Centralna banka Bosne i Hercegovine želi unaprijediti zaštitna obilježja KM
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine, uz podršku Predsjedništva Bosne i Hercegovine, raspisala je tender za unapređenje sigurnosnih obilježja postojećih novčanica konvertibilne marke. – Unapređenjem će osigurati moderniji izgled, veću otpornost na krivotvorenje te produžiti vijek trajanja novčanica u opticaju, poručili su iz Centralne banke BiH. Unapređenjem sigurnosnih obilježja, Centralna banka Bosne i Hercegovine nastoji osigurati veću pouzdanost i sigurnost u svakodnevnom korištenju novčanica. – Podizanjem standarda kvaliteta novca u opticaju, cilj je očuvati integritet domaće valute, poručili su. Inače, modernizacija podrazumijeva redizajn postojećih apoena od 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM, zatim uvođenje novog apoena od 200 KM te izradu suvenir novčanice koja će biti predstavljena 2027. godine povodom obilježavanja 30. godišnjice Centralne banke BiH. VEZANO Šta niste znali o firmi koja će kovati bh. novac: Nema snimanja ni slikanja, ulazak strogo ograničen
Guvernerka Selimović: Ulaganje CBBiH u zelene obveznice je sigurno
Marx.ba U okviru 21. Revicon Međunarodnog ekonomskog foruma „Zelena transformacija i održivo poslovanje“, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), Jasmina Selimovic, obratila se na panelu „Finansijski sistem i zeleno održivo finansiranje“, koji se održava u Dubrovniku 4. i 5. decembra 2024. Centralna banka BiH (CBBiH) je 2023. godine započela ulaganje dijela deviznih rezervi u zelene obveznice zemalja članica Ekonomske monetarne unije, čija su emitovana sredstva namijenjena finansiranju zelenih, društveno odgovornih i održivih projekata. – Na taj način, napravili smo iskorak u investicionim praksama, pridruživši se centralnim bankama širom svijeta koje aktivno ulažu u zelene obveznice, istakla je guvernerka Selimović. Zelene obveznice služe kao finansijski instrument podrške projektima usmjerenim na obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost, smanjenje emisija štetnih gasova i očuvanje biodiverziteta. Iako se suočavaju s izazovima poput ograničene ponude i likvidnosti, njihova popularnost među investitorima raste zahvaljujući podršci međunarodnih institucija i sve izraženijoj globalnoj potrebi za ekološkom tranzicijom. – Ulaganje CBBiH u zelene obveznice jednako je sigurno kao i ulaganje u standardne državne obveznice, jer su obje vrste obveznica podržane punim bilansom stanja emitenta, a ne samo prihodima od ekoloških projekata, naglasila je guvernerka Selimović. Više od trećine centralnih banaka globalno već koristi ekološke, društvene i upravljačke (ESG) principe u investicionim politikama. Prema podacima Svjetske banke, broj institucija koje integriraju ESG faktore u upravljanje deviznim rezervama porastao je sa 27% u 2021. na 34% u 2023. godini, pri čemu Europa prednjači. – CBBiH svojim ulaganjem šalje jasnu poruku o važnosti uloge finansijskog sistema u borbi protiv klimatskih promjena. Ovakva ulaganja smanjuju ekološki otisak i otvaraju vrata inovacijama, novim radnim mjestima i otpornijim zajednicama, zaključila je Selimović. VEZANO Banke u BiH očekuju nastavak rasta potražnje kredita
Banke u BiH očekuju nastavak rasta potražnje kredita
Marx.ba Banke u Bosni i Hercegovini očekuju nastavak rasta potražnje preduzeća i stanovništva za kreditima. Potražnja preduzeća za kreditima nastavila je rasti i u trećem kvartalu 2024. godine, ali manjim intenzitetom nego u prethodnim kvartalima u 2024. godini, kaže Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka Centralne banke BiH. Kako je objašnjeno, u trećem kvartalu 2024. godine došlo je i do rasta potražnje stanovništva za stambenim, kao i za potrošačkim i nenamjenskim kreditima, u odnosu na prethodni kvartal. Rezultati se odnose se na promjene u trećem kvartalu 2024. godine i na očekivanja za četvrti kvartal 2024. godine. Reprezentativni uzorak banaka činilo je osam najvećih banaka u BiH. Neto rezultat iz odgovora banaka ukazuje da je više banaka prijavilo da je došlo do porasta potražnje za kratkoročnim nego za dugoročnim kreditima. Rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da će kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ostati nepromijenjeni u četvrtom kvartalu 2024. godine. Istovremeno, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u četvrtom kvartalu 2024. godine. U trećem kvartalu 2024. godine došlo je do ublažavanja standarda za odobravanje stambenih kredita, dok su standardi za odobravanje potrošačkih i nenamjenskih kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal. U pogledu uvjeta odobravanja kredita stanovništvu u trećem kvartalu 2024. godine, provizije i naknade su imale neto efekat ublažavanja, dok su kamatne marže, zahtjevi kolaterala, ročnost i maksimalni iznos kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal. Banke predviđaju da će standardi za potrošačke i nenamjenske kredite stanovništvu ostati nepromijenjeni i u četvrtom kvartalu 2024. godine. VEZANO Nelt Grupa najavila investicije od 100 miliona eura
Centralna banka BiH uvodi jedinstvenu naknadu za obavljanje platnih transakcija
Marx.ba Upravno vijeće Centralne banke Bosne i Hercegovine donijelo je, na posljednjoj sjednici, Odluku o izmjenama Odluke o utvrđivanju tarife naknada za usluge koje vrši Centralna banka Bosne i Hercegovine. Ovom odlukom se uvodi jedinstvena naknada za obavljanje platnih transakcija u žirokliring sistemu i bruto poravnanju u realnom vremenu (BPRV). Novim izmjenama visina naknade za obavljanje platnih transakcija za učesnike u žirokliring sistemu iznosi 0,26 KM po transakciji (bez obzira na poravnanje u toku dana), a za obavljanje platnih transakcija za učesnike u BPRV iznosi 2,05 KM po transakciji. – Ova odluka ima za cilj ubrzati transakcije platnog prometa, standardizirati troškove platnih transakcija, omogućiti lakše upravljanje troškovima i pojednostavljen obračun naknada za platne transakcije, izjavila je guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine, dr. Jasmina Selimović. Ovu odluku Centralne banke Bosne i Hercegovine pozdravilo je Udruženje banaka Bosne i Hercegovine koje je zahvalilo Centralnoj banci Bosne i Hercegovine i guvernerki Selimović na razumijevanju tržišnih prilika i spremnosti da zajedno poboljšaju poslovni ambijent u interesu svih građana i privrednika. – Vjerujemo da će ova mjera doprinijeti većoj transparentnosti i efikasnosti u platnom prometu, te omogućiti bankama lakše upravljanje troškovima i, istovremeno, unapređenje efikasnosti i kvaliteta usluga koje nude svojim klijentima, istakao je Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine. Odluka stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom glasniku BiH“, a primjenjivaće se od 1. novembra 2024. godine.
CBBiH: Umjeren ekonomski rast i u trećem kvartalu
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine procjenjuje godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u drugom kvartalu 2024. godine na 2,5%, što je više 0,1 procentni poen u odnosu na procjenu iz juna. – Umjeren rast ekonomske aktivnosti rezultat je intenzivne aktivnosti u uslužnom sektoru, koja djelimično kompenzira pad aktivnosti u prerađivačkom sektoru. Početkom godine, a što se kasnije i nastavilo, najveći doprinos godišnjim stopama rasta davale su djelatnosti trgovine, hotelijerstva i ugostiteljstva, dok je negativan doprinos imala djelatnost prerađivačke industrije. Još uvijek je vanjska potražnja iz EU dosta slaba, i u kratkoročnom periodu ne očekuje se značajan oporavak, navode iz Centralne banke. Umjeren ekonomski rast očekuje se i u trećem kvartalu tekuće godine. Preliminarna procjena kretanja realnog BDP-a za treći kvartal 2024. godine iznosi 2,3% na godišnjem nivou. Procjenjujemo da bi ukupna inflacija mogla iznositi 2,2%, a temeljna inflacija 3,8% u trećem kvartalu 2024. godine. – Neočekivano brzo usporavanje inflacije u drugom polugodištu 2023. godine će imati značajan bazni uticaj na kretanje procijenjenog indeksa potrošačkih cijena do kraja tekuće godine. Očekujemo da će povećanja cijena prevoza, zbog baznog efekta, i učinak prelijevanja poskupljenja električne energije imati nešto jači uticaj na dinamiku kretanja indeksa potrošačkih cijena do kraja godine. Naše procjene inflacije u kratkoročnom periodu su i dalje u skladu sa onim iz proljetnog kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija, navode analitičari CBBiH. Inflacija u BiH je primarno pod uticajem promjena u nivou temeljne inflacije, iz koje se isključujucijene hrane, alkoholnih pića i duhana, te energenata, što ukazuje da je očekivani rast domaćihcijena značajno uzrokovan očekivanim rastom cijena usluga. Ne očekuje ser jačanje inflatornih pritisaka u zemlji usljed efekta prelijevanja inflacije iz međunarodnog okruženja. Banka očekuje da bi u posljednjem kvartalu 2024. godine ukupna inflacija mogla iznositi 2,3%, a temeljna inflacija se zadržati se na nivou od 3,8%, piše Indikator.
Centralna banka: Nastavljen rast potražnje za kreditima
Marx.ba Potražnja preduzeća i stanovništva za kreditima nastavila je da raste i u drugom kvartalu 2024. godine, a banke su optimistične u pogledu potražnje u trećem kvartalu, pokazali su rezultati Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka koju je provela Centralna banka BiH. Potražnja preduzeća za kreditima nastavila je da raste u drugom kvartalu 2024. godine. Prema izvještajima banaka, potražnja za dugoročnim kreditima veća je od potražnje za kratkoročnim kreditima. Neto procenat ukazuje na pooštravanje kreditnih standarda za kratkoročne kao i za dugoročne kredite preduzećima. U drugom kvartalu 2024. godine nije bilo promjene u pogledu udjela odbijenih zahtjeva za kredite preduzećima u odnosu na prethodni period. Očekuje se da će kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ostati nepromijenjeni u trećem kvartalu 2024. godine. Istovremeno, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim, kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u trećem kvartalu 2024. godine. U drugom kvartalu 2024. godine neto procenat ukazuje da je došlo do rasta potražnje stanovništva za stambenim, kao i za potrošačkim i nenamjenskim kreditima, u odnosu na prethodni kvartal.Takođe, došlo je do ublažavanja standarda za odobravanje stambenih kredita kao i potrošačkih i nenamjenskih kredita. Na osnovu pitanja o očekivanjima, banke predviđaju da će standardi za potrošačke i nenamjenske kredite stanovništvu ostati nepromijenjeni u trećem kvartalu 2024. godine. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za kreditima, pa se očekuje porast potražnje u trećem kvartalu 2024. godine. U ovom krugu istraživanja anketirano je ukupno osam banaka, a stopa odgovora na anketu bila je 100%. piše Indikator.
CBBiH postala je članica Mreže za ozelenjavanje finansijskog sistema
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) postala je članica Mreže za ozelenjavanje finansijskog sistema (Network for Greening the Financial System – NGFS) i Mreže za održivo bankarstvo i finansije (Sustainable Banking and Finance Network – SBFN). – Veliko mi je zadovoljstvo što je Centralna banka Bosne i Hercegovine postala članica Mreže za ozelenjavanje finansijskog sistema i Mreže za održivo bankarstvo i finansije. Članstvo CBBiH doprinijet će kvalitetnijem i efikasnijem upravljanju rizicima, njihovoj analizi, identifikaciji i proaktivnom donošenju odluka. Time će se osigurati doprinos finansijskom sistemu prema održivoj ekonomiji, u skladu s najboljim praksama i iskustvima drugih centralnih banaka. CBBiH je posvećena osiguravanju otpornosti na finansijske rizike povezane s klimom i nastavku implementacije standarda održivog poslovanja, prihvatajući globalne ciljeve uspostavljene Pariškim sporazumom, izjavila je ovim povodom guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine Jasmina Selimović. Članstvo u navedenim mrežama će omogućiti unapređenje poslovnih standarda iz oblasti centralnog bankarstva kroz primjenu najboljih praksi u međunarodnom okruženju, s ciljem očuvanja životne sredine i smanjenja klimatskih rizika, kao jednog od najvećih izazova današnjice. Mrežu za ozelenjavanje finansijskog sistema (NGFS) čini 141 centralna banka i regulatori bankarskog sektora razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, kao i 21 međunarodna organizacija u ulozi posmatrača. Mrežu za održivo bankarstvo i finansije (SBFN) čine 94 organizacije iz 72 zemlje, obuhvatajući najmanje 92% bankarske aktive u zemljama koje se smatraju tržištima u razvoju (emerging markets).
Devizne rezerve Centralne banke BiH 16,56 milijardi KM
Marx.ba Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju juna 2024. godine iznosile su 16,56 milijardi KM i na godišnjem nivou su povećane za 1,24 milijarde KM (8,1 posto), govore podaci Centralne banke BiH o monetarnim kretanjima. Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju juna 2024. godine iznosili su 24,81 milijardu KM, u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 280,2 miliona KM (1,1 posto). Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 107 miliona KM (0,9 posto), kod privatnih preduzeća za 142,5 miliona KM (1,4 posto), kod vladinih institucija za 4,1 milion KM (0,4 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 28,4 miliona KM (11,1 posto). Smanjenje kreditnog rasta je zabilježeno kod nefinansijskih javnih preduzeća za 1,9 miliona KM (0,3 posto). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u junu 2024. godine iznosila je 9,2 posto, nominalno 2,09 milijardi KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 988,5 miliona KM (8,7 posto), kod privatnih preduzeća za 951,9 miliona KM (10 posto), kod vladinih institucija za 88,1 milion KM (11,7 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 74,7 miliona KM (35,7 posto). Kod nefinansijskih javnih preduzeća zabilježen je pad kreditnog rasta na godišnjem nivou za 18,2 miliona KM (3,0 posto). Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju juna 2024. godine iznosili su 32 milijarde KM, u odnosu naprethodni mjesec depoziti su povećani za 118,5 miliona KM (0,4 posto). Povećanje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod sektora stanovništva za 141,3 miliona KM (0,9 posto) i kod privatnih preduzeća za 99,3 miliona KM (1,4 posto). Depoziti su smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 31,9 miliona KM (1,6 posto), kod vladinih institucija za 89,9 miliona KM (2,1 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 0,3 miliona KM. Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u junu 2024. godine iznosila je 7,1posto, što je u apsolutnom iznosu 2,13 milijardi KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,4 milijarde KM (9,2 posto), kod privatnih preduzeća za 940,7 miliona KM (14,7 posto) i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 118,6 miliona KM (6,3 posto). Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod vladinih institucija za 311,4 miliona KM (7,0 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 9,2 miliona KM (0,5 posto). Ukupna novčana masa (M2) na kraju juna 2024. godine iznosila je 36,94 milijarde KM, u odnosu na prethodni mjesec registrovan je porast novčane mase za 310,4 miliona KM (0,8 posto). Ovaj porast novčane mase (M2) rezultat je povećanja novca (M1) za 233,2 miliona KM (1,1 posto) i kvazi novca (QM) za 77,1 milion KM (0,5 posto). U strukturi novca (M1), gotovina izvan banaka je povećana za 113,6 miliona KM (1,7 posto), a prenosivi depoziti u domaćoj valuti povećani su za 119,6 miliona KM (0,8 posto). Kvazi novac (QM) je povećan usljed porasta ostalih depozita u domaćoj valuti za 52,1 milion KM (1,8 posto) i ostalih depozita u stranoj valuti za 48,3 miliona KM (0,6 posto), dok su istovremeno prenosivi depoziti u stranoj valuti smanjeni za 23,3 miliona KM (0,6 posto) Na godišnjem nivou, porast novčane mase (M2) u junu 2024. godine iznosio je 2,88 milijardi KM (8,5 posto). Rast je ostvaren kod gotovine izvan banaka za 470,2 miliona KM (7,5 posto), kod prenosivih depozita u domaćoj valuti za 1,52 milijarde KM (10,8 posto), kod prenosivih depozita u stranoj valuti za 149,9 miliona KM (3,9 posto, kod ostalih depozita u domaćoj valuti za 143,4 miliona KM (5,0 posto) i kod ostalih depozita u stranoj valuti za 599,4 miliona KM (8,6 posto) Protustavka povećanju novčane mase (M2) na mjesečnom nivou u junu 2024. godine u iznosu od 310,4 miliona KM (0,8 posto) je povećanje neto strane aktive (NSA) za 201,5 miliona KM (1,0 posto) i povećanje neto domaće aktive (NDA) za 108,9 miliona KM (0,7 posto). Porast novčane mase (M2) na godišnjem nivou od 2,88 milijardi KM (8,5 posto), rezultat je porasta neto strane aktive (NSA) za 1,2 milijarde KM (6,1 posto) i neto domaće aktive (NDA) za 1,69 milijardi KM (11,6 posto).
Centralna banka BiH: Devizne rezerve na kraju maja 15,77 milijardi KM
Marx.ba Kako je objavila Centralna banka BiH, ukupna novčana masa (M2) na kraju maja 2024. godine iznosila je 36,63 milijarde KM, u odnosu na prethodni mjesec registrirano je smanjenje novčane mase za 40,6 miliona KM (0,1%). Novac (M1) je smanjen za 3,2 miliona KM, a kvazi novac (QM) za 37,5 miliona KM (0,3%), što je rezultiralo smanjenjem novčane mase (M2). U strukturi novca (M1), gotovina izvan banaka je manja za 63,1 milion KM (0,9%), dok su prenosivi depoziti u domaćoj valuti povećani za 60 miliona KM (0,4%). Kvazi novac (QM) je smanjen uslijed pada prenosivih depozita u inozemnoj valuti za 40,1 milion KM (1,0%) i ostalih depozita u inozemnoj valuti za 16,2 miliona KM (0,2%), dok su istodobno ostali depoziti u domaćoj valuti povećani za 18,8 miliona KM (0,6%). Na godišnem nivou, porast novčane mase (M2) u maju 2024. godine iznosio je 2,84 milijarde KM (8,4%).Rast je ostvaren kod gotovine izvan banaka za 446,2 miliona KM (7,2%), kod prenosivih depozita udomaćoj valuti za 1,56 milijardi KM (11,2%), kod prenosivih depozita u inozemnoj valuti za 136,3 milionaKM (3,5%), kod ostalih depozita u domaćoj valuti za 130,3 miliona KM (4,6%) i kod ostalih depozita uinozemnoj valuti za 569,6 miliona KM (8,2%). Protustavka smanjenju novčane mase (M2) na mjesečnom nivou u maju 2024. godine u iznosu od 40,6miliona KM (0,1%), je smanjenje neto strane aktive (NSA) za 326,3 miliona KM (1,6%) i povećanje netodomaće aktive (NDA) za 285,7 miliona KM (1,8%). Porast novčane mase (M2) na godišnjem nivou od 2,84milijarde KM (8,4%), rezultat je porasta neto strane aktive (NSA) za 983,6 miliona KM (5,0%) i netodomaće aktive (NDA) za 1,86 milijardi KM (13,1%). Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju maja 2024. godine iznosili su 24,53 milijarde KM, u odnosuna prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 260,2 miliona KM (1,1%). Kreditni rast registriranje kod sektora stanovništva za 129,7 miliona KM (1,1%), kod privatnih poduzeća za 109,2 miliona KM(1,1%), kod vladinih institucija za 19 miliona KM (1,7%) i kod ostalih domaćih sektora za 2,6 milionaKM (1,0%). Smanjenje kreditnog rasta je zabilježeno kod nefinansijskih javnih poduzeća za 0,3 milionaKM (0,1%). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u maju 2024. godine iznosila je 9,4%, nominalno 2,11 milijardiKM. Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 1,02 milijarde KM (9,1%), kod privatnihpoduzeća za 956,5 miliona KM (10,2%), kod vladinih institucija za 55,6 miliona KM (10,7%), kodnefinansijskih javnih poduzeća za 4,5 miliona KM (0,8%) i kod ostalih domaćih sektora za 72,6 milionaKM (39,7%). Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju maja 2024. godine iznosili su 31,88 milijardi KM, u odnosuna prethodni mjesec depoziti su smanjeni za 39,4 miliona KM (0,1%). Smanjenje depozita na mjesečnomnivou registrirano je kod sektora stanovništva za 225,6 miliona KM (1,3%) i kod vladinih institucija za64,8 miliona KM (1,5%). Depoziti su povećani kod privatnih poduzeća za 192,3 miliona KM (2,7%), kodnefinancijskih javnih poduzeća za 7,9 miliona KM (0,4%) i kod ostalih domaćih sektora za 50,8 milionaKM (2,8%). Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u maju 2024. godine iznosila je 7,2%, što je u apsolutnom iznosu2,15 milijardi KM. Godišnji rast depozita registriran je kod sektora stanovništva za 1,42 milijarde KM(9,4%), kod privatnih poduzeća za 897,7 miliona KM (14,2%), kod nefinancijskih javnih poduzeća za 56,5miliona KM (2,9%) i kod ostalih domaćih sektora za 18,7 miliona KM (1,0%). Depoziti su na godišnjojrazini smanjeni kod vladinih institucija za 244,4 miliona KM (5,4%). Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju svibnja 2024. godine iznosile su 15,77 milijardi KM i nagodišnjoj razini su povećane za 239 milijuna KM (1,5%).
Procjena Centralne banke BiH: Ekonomska aktivnost mogla biti nešto jača u drugom kvartalu
Marx.ba Na osnovu raspoloživih zvaničnih statističkih podataka, i informacija s međunarodnih tržištaobjavljenih do 5. juna 2024. godine, Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) procjenjujegodišnji rast realnog BDP-a u prvom kvartalu 2024. godine na 1,8%, što je gotovo identičnoprocjeni iz marta (1,7%). – Nastavak blagog rasta ekonomske aktivnosti iz prethodne godine očekujemo u prvom kvartalu zbog nastavka rasta u djelatnostima uslužnog sektora, i smanjenja inflatornog pritiska. Rast aktivnosti u uslužnom sektoru djelimično je kompenzirao pad aktivnosti u prerađivačkom sektoru, koja je bila dijelom i posljedica smanjene tražnje na tržištima zemalja glavnih trgovinskih partnera. Imajući u vidu kako industrijska proizvodnja bilježi nešto slabiji pad aktivnosti, a izvoz blagi rast na godišnjem nivou u aprilu 2024. godine, naša prva preliminarna procjena je da bi ekonomska aktivnost mogla biti nešto jača u drugom kvartalu, oko 2,4%. Posljedično, naša preliminarna procjena intenziteta rasta realnog BDP-a iznosi 2,1% za prvo polugodište 2024. godine, poručili su u svojoj brzoj procjeni iz Centralne banke BiH.