marketinške agencije koja je organizovala Summit. Zenel Batagelj iz Valicona govorio je o budućnosti marketinških stručnjaka te istakao kako prakse iz zemalja regiona mogu značajno pomoći stručnjacima u Bosni i Hercegovini, jer im daju smjernice o tome šta ih čeka i u kojem smjeru da idu. „Koliko god se činilo da je danas teško pratiti globalne trendove zbog ekspanzije društvenih mreža i umjetne inteligencije, zapravo nikada nije bilo jednostavnije. AI i društvene mreže pretvorile su svijet u jedno globalno selo u kojem svi postajemo slični. To se najbolje vidi kod najmlađih – generacije Z. Z-jevci u New Yorku, Sloveniji, Sarajevu ili Beogradu danas izgledaju gotovo isto: slušaju istu muziku, koriste isti vokabular i prate iste brendove. Ništa tu više nije novo. Upravo zato, najveći izazov postaje ostati autentičan. A tu, moram reći, Bosna i Hercegovina zaista pobjeđuje – vi ste jedna od najautentičnijih nacija na svijetu“, kazao je Batagelj. Slovenačka stručnjakinja za strateški razvoj brendova, Melanja Korošec, potpredsjednica KJK Sports grupacije i partner u DreamSail consultingu, govorila je o važnosti autentičnosti, jasno definisane strategije i hrabrosti brendova iz regije da se izbore za svoje mjesto na globalnom tržištu. „Upravljanje brendom je ključno, posebno u regiji gdje su mnoge kompanije manje od globalnih konkurenata. Naša snaga leži u inovacijama, jasno definisanoj strategiji i autentičnosti. Trendovi se brzo mijenjaju, ali ne možemo skakati na svaku promjenu — najvažnije je znati ko smo, za koga radimo i u šta vjerujemo. Najteži, ali i najvažniji dio je znati reći ‘ne’. Kada ostanemo autentični, potrošači nam vjeruju – i tu se dobija bitka“, istakla je. Konferencija je bila prilika za ekskluzivno predstavljanje dvije nove aplikacije — CHAT D&B aplikacije kompanije Dun & Bradstreet i društvene mreže PRIVEE WORLD, čiji je osnivač i CEO Dino Čolaković. Učesnici su među prvima u svijetu mogli instalirati aplikacije i upoznati se sa njihovim funkcijama. Tokom cjelodnevnog programa učesnici su slušali o tome kako trendovi i inovacije mijenjaju marketing danas, o ubrzanim promjenama u FMCG industriji i o tome kako one oblikuju sutrašnjicu. Imali su priliku istražiti ključne trendove i inovacije koji danas definišu marketing. Govorilo se i o tome kako marketing može spojiti tradiciju i inovacije, razumjeti nove generacije potrošača i iskoristiti umjetnu inteligenciju za stvaranje brendova budućnosti. Već devetu godinu zaredom dodijeljena su priznanja istaknutim pojedincima iz svijeta marketinga, onima koji su svojim radom, idejama i rezultatima obilježili proteklu godinu. Tako su priznanja na ovogodišnjem Summitu dobili: • Sanela Vujović, National Marketing Manager kompanije Red Bull • Samira Poričanin Petrešin, PR Manager utrke Race for the Cure • Naima Abadžić, Brand Building Manager Atlantic Grupe – Cedevita Priznanja su dodijeljena i u tri posebne kategorije: • Kampanja vrijedna pažnje – kompaniji Bambi za kampanju “Ljubav u svakom kadru” • Brend inovacija godine – Lemonish, novi brend u kategoriji bezalkoholnih pića • Najbolja rebrending kampanja – Podravka za brend Vegeta. Veliki doprinos organizaciji Summita dalo je Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, kao i značajan doprinos zlatnih i srebrenih partnera: Lactalis, Argeta, MI99, ASA Banka, Grand kafa i Milkos, te Štark, di-go, Dr. Oetker, Jaffa Crvenka, dm, Proteini.si i Fitnesoprema.ba.
3 trenda koji pokreću marketinšku fotografiju za brendove
Marx.ba Kreativnim brendovima je sve teže ostaviti trajan utisak na publiku kroz fotografije. Iako je tehnologija kreiranje sadržaja učinila lakšim nego ikad, količina često ima prednost nad kvalitetom. Kreativni profesionalci i trgovci znaju koliko je teško i dugotrajno snimiti savršenu fotografiju koja odjekne kod publike. Čak i najjači tehnički rad možda neće preći granice, jer potrošači i B2B kupci žele da se osjećaju emocionalno povezani sa slikama koje vide, a istovremeno osjećaju da su te snimke utemeljene u stvarnosti. Dodajte slike generisane umjetnom inteligencijom ogromnoj količini dostupnih vizuala i nije ni čudo da se publika može brzo osjećati ometeno ili preopterećeno, piše Marketing Dive. Presijecanje buke zahtijeva dodirivanje nerva koji gradi emocionalne veze. Imajući to na umu, tim u Stillsu – vodećoj platformi za licenciranje fotografija – dijeli tri pristupa iz izvještaja o trendovima fotografije u dizajnu koji se ističu na današnjem tržištu. Candid Cameras Potrošači i B2B kupci imaju urođenu potrebu da uspostave emocionalne veze na putu do kupovine. To znači da se brendovi moraju fokusirati na snimanje autentičnih trenutaka. Stvarni život je nesavršen, a kampanje koje teže nedostižnim ciljevima mogu propustiti prilike da ostvare značajan utjecaj na svoju ciljnu publiku. Ništa nije autentičnije nego uhvatiti osobu u trenutku. Naravno, ima mjesta i za savršenu pozu u nekim fotografijama proizvoda. Ali da bi istinski dotakli publiku, brendovi moraju da pucaju kroz nefiltriran objektiv, kao što Stills primećuje. Ne mora se svaki trenutak osjećati savršeno, samo autentično. U ovom slučaju, sirovo je jednako povezano. Publika može odmah osjetiti ako se nešto čini neiskrenim. Ne pokušavajte da ih prevarite i svakako ih nemojte podcijeniti. Flash Drive Iako jedva da je nova, blic fotografija blista na današnjem tržištu. Upotreba “flash-on” fotografije nije samo provjerena vremenom, već je to suptilna tehnika koja stvara čežnju za drugim vremenom. Konkretno, ovaj nostalgični stil – koji se oslanja na direktno osvjetljenje i živopisnu izolaciju subjekta – privlači publiku koja cijeni ili žudi za estetikom popularnom tokom Y2K ere. Tim Stillsa predlaže da se brendovi jednostavno opuste i ne trude previše, jer je ovo vrijeme da se čini da su “bez napora cool”. Odvažni, energični vizuelni prikazi pomažu brendovima da se osjećaju više povezanim s potrošačima, dok monohromatska fotografija riskira da izgleda kao povučena. S druge strane, hiperpolirane slike 2010-ih su postale prolazne (za sada). – Postoji veća potreba da se stvari osjećaju autentično i “stvarno” u digitalnom prostoru dok idemo naprijed. Vidjet ćemo još fotografija s bljeskom koje prikazuju stvarno i sirovo, rekla je kreatorica sadržaja Victoria Stefania. Abstract Appeal Naravno, neće svaka publika gledati istu sliku na isti način. Za neke, teksturalne i apstraktne slike često izgledaju autentičnije od uglađene, sjajne fotografije. Ove slike su opipljive, stvaraju senzornu vezu koja se utiskuje u publiku. Radi se o balansiranju digitalne preciznosti sa sirovom stvarnošću, dodavanju dubine i niza emocija svakoj fotografiji. – Osjećam se kao spoj pre-tech i modernog dizajna, digitalnog i fizičkog, ostavljajući trajniji utisak, rekao je Robert McCombe, slobodni kreator sadržaja i dizajner brenda sa sjedištem u Velikoj Britaniji. Brendovi i oglašivači koji uspostavljaju emocionalnu vezu u 2025. su oni koji traže nefiltrirane ikone trenutke. Kao što Stillsov izvještaj o trendovima podsjeća marketinške stručnjake. – Trendovi dolaze i odlaze, ali pružanje prave veze je bezvremensko. Ta veza je vaša krajnja konkurentska prednost, a postizanje tog prvog utiska je ključno. Ne možete praviti kompromis u vezi s kritičnim dijelom koji pokreće tu vezu, pa tako nema ni kompromisa sa slikama, poručuju. VEZANO Kako AI transformiše digitalni marketing u 2025
EV brendovi i profitabilnost: Četiri kompanije za sada zarađuju
Marx.ba Zanimljiva studija je otkrila da samo četiri EV brenda trenutno posluju sa profitom. Kako piše Carscoops, vjerovatno nikoga neće šokirati da Tesla i BYD prednjače, ali neka druga imena sa najboljim učinkom su malo manje očekivana. Studija je ispitala koeficijente operativnih prihoda glavnih brendova električnih vozila i otkrila da je 2024. godine Tesla prijavio operativnu maržu od 7,2%, što ga stavlja ispred BYD-a od 6,4%. Međutim, dok je Teslina marža opala od 2023. godine, BYD-ova se penje. Ako se ta putanja održi, kao što mnogi analitičari očekuju, BYD bi uskoro mogao nadmašiti Teslu u operativnoj profitabilnosti. Ključ za rast dva brenda je to što su oni vertikalno integrisani, što im pomaže da se povećaju i brže dostignu profitabilnost. Jedina druga dva brenda analizirana u studiji koja su dostigla profitabilnost jesu kineski Li Auto i Series Group, koja uključuje brendove Seres, Aito i Landian. Iako nijedan od drugih analiziranih EV brendova nije ostvario profit u 2024. godini, nekoliko njih se približava. Zeekr, dio Geely grupe, prijavio je operativnu maržu od -8,5% prošle godine. Ali sa porastom prodaje, uskoro bi mogao početi da donosi profit za svoju matičnu kompaniju. Xpeng i Leapmotor se također kreću u pravom smjeru, pošto su više nego prepolovili svoje gubitke između 2023. i 2024. godine. Nio je još jedan važan igrač na kineskom tržištu električnih vozila, ali ne i profitabilan. Njegova operativna marža u 2024. iznosila je preko -30%. Tesla ostaje jedini nekineski brend električnih vozila koji je postigao profitabilnost. Polestar još nije prešao taj prag, iako je uspio smanjiti svoje gubitke 2024. Slično tome, Rivian također ostaje u minusu, iako kao i Polestar, nastavlja da prima značajna spoljna finansijska sredstva. Na drugom kraju spektra, Lucid ima najveće gubitke u sektoru električnih vozila. Prema podacima kompanije Rho Motion, njegova operativna marža u 2024. bila je -374%. To je poboljšanje u odnosu na preko -500% godinu ranije, ali ipak nije baš znak finansijskog zdravlja. Velika podrška Saudijske Arabije pomaže Lucidu da ostane na površini. VEZANO Imaju više punjača za električne automobile nego benzinskih pumpi
Marketing CPG brendova na algoritamskom raskršću
Marx.ba Desetljećima su brendovi upakovane robe široke potrošnje (CPG, consumer packaged goods) ovladavali umijećem marketinga, čineći svakodnevne trenutke posebnima razumijevanjem dva temeljna principa: brendovi moraju biti laki za pamćenje i pronalaženje, a oglašavanje je najefikasnije kada dopre do široke publike koja zna da su ga i drugi vidjeli. Ali u današnjem medijskom okruženju, pravila za postizanje tog dosega su se promijenila. Sada smo na raskrsnici. Algoritmi ponovo pišu marketinški priručnik. Gotovo 60 posto globalnih ulaganja u oglašavanje već je pod utjecajem algoritama, a ta brojka bi trebala dostići 79 posto do 2027. CPG brendovi se moraju brzo prilagoditi da bi napredovali u ovoj novoj algoritamskoj eri, onoj u kojoj algoritmi vođeni umjetnom inteligencijom diktiraju ko vidi šta, kada i koliko često. Evolucija zajedničke skale Ne tako davno, zajednička skala je izgrađena kroz tradicionalne kanale za emitovanje – poput TV reklama u udarnom terminu, novinskih priloga i sponzorstva događaja uživo. Ovi trenuci su zbližili ljude i učinili brendove poznatim preko noći. Zatim je došla era preciznosti, u kojoj su društvene mreže i digitalne platforme pomjerile fokus na masovnu personalizaciju, marketing performansi i povrat ulaganja u oglašavanje (ROAS). Ali u potrazi za hiper-ciljanom efikasnošću, izgubljeno je nešto kritično – brendovi su postali previše niša, žrtvujući kolektivnu svijest koja podstiče dugoročni rast brenda. Danas potrošači drugačije komuniciraju s medijima. Društvene platforme su više o zabavi nego o povezivanju. Maloprodajne medijske mreže brišu granice između marketinga brenda i kupca. AI mijenja odluke o kupovini, s pametnim asistentima i algoritmima koji određuju koji brendovi će biti viđeni, a koji se ignoriraju. Jednostavno rečeno, brendovi moraju preispitati kako postižu zajedničku skalu. Kako CPG brendovi mogu pobijediti u algoritamskoj eri? Najnoviji stručni Caratov izvještaj o vođenju misli, CPG marketing na algoritamskom raskršću, opisuje šest ključnih strategija za brendove koji se kreću ovim novim pejzažom: Pobijedite u borbi za algoritamsku dostupnost Kako bi utjecali na odluke potrošača u svijetu vođenom umjetnom inteligencijom, brendovi moraju osigurati da su algoritamski vidljivi. To znači da pravilno shvatite osnove – SEO, taksonomiju, konvencije o imenovanju i označavanje podataka – tako da pretraživači, maloprodajni algoritmi i društvene platforme prepoznaju i daju prioritet vašem brendu. Ulaganje u prediktivno AI modeliranje i saradnja sa IT timovima na transparentnosti podataka također će biti od ključnog značaja za uspjeh. Predstavite novi način da pronađete rastuću publiku Masovna personalizacija sama po sebi više ne donosi razmjere. Umjesto toga, brendovi bi se trebali fokusirati na prepoznavanje zajednica visoke vrijednosti, ljudi koji formiraju uske grupe oko zajedničkih strasti. Stvorite jednake mogućnosti na svim dodirnim tačkama Maloprodajne medijske mreže su transformisale iskustvo kupovine, sa preporukama vođenim vještačkom inteligencijom koje se pojavljuju svuda, od rezultata pretrage do TikTok feedova. Za pametna ulaganja, brendovima je potreban holistički pogled na njihov marketinški miks, osiguravajući da su kulturni i komercijalni momenti optimizirani zajedno. Istraživanje pokazuje da preraspodjela samo 8% budžeta brenda sa kupca na marketing brenda može povećati doseg za 1,6%, a učestalost za preko 5%. Potaknite rast planiranja iskustva Tradicionalno medijsko planiranje više nije dovoljno. Umjesto toga, brendovi moraju usvojiti planiranje iskustva, integrirajući strategije komunikacije i sadržaja kako bi pobijedili u algoritamskom medijskom okruženju. To znači dizajniranje dinamičnih marketinških sistema koji se razvijaju u realnom vremenu, osiguravajući da svaka publika vidi pravi kreativac, u pravom trenutku, na pravoj dodirnoj tački. Predviđajte rezultate, nemojte samo mjeriti CPG brendovi moraju preći sa mjerenja unatrag na prediktivnu analitiku. Umjesto samo praćenja historijskih performansi, najbolji trgovci će prognozirati kulturne promjene, promjene raspoloženja i trendove u nastajanju – prilagođavajući strategije u realnom vremenu kako bi maksimizirali učinak. Ponovno zamislite razmjenu vrijednosti maloprodajnih medija Maloprodajni mediji su jedan od najbrže rastućih sektora oglašavanja, ali to je često iracionalno tržište, gdje trgovci na malo maksimiziraju svoj povrat na račun brendova. Da bi izgradili istinska maloprodajna partnerstva, CPG brendovi bi trebali iskoristiti saradnju u podacima, inkrementalne uvide kupaca i poboljšana iskustva kupaca. Oni koji to urade steći će konkurentsku prednost u okruženju koje sve više upravlja odlukama o kupovini vođenim umjetnom inteligencijom. Šta ovo znači za CPG trgovce Algoritamska era je puna izazova, ali također predstavlja prilike bez presedana. AI i algoritmi će pojednostaviti operacije, ubrzati proizvodnju sadržaja i otključati nove efikasnosti – ali prava prednost će doći iz povećanja marketinške efikasnosti. CPG brendovi koji će pobijediti bit će oni koji koriste algoritme ne samo za optimizaciju već i za stvaranje probojnih trenutaka slave brenda. Budućnost CPG marketinga će oblikovati oni koji prihvate ovu promjenu, koristeći podatke, AI i kreativnu strategiju za izgradnju brendova koji pobjeđuju u svijetu vođenom umjetnom inteligencijom. VEZANO Influencer marketing se probija kroz zidove društvenih medija
Objavljen Global 500: Ovo su najvrijedniji brendovi današnjice
Marx.ba Prvih 500 najvrijednijih svjetskih brendova podiglo je vrijednost za 10 posto u prošloj godini, dostigavši 9,5 biliona dolara (9,14 biliona eura). To je znatno više nego što je bio globalni ekonomski rast od tri posto. Tehnološki brendovi predvodili su ovaj rast, a tri od pet vodećih brendova bile su tehnološke kompanije, objavio je Brand Finance u izvještaju Global 500, koje otkriva 500 najvrijednijih brendova na globalnom nivou za 2025. Apple je ponovno preuzeo krunu s procjenom od 574,5 milijardi dolara u 2025., što je povećanje od 11 posto prema Brand Financeu. Apple je bio na tronu svake godine od 2021. do danas, osim 2023., kada mu je titulu za svega jedan posto preuzeo Amazon. Ove godine Microsoft je zauzeo drugo mjesto, s procjenom koja je porasla za 35 posto, na 461,1 milijardu dolara. Google se našao na trećem mjestu, s procijenjenom od 413,0 milijardi dolara, što je rast od 24 posto u odnosu na prošlu godinu, piše Euronews. Amazon je četvrti s procjenom od 356,4 milijarde dolara, što je skok od 15 posto, dok se Walmart našao na petom mjestu, s procjenom od 137,2 milijarde dolara, i porastom od 42 posto. Samsung, TikTok/Douyin, Facebook, Nvidia i State Grid Corporation iz Kine također su bili među 10 najboljih brendova ove godine. Nvidia je prvi put bila dio liste top 10, nakon što joj je lani vrijednost porasla za 98 posto. TikTok/Douyin, DraftKings, Fanduel, Nvidia i AMD neke su od kompanija koje su zabilježile najveći rast vrijednosti svojih brendova od 2020., uz Pinduoduo, BYD, Apple, TSMC, Microsoft i Lilly. David Haigh, predsjednik i glavni izvršni direktor (CEO) Brand Financea, rekao da je njihova analiza brendova koji su najviše porasli od 2020. otkrila da tehnološke kompanije nemaju monopol na održiv rast brenda. – Ovo također ukazuje na još jedan važan globalni trend, kako kineski brendovi poput TikToka, Pinduoduoa i BYD-a prednjače stvaranjem vrijednosti. Kina se nastavlja usavršavati i fokusira se sve više na kvalitetu, pa očekujemo da će više kineskih kompanija ući na globalno tržište 2025. godine, rekao je Haigh. Vrijednost Appleovog brenda u posljednje vrijeme znatno je porasla jer je kompanija lansirala iPhone 16 u rujnu 2024., uz iPad Pro i iPad Air u maju, a iPad mini predstavljen je u listopadu 2024. Međutim nedavno se također diversificirao i unaprijedio u području umjetne inteligencije. – Apple je povećao vrijednost svoje robne marke strateškom diverzifikacijom i premiumizacijom, odmaknuvši se od snažnog oslanjanja na prodaju iPhonea i usluga kao što su pretplate na Apple TV. Prema našem istraživanju, više od 50 posto ispitanika prepoznalo je Apple kao skup, ali cijene vrijedan proizvod, rekao je Haigh, prenosi Tportal. Microsoft je također puno ulagao u umjetnu inteligenciju u posljednjih godinu dana, posebno kroz suradnju s OpenAI-jem. Riječ je o dugoročnom partnerstvu vrijednom nekoliko milijardi dolara, a ono se fokusira na superračunatstvo i nova iskustva pokretana umjetnom inteligencijom. Amazonove operacije u oblaku i e-trgovina izazvale su optimizam ulagača u prošloj godini, što je pridonijelo rastu brenda. Walmart se pak više usredotočio na povećanje prihoda od marketinga i oglašavanja u prošloj godini te je također poboljšao svoje digitalne usluge i privukao bogatije kupce. SAD je imao udio od 52,9 posto ukupne vrijednosti brendova 500 najvećih kompanija. Kina je na drugom mjestu s 15 posto, a na trećem je mjestu Njemačka s 5,8 posto. VEZANO Deset najbogatijih ljudi na svijetu dnevno zaradi ukupno 100 miliona dolara
Održana dodjela priznanja za MUST HAVE brendove 2025.
Marx.ba Svečana dodjela priznanja MUST HAVE brendovima za 2025. godinu održana je danas u Mercator centru Ložionička. Ovaj događaj okupio je predstavnike vodećih FMCG kompanija, trgovačkih lanaca, distrubutera, ali i prateće industrije, koji svojim radom doprinose jačanju tržišta i prepoznatljivosti brendova kod potrošača. Samu dodjelu pratio je veliki broj medijskih partnera koji već godinama sudjeluju u promociji i daju nesebičnu podršku projektima poput ovog. Cilj MUST HAVE projekta je istaknuti brendove koji su prepoznati kao neizostavni dio potrošačkih korpi. Kriteriji za izbor uključuju kvalitet, dostupnost, inovativnost i kontinuiran rast na tržištu. Dodjela ovih priznanja služi kao svojevrsna potvrda brendovima koji su uspjeli izgraditi povjerenje potrošača i zadržati vodeću poziciju u svojoj kategoriji. Uspjeh izabranih brendova temelji se na visokom kvalitetu proizvoda, dosljednosti i sposobnosti prilagodbe potrebama modernog potrošača. – Projekat MUST HAVE je više od same dodjele plaketa – to je prilika da se oda priznanje brendovima koji su dio svakodnevnog života potrošača. Ovi proizvodi nisu samo na policama, oni su dio naših navika i potreba. Svake godine svjedočimo tome koliko se industrija razvija, prilagođava novim trendovima i usmjerava ka kvaliteti. Ova priznanja su i svojevrsna zahvalnost brendovima koji neprestano podižu ljestvicu u svom poslovanju. Čestitam svim dobitnicima i zahvaljujem partnerima koji su prepoznali značaj ovog projekta, izjavio je Rešid Muratović, glavni i odgovorni urednik InStore magazina, koji je ujedno i organizator ovog projekta. Priznanja MUST HAVE brendovima potvrđuju njihovu poziciju kao neizostavne opcije za svakodnevnu kupovinu. Ovi proizvodi postaju svojevrsni vodič potrošačima, pružajući im sigurnost u kvalitetu i pouzdanost. Za brendove ovo priznanje predstavlja poticaj za dalji razvoj, inovacije i jačanje konkurentnosti. Da podsjetimo, projekat je počeo specijalnim izdanjem InStore magazina, koje je posvećeno odabranim brendovima za 2025. godinu, zatim je nastavljeno svečanom dodjelom, a tokom januara i februara MUST HAVE brendovi bit će posebno istaknuti u najvećim Konzum, Mercator i Kort marketima širom Bosne i Hercegovine. Njihovo prisustvo na bočnim i redovnim policama dodatno će olakšati potrošačima da pronađu svoje omiljene proizvode, istovremeno osiguravajući veću vidljivost i dostupnost nagrađenih brendova. Pored toga, početkom naredne godine slijedi promocija putem mreže LED displeja, na lokacijama širom Bosne i Hercegovine, čime će MUST HAVE brendovi dobiti modernu i efikasnu vizuelnu prepoznatljivost. Uz ovu aktivnost, bit će realizirana i digitalna kampanja na društvenim mrežama, koja će osigurati direktnu komunikaciju s potrošačima, promovirajući vrijednosti i posebnosti odabranih brendova. Ovako detaljan i strateški osmišljen pristup potvrđuje ozbiljnost, snagu i dugoročni značaj projekta MUST HAVE. Kroz kombinaciju printanih i digitalnih medija, maloprodajnih aktivnosti i događaja uživo, ovaj projekat uspješno promovira brendove koji oblikuju tržište, unose inovacije i donose dodanu vrijednost potrošačima. MUST HAVE brendovi za 2025 su: Argeta, Arla Apetina, Badel Antique Pelinkovac, Cockta, El Grito, Elephant, Fructal Pelinkovec, Grand kafa, Juicy Ice Tea, La Rive – Her Chois, Lasta krem štapići, Mi 99 dimljeni svježi sir, Mi 99 maslac classic, Mi 99 vrhnje za kuhanje, Milka Biscuits, Milka Bar, Milka Leo, Fructal Prior Viljamovka, Nutrino Lab, Oreo, Patelina, Pfanner, Plantago čajevi, Fini Mini Noodle, O’Plant, Prekrašni štrudlice, San Pellegrino Naturali, 7 Days Croissant, Smoki, Spezi, Štark bananica, To sokovi, Tomico paradajz pire, Vina Laguna, Violeta Double Care, Ziaja C.B3, Ziaja Cashmere. VEZANO Vanjskotrgovinska komora BiH dodijelila nagrade “Polet” najboljim bh. izvoznicima u 2023.
Adobe predviđa da će 2025. biti godina dizajna brendova zasnovanog na umjetnoj inteligenciji
N. D. Zbogom, minimalizam. Zdravo, futurizam inspiriran umjetnom inteligencijom. Dok stručnjaci za marketing rade na izradi svojih kampanja za 2025. godinu, jednostavnost prošlogodišnjih stilova dizajna mogla bi samo ustupiti mjesto futurističkijoj estetici, predviđa Adobe u svom Izvještaju o kreativnim trendovima za 2025. godinu. Dok je kompanija razložila svoja otkrića trendova u dizajnu u četiri kategorije – Fantastic Frontiers, Levity and Laughter, Time Warp i Immersive Appeal – sve četiri su ujedinjene neospornim uticajem AI. – Ovo je godina u kojoj se korištenje umjetne inteligencije za pomicanje granica kreativnosti učvrstilo kao trend skaliranja. AI već ima dubok utjecaj na rezultate poslovanja, brendova i kreativaca, od dizajna i videa do animacije i marketinga., rekao je u predgovoru izvještaja Claude Alexandre, potpredsjednik digitalnih medija, B2B proizvoda i marketinga kampanja u Adobeu. Adobeov izvještaj sugerira da će više brendova pokazati slike proizvoda “na eteričnoj pozadini”, stvarajući “drugo” iskustvo oko svojih proizvoda. Emma Chiu, globalna direktorica VML Intelligence, napisala je u izvještaju da će generativna AI igrati glavnu ulogu u stvaranju ovih nadrealnih slika, jer alat pomaže da se „iznese složenije teme jer je sada vizualno dostupnije“. Čak i ako se generativna umjetna inteligencija ne koristi za stvarno kreiranje imidža brenda, tehnologija bi i dalje mogla utjecati na tradicionalni kreativni proces. Prema Adobeu, rastuća prisutnost umjetne inteligencije u kreativnoj industriji podstiče ponovno uvažavanje “uglađenog i nadrealnog dizajna”. Ovo predviđanje je u suprotnosti s nekim drugim ne tako povoljnim stavovima prema umjetnosti generisanoj umjetnom inteligencijom. Umjesto bilo kakvog gađenja prema prezasićenosti, nekongruentnom osvjetljenju ili previše savršenom kvalitetu koji može biti tipičan za AI sliku, Adobe sugerira da će i potrošači i brendovi pozdraviti njegovu „novootkrivenu relevantnost“. Što se tiče drugih estetskih pomaka, AI bi također mogao igrati ulogu u pokretanju trenda retrofuturizma koji „miješa klasične i ikonske slike sa futurističkim elementima“, predviđa Adobe. – Ovaj trend dizajna također utiče na kontinuiranu potrebu za nostalgijom među osobama mlađim od 35 godina, napisla je Chiu u izveštaju. Spajajući prepoznatljive slike i noviju stvarnost, Chiu predviđa da će publika doživjeti nostalgiju čak i za stvarima koje nikada nisu iskusile. Adobeov izvještaj također nadilazi izgled brendiranja, također naglašavajući kako bi umjetna inteligencija mogla utjecati na napredovanje strategije brenda. Naime, kompanija je istakla važnost koju će humor i iskustveni marketing imati u 2025. Iako zauzimanje smiješnog pristupa oglašavanju nije ništa novo, Adobe je predložio da kreativci u marketinškoj industriji koriste alate “potaknute napretkom u AI fokusiranoj na korisnika” kako bi brže odgovoriti na najaktuelnije trendove humora i memove. I kako “izgradnja svijeta” nastavlja rasti u popularnosti kao strategiji, Adobe predviđa da će se brendovi aktivirati na više kanala i platformi, stvarajući još više mogućnosti za korištenje AI. Bilo da se radi o načinu na koji brendovi mogu izgledati ili o metodama koje koriste za kreiranje svojih kampanja, Adobe se čini da je 2025. godina kada brendovi zakorače u budućnost zasnovanu na umjetnoj inteligenciji. VEZANO 7 najboljih kampanja iz 2024. i taktike koje su dovele do uspjeha (6. dio)
Kako brendovi za njegu kože redefiniraju marketinški krajolik pomoću umjetne inteligencije
Marx.ba Poulomi Roy, CMO RSH Global, naglašava važnost integracije AI u marketinške kampanje kako bi ostali konkurentni. Ona naglašava transformativni uticaj AI na strategije vođene podacima, personalizovano angažovanje kupaca i upotrebu AI alata. Kako kaže ova direktorica marketinga, od početka 2020. godine, brendovi za njegu kože transformirali su svoje marketinške pristupe, a prednjačili su novi butik brendovi rođeni tokom pandemije COVID-19. – U današnjem digitalnom okruženju, umjetna inteligencija (AI) je u središtu ove transformacije, preoblikujući način na koji trgovci razvijaju strategije, analiziraju ogromne količine podataka, stječu uvid u ponašanje potrošača i personaliziraju korisnička iskustva. Ovi brendovi su uveli svježu energiju i pojačali konkurenciju, oslanjajući se na platforme društvenih medija – Instagram, Facebook, YouTube i Twitter – kako bi se direktno uključili s potrošačima. Kako bi povećali svoj doseg, u velikoj se mjeri oslanjaju na marketing uticajnih ljudi, programe preporuka i partnerska partnerstva, uspostavljajući dinamično, interaktivno prisustvo koje ih je brzo dovelo u centar pažnje, kaže ona. Marketing stručnjakinja kaže da je digitalna promjena donijela je i nove izazove. – Brendovi sada moraju održavati kontinuiranu vidljivost, angažujući se na brojnim dodirnim tačkama tokom dana potrošača. Na primjer, brend za njegu kože mogao bi započeti dan porukom „osvježi svoju kožu“ i nastaviti s podnevnim podsjetnikom da „hidratizira i podmladi“, stvarajući poruke koje su u skladu s svakodnevnom rutinom potrošača. S obzirom da publika brzo skroluje od jednog sadržaja do drugog, brendovi moraju održavati visok angažman u više sati i na platformama kako bi privukli i zadržali pažnju. Osim kreiranja sadržaja, AI je u osnovi promijenio način na koji brendovi za njegu kože privlače publiku. Alati vođeni umjetnom inteligencijom omogućavaju brendovima da isporuče visoko personalizirane poruke preko različitih dodirnih tačaka, omogućavajući čestu, individualiziranu komunikaciju koja bi inače bila nemoguća. AI osigurava da svaka poruka stigne do prave osobe u pravo vrijeme, bilo da je to prijateljski podsjetnik da ponovo nanesete kremu za sunčanje ili poziv za večernji ritual njege kože. Vjerujem da je ovdje doprinos AI analizi podataka jednako utjecajan kao i njegove kreativne sposobnosti, naglasila je. Danas se marketing odnosi na razumijevanje utjecaja sadržaja na potrošače, a ne samo na njegovo širenje. Pristup vođen podacima omogućava brendovima za njegu kože da ostanu relevantni prilagođavanjem poruka i kreativnih sredstava u realnom vremenu na osnovu povratnih informacija publike. Ovaj odziv je neprocjenjiv, nudi uvid u raspoloženje kupaca i pomaže da se poboljšaju trenutne kampanje i buduća lansiranja proizvoda. – Chat botovi sa AI-om postali su neophodni za pružanje korisničke podrške 24/7, posebno za brendove za njegu kože čiji kupci često traže personalizirane savjete. Chat botovi sada pomažu u nizu upita, od osnovnih informacija o proizvodima do personaliziranih konsultacija o koži, pomažući potrošačima da odaberu proizvode koji odgovaraju njihovim jedinstvenim potrebama. Ova automatizacija povećava zadovoljstvo kupaca, istovremeno ublažavajući pritisak na servisne timove, omogućavajući im da se fokusiraju na složenije upite. Osim toga, chatbotovi služe kao edukativni alati, dijele rutine za njegu kože, savjete i savjete o korištenju proizvoda koji grade povjerenje u brend. U digitalnom dobu, platforme kao što su Meta, YouTube i drugi kanali sadržaja koje generiraju korisnici djeluju kao moćna čvorišta za povezivanje brenda i publike. AI služi kao kritičan most, pomažući brendovima da se snalaze u složenosti brzog marketing okruženja bogatog podacima, poručila je. Kako je dodala, automatizacijom procesa i personalizacijom angažmana, AI osnažuje brendove da se efikasnije povezuju, pretvarajući podatke u smislene interakcije. VEZANO Uspon marketinga održivosti: Kako brendovi mogu iskoristiti ekološki osviještene potrošače
Uspon marketinga održivosti: Kako brendovi mogu iskoristiti ekološki osviještene potrošače
N. D. Održivost više nije popularna riječ. To je mandat. Kultura potrošača koji cijene i pokušavaju zaštititi okoliš preokreće tržište od gledanja na neetičke prakse i prečice ka većoj odgovornosti, otvorenosti i ekološkoj brizi. Ova transformacija omogućava brendovima da razviju duboko ukorijenjene odnose sa svojim potrošačima, istovremeno pružajući odgovarajući spoj između misije i profita. Međutim, održivost nije samo prodaja ekološki prihvatljivih proizvoda – radi se o inkorporiranju održivih praksi u srce organizacije. Šta su ekološki osviješteni potrošači? Potrošači koji se bave recikliranjem su svjesni, pažljivi i čak utiču na svoje zajednice. Umjesto toga, oni razmatraju svaki aspekt, uključujući izvor, pakovanje i ukupni uticaj kompanije na ekologiju. Poslovni slučaj za održive proizvode je da statistika iz najnovijeg istraživanja pokazuje da će 73 posto milenijalaca vjerovatno platiti premiju na održive proizvode. Ovi kupci su, međutim, također oprezni, brzo uočavaju zelenašenje i insistiraju na iskrenim pokušajima. Brendovi se moraju fokusirati na mjerljivi utjecaj i odmaknuti se od performativnih gestova kako bi ih pravilno angažirali. Nekoliko brendova implementiralo je strategije poput kompenzacije ugljika i ekološki prihvatljivog pakovanja, imperativ je biti kreativan kako bi se ostavio trag na konkurentnom tržištu održivosti. Evo nekoliko kreativnih, progresivnih metoda: 1. Potrošački ekosistemi sa zatvorenim krugovima – Brendovi mogu stvoriti zatvorene potrošačke ekosisteme kao alternativu pukoj reciklaži. Zamislite kompaniju za odjeću koja potrošačima omogućava da trguju svojom rabljenom robom za kredit u trgovini. Nakon toga se ova vraćena roba može popraviti, prenamijeniti ili ponuditi na prodaju uz popust. Takvi programi podstiču ciklični angažman s klijentima uz smanjenje smeća. 2. Eko-ambasadori vaše baze kupaca – Influenceri i brendovi često sarađuju kako bi promovirali održivost, pa zašto ne biste odanih potrošača učinili eko ambasadorima? Kompanije mogu kreirati prave kampanje od usta do usta i zajednicu posvećenu zajedničkim vrijednostima tako što će kupcima pružiti sredstva i instrumente za podršku cilju održivosti brenda. 3. Transparentnost ugljika svakog proizvoda – Brendovi mogu uključiti oznake ugljika kako bi istakli utjecaj svakog proizvoda na okoliš, slično nutritivnim oznakama koje pomažu potrošačima da donesu informirani izbor hrane. Ovaj stepen otvorenosti podstiče poverenje pored edukacije kupaca. Kako bi pomogao potrošačima koji brinu o okolišu da naprave obrazovane odabire, proizvođač elektronike bi mogao, na primjer, prikazati ugljični otisak proizvodnje i isporuke proizvoda. 4. Projekti gamifikacije i održivost idu ruku pod ruku – Gamifikacija pomaže da se utiče na ponašanje potrošača dok povećava njihove šanse da donesu ekološki prihvatljive izbore. Na primjer, brendovi mogu koristiti geolokaciju da nagrade potrošače koji su prethodno reciklirali ili kupili zelene proizvode značkama, vaučerima ili donacijama za zelene dobrotvorne organizacije. Kupci imaju snažan poticaj da ponovo učestvuju zbog ove kombinacije uključenosti i nagrade. 5. Inicijative za finansiranje koje vodi zajednica – Brendovi mogu preusmjeriti postotak svog prihoda za podršku ekološkim projektima vođenim zajednicama, a ne samo ciljevima održivosti na korporativnom nivou. Inicijative kao što su urbano šumarstvo i očuvanje vode u siromašnim područjima mogu povećati kredibilitet brenda dok imaju stvarne, lokalne efekte. 6. Ekološki prihvatljiva online promocija – Brendovi mogu smanjiti ugljični otisak svog digitalnog oglašavanja u području koje se često zanemaruje. Oni koji koriste obnovljivu energiju za napajanje ovih servera, zajedno s oglašivačima koji koriste niskoenergetske reklamne formate baterija, mogu se svidjeti ekološki osviještenim ljudima. 7. Omogućavanje transparentnosti lanca opskrbe korištenjem blockchain tehnologije – Brendovi mogu koristiti blockchain tehnologiju kako bi pratili cijeli vijek trajanja proizvoda od nabavke sirovina do isporuke na održiv način i pod etičkim radnim praksama. Dajući kupcima QR kodove koji se mogu skenirati povezani s ovim blockchain podacima, preduzeća omogućavaju potrošačima da trenutno provjere tvrdnje, podižući kredibilitet i povjerenje i uspostavljajući standard za održivu odgovornost. VEZANO 10 marketinških trendova za 2025. koji bi mogli transformirati budućnost industrije