Emir Kurtić imenovan na mjesto viceguvernera Centralne banke BiH
Marx.ba Upravno vijeće Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) je na posljednoj prošlogodišnjoj sjednici dalo odobrenje guvernerki da imenuje prof. dr. Emira Kurtića za viceguvernera CBBiH, nadležnog za Sektor za statistiku, servisiranje vanjskog duga, evropske integracije i platne sisteme. – Kurtić je profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na katedri za menadžment i organizaciju, u područjima korporativnog upravljanja, strateškog menadžmenta, menadžmenta ljudskih resursa i organizacijskog coachinga. Autor je naučnih i stručnih radova, te konsultant s dugogodišnjim iskustvom na projektima poslovnog razvoja i međunarodne saradnje, objaviili su iz CBBiH. Na poziciju viceguvernera Kurti će imenovan na mandatni period od četiri godine, počevši od 1. januara 2025. godine. VEZANO Šta donosi odluka Vlade FBiH: Najniža plaća 1.000 KM neto
Guvernerka Selimović: Vrlo uspješna godina za Centralnu banku BiH
Marx.ba Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke BiH izjavila je danas u Sarajevu tokom druženja s predstavnicima medija, da je 2024. godina bila vrlo uspješna godina za Centralnu banku BiH. – Naše devizne rezerve, koje su praktično temelj stabilnosti, na kraju novembra 2024. iznosile su 17,2 milijarde KM, što je za 1,52 milijarde KM više u odnosu na isti period 2023. godine, a strana aktiva je iznosila 1,34 milijarde KM, što je za 456 miliona KM više u odnosu na 2023. godinu, rekla je Selimović. Procjenjuje se, kako je dodala, da će koeficijent pokrića valutnog odbora do kraja godine doći na 109 posto, a trenutno je krajem jedanaestog mjeseca iznosio 108,6 posto. Taj koeficijent, kako je pojasnila, što je veći od 100 i što se praktično približava ka 110, ukazuje na veću sigurnost i veći kapacitet za apsorpciju rizika. Kada je riječ o rezervama monetarnog zlata, Selimović je rekla da su se u ovoj godini potrudili da rezerve monetarnog zlata povećaju na najveći nivo od kad je institucija osnovana i da su u tome uspjeli. Selimović je, među ostalim, navela podatak da je neto dobit CBBiH na kraju novembra iznosila skoro 400 miliona KM, što je za 156 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine, a za 92 miliona više u odnosu na ono što je bio plan. Selimović je podsjetila i na odluku o povlačenju starih novčanica iz upotrebe, dodajući da je cilj da se očuva integritet domaće valute, te da se novčanice čija su sigurnosna obilježja najslabija, povuku iz opticaja. Naglasila je da su radili i na modernizaciji procesa unutar banke, da su uveli digitalni potpis koji je trenutno u fazi testiranja unutar same banke. Naglasila je da je usvojen Strateški plan CBBiH za period 2025-2027. godina u kome je navedeno da strateški prioriteti obuhvataju monetarnu i finansijku stabilnost, modernizaciju i digitalizaciju poslovnih procesa, menadžment ljudskih potencijala i međunarodnu povezanost i društvenu angažiranost. – Ovaj koncept nazvali smo “4M”. Navedeni prioriteti predstavljaju naš odgovor na složene izazove sa kojima se suočava ne samo naša zemlhja, nego i cijeli svijet, navela je guvernerka Selimović koja je na ovoj poziciji od 3. januara 2024. godine.
Ovo su novčanice konvertibilne marke koje se povlače iz opticaja na kraju godine (foto)
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine podsjeća građane da se iz opticaja povlače novčanice konvertibilne marke apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštene u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine. – U skladu Odlukom o povlačenju iz opticaja novčanica apoena 10, 20, 50 i 100 konvertibilnih maraka puštenih u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine, ovim novčanicama mogu se nesmetano vršiti plaćanja u prometu, zaključno do 31. decembra 2024. godine, a nakon navedenog roka ne mogu se primati u prometu za podmirivanje bilo kakvih obaveza, te podliježu isključivo procesu zamjene kao novčanice povučene iz opticaja, objavili su. Zamjenu novčanica, nakon što prestanu biti zakonsko sredstvo plaćanja za gotovinski promet, u 2025. godini će obavljati komercijalne banke u Bosni i Hercegovini. Centralna banka će komercijalnim bankama u redovnom postupku predaje i preuzimanja gotovog novca sa trezorima Centralne banke kontinuirano zamjenjivati ove novčanice u punom iznosu i bez naknade. Nakon isteka roka zamjene u komercijalnim bankama zamjenu će obavljati Centralna banka Bosne i Hercegovine u roku u od 10 godina, počev od 01. januara 2026. godine, zaključno sa 31. decembrom 2035. godine. Novčanice apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM izdanja 2012., 2017., 2019. i 2024, kao i oba izdanja novčanica apoena 200 KM ostaju u opticaju i na njih se ne odnosi proces povlačenja. Novčanice apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM koja će ostati u opticaju imaju uspravnu mikrooptičku zaštitnu nit “Motion™”. Novčanice koje su povučene iz opticaja nemaju ovo zaštitno obilježje, te se na osnovu te lako uočljive vizuelne razlike može lako utvrditi da li se radi o izdanju koje će ostati u opticaju, ili o izdanju koje će prestati biti zakonsko sredstvo plaćanja sa 01.01.2025. godine. Kako su objavili iz CBBiH, povlačenjem novčanica apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenih u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine osigurat će se sljedeće: Donosimo vam pregled novčanica: VEZANO Federalni zavod za statistiku: U porastu broj zaposlenih u FBiH
Centralna banka Bosne i Hercegovine želi unaprijediti zaštitna obilježja KM
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine, uz podršku Predsjedništva Bosne i Hercegovine, raspisala je tender za unapređenje sigurnosnih obilježja postojećih novčanica konvertibilne marke. – Unapređenjem će osigurati moderniji izgled, veću otpornost na krivotvorenje te produžiti vijek trajanja novčanica u opticaju, poručili su iz Centralne banke BiH. Unapređenjem sigurnosnih obilježja, Centralna banka Bosne i Hercegovine nastoji osigurati veću pouzdanost i sigurnost u svakodnevnom korištenju novčanica. – Podizanjem standarda kvaliteta novca u opticaju, cilj je očuvati integritet domaće valute, poručili su. Inače, modernizacija podrazumijeva redizajn postojećih apoena od 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM, zatim uvođenje novog apoena od 200 KM te izradu suvenir novčanice koja će biti predstavljena 2027. godine povodom obilježavanja 30. godišnjice Centralne banke BiH. VEZANO Šta niste znali o firmi koja će kovati bh. novac: Nema snimanja ni slikanja, ulazak strogo ograničen
Guvernerka Selimović: Ulaganje CBBiH u zelene obveznice je sigurno
Marx.ba U okviru 21. Revicon Međunarodnog ekonomskog foruma „Zelena transformacija i održivo poslovanje“, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), Jasmina Selimovic, obratila se na panelu „Finansijski sistem i zeleno održivo finansiranje“, koji se održava u Dubrovniku 4. i 5. decembra 2024. Centralna banka BiH (CBBiH) je 2023. godine započela ulaganje dijela deviznih rezervi u zelene obveznice zemalja članica Ekonomske monetarne unije, čija su emitovana sredstva namijenjena finansiranju zelenih, društveno odgovornih i održivih projekata. – Na taj način, napravili smo iskorak u investicionim praksama, pridruživši se centralnim bankama širom svijeta koje aktivno ulažu u zelene obveznice, istakla je guvernerka Selimović. Zelene obveznice služe kao finansijski instrument podrške projektima usmjerenim na obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost, smanjenje emisija štetnih gasova i očuvanje biodiverziteta. Iako se suočavaju s izazovima poput ograničene ponude i likvidnosti, njihova popularnost među investitorima raste zahvaljujući podršci međunarodnih institucija i sve izraženijoj globalnoj potrebi za ekološkom tranzicijom. – Ulaganje CBBiH u zelene obveznice jednako je sigurno kao i ulaganje u standardne državne obveznice, jer su obje vrste obveznica podržane punim bilansom stanja emitenta, a ne samo prihodima od ekoloških projekata, naglasila je guvernerka Selimović. Više od trećine centralnih banaka globalno već koristi ekološke, društvene i upravljačke (ESG) principe u investicionim politikama. Prema podacima Svjetske banke, broj institucija koje integriraju ESG faktore u upravljanje deviznim rezervama porastao je sa 27% u 2021. na 34% u 2023. godini, pri čemu Europa prednjači. – CBBiH svojim ulaganjem šalje jasnu poruku o važnosti uloge finansijskog sistema u borbi protiv klimatskih promjena. Ovakva ulaganja smanjuju ekološki otisak i otvaraju vrata inovacijama, novim radnim mjestima i otpornijim zajednicama, zaključila je Selimović. VEZANO Banke u BiH očekuju nastavak rasta potražnje kredita
Banke u BiH očekuju nastavak rasta potražnje kredita
Marx.ba Banke u Bosni i Hercegovini očekuju nastavak rasta potražnje preduzeća i stanovništva za kreditima. Potražnja preduzeća za kreditima nastavila je rasti i u trećem kvartalu 2024. godine, ali manjim intenzitetom nego u prethodnim kvartalima u 2024. godini, kaže Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka Centralne banke BiH. Kako je objašnjeno, u trećem kvartalu 2024. godine došlo je i do rasta potražnje stanovništva za stambenim, kao i za potrošačkim i nenamjenskim kreditima, u odnosu na prethodni kvartal. Rezultati se odnose se na promjene u trećem kvartalu 2024. godine i na očekivanja za četvrti kvartal 2024. godine. Reprezentativni uzorak banaka činilo je osam najvećih banaka u BiH. Neto rezultat iz odgovora banaka ukazuje da je više banaka prijavilo da je došlo do porasta potražnje za kratkoročnim nego za dugoročnim kreditima. Rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da će kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ostati nepromijenjeni u četvrtom kvartalu 2024. godine. Istovremeno, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u četvrtom kvartalu 2024. godine. U trećem kvartalu 2024. godine došlo je do ublažavanja standarda za odobravanje stambenih kredita, dok su standardi za odobravanje potrošačkih i nenamjenskih kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal. U pogledu uvjeta odobravanja kredita stanovništvu u trećem kvartalu 2024. godine, provizije i naknade su imale neto efekat ublažavanja, dok su kamatne marže, zahtjevi kolaterala, ročnost i maksimalni iznos kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal. Banke predviđaju da će standardi za potrošačke i nenamjenske kredite stanovništvu ostati nepromijenjeni i u četvrtom kvartalu 2024. godine. VEZANO Nelt Grupa najavila investicije od 100 miliona eura
Centralna banka BiH uvodi jedinstvenu naknadu za obavljanje platnih transakcija
Marx.ba Upravno vijeće Centralne banke Bosne i Hercegovine donijelo je, na posljednjoj sjednici, Odluku o izmjenama Odluke o utvrđivanju tarife naknada za usluge koje vrši Centralna banka Bosne i Hercegovine. Ovom odlukom se uvodi jedinstvena naknada za obavljanje platnih transakcija u žirokliring sistemu i bruto poravnanju u realnom vremenu (BPRV). Novim izmjenama visina naknade za obavljanje platnih transakcija za učesnike u žirokliring sistemu iznosi 0,26 KM po transakciji (bez obzira na poravnanje u toku dana), a za obavljanje platnih transakcija za učesnike u BPRV iznosi 2,05 KM po transakciji. – Ova odluka ima za cilj ubrzati transakcije platnog prometa, standardizirati troškove platnih transakcija, omogućiti lakše upravljanje troškovima i pojednostavljen obračun naknada za platne transakcije, izjavila je guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine, dr. Jasmina Selimović. Ovu odluku Centralne banke Bosne i Hercegovine pozdravilo je Udruženje banaka Bosne i Hercegovine koje je zahvalilo Centralnoj banci Bosne i Hercegovine i guvernerki Selimović na razumijevanju tržišnih prilika i spremnosti da zajedno poboljšaju poslovni ambijent u interesu svih građana i privrednika. – Vjerujemo da će ova mjera doprinijeti većoj transparentnosti i efikasnosti u platnom prometu, te omogućiti bankama lakše upravljanje troškovima i, istovremeno, unapređenje efikasnosti i kvaliteta usluga koje nude svojim klijentima, istakao je Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine. Odluka stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom glasniku BiH“, a primjenjivaće se od 1. novembra 2024. godine.
CBBiH: Umjeren ekonomski rast i u trećem kvartalu
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine procjenjuje godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u drugom kvartalu 2024. godine na 2,5%, što je više 0,1 procentni poen u odnosu na procjenu iz juna. – Umjeren rast ekonomske aktivnosti rezultat je intenzivne aktivnosti u uslužnom sektoru, koja djelimično kompenzira pad aktivnosti u prerađivačkom sektoru. Početkom godine, a što se kasnije i nastavilo, najveći doprinos godišnjim stopama rasta davale su djelatnosti trgovine, hotelijerstva i ugostiteljstva, dok je negativan doprinos imala djelatnost prerađivačke industrije. Još uvijek je vanjska potražnja iz EU dosta slaba, i u kratkoročnom periodu ne očekuje se značajan oporavak, navode iz Centralne banke. Umjeren ekonomski rast očekuje se i u trećem kvartalu tekuće godine. Preliminarna procjena kretanja realnog BDP-a za treći kvartal 2024. godine iznosi 2,3% na godišnjem nivou. Procjenjujemo da bi ukupna inflacija mogla iznositi 2,2%, a temeljna inflacija 3,8% u trećem kvartalu 2024. godine. – Neočekivano brzo usporavanje inflacije u drugom polugodištu 2023. godine će imati značajan bazni uticaj na kretanje procijenjenog indeksa potrošačkih cijena do kraja tekuće godine. Očekujemo da će povećanja cijena prevoza, zbog baznog efekta, i učinak prelijevanja poskupljenja električne energije imati nešto jači uticaj na dinamiku kretanja indeksa potrošačkih cijena do kraja godine. Naše procjene inflacije u kratkoročnom periodu su i dalje u skladu sa onim iz proljetnog kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija, navode analitičari CBBiH. Inflacija u BiH je primarno pod uticajem promjena u nivou temeljne inflacije, iz koje se isključujucijene hrane, alkoholnih pića i duhana, te energenata, što ukazuje da je očekivani rast domaćihcijena značajno uzrokovan očekivanim rastom cijena usluga. Ne očekuje ser jačanje inflatornih pritisaka u zemlji usljed efekta prelijevanja inflacije iz međunarodnog okruženja. Banka očekuje da bi u posljednjem kvartalu 2024. godine ukupna inflacija mogla iznositi 2,3%, a temeljna inflacija se zadržati se na nivou od 3,8%, piše Indikator.
Centralna banka: Nastavljen rast potražnje za kreditima
Marx.ba Potražnja preduzeća i stanovništva za kreditima nastavila je da raste i u drugom kvartalu 2024. godine, a banke su optimistične u pogledu potražnje u trećem kvartalu, pokazali su rezultati Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka koju je provela Centralna banka BiH. Potražnja preduzeća za kreditima nastavila je da raste u drugom kvartalu 2024. godine. Prema izvještajima banaka, potražnja za dugoročnim kreditima veća je od potražnje za kratkoročnim kreditima. Neto procenat ukazuje na pooštravanje kreditnih standarda za kratkoročne kao i za dugoročne kredite preduzećima. U drugom kvartalu 2024. godine nije bilo promjene u pogledu udjela odbijenih zahtjeva za kredite preduzećima u odnosu na prethodni period. Očekuje se da će kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ostati nepromijenjeni u trećem kvartalu 2024. godine. Istovremeno, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim, kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u trećem kvartalu 2024. godine. U drugom kvartalu 2024. godine neto procenat ukazuje da je došlo do rasta potražnje stanovništva za stambenim, kao i za potrošačkim i nenamjenskim kreditima, u odnosu na prethodni kvartal.Takođe, došlo je do ublažavanja standarda za odobravanje stambenih kredita kao i potrošačkih i nenamjenskih kredita. Na osnovu pitanja o očekivanjima, banke predviđaju da će standardi za potrošačke i nenamjenske kredite stanovništvu ostati nepromijenjeni u trećem kvartalu 2024. godine. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za kreditima, pa se očekuje porast potražnje u trećem kvartalu 2024. godine. U ovom krugu istraživanja anketirano je ukupno osam banaka, a stopa odgovora na anketu bila je 100%. piše Indikator.
CBBiH postala je članica Mreže za ozelenjavanje finansijskog sistema
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) postala je članica Mreže za ozelenjavanje finansijskog sistema (Network for Greening the Financial System – NGFS) i Mreže za održivo bankarstvo i finansije (Sustainable Banking and Finance Network – SBFN). – Veliko mi je zadovoljstvo što je Centralna banka Bosne i Hercegovine postala članica Mreže za ozelenjavanje finansijskog sistema i Mreže za održivo bankarstvo i finansije. Članstvo CBBiH doprinijet će kvalitetnijem i efikasnijem upravljanju rizicima, njihovoj analizi, identifikaciji i proaktivnom donošenju odluka. Time će se osigurati doprinos finansijskom sistemu prema održivoj ekonomiji, u skladu s najboljim praksama i iskustvima drugih centralnih banaka. CBBiH je posvećena osiguravanju otpornosti na finansijske rizike povezane s klimom i nastavku implementacije standarda održivog poslovanja, prihvatajući globalne ciljeve uspostavljene Pariškim sporazumom, izjavila je ovim povodom guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine Jasmina Selimović. Članstvo u navedenim mrežama će omogućiti unapređenje poslovnih standarda iz oblasti centralnog bankarstva kroz primjenu najboljih praksi u međunarodnom okruženju, s ciljem očuvanja životne sredine i smanjenja klimatskih rizika, kao jednog od najvećih izazova današnjice. Mrežu za ozelenjavanje finansijskog sistema (NGFS) čini 141 centralna banka i regulatori bankarskog sektora razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, kao i 21 međunarodna organizacija u ulozi posmatrača. Mrežu za održivo bankarstvo i finansije (SBFN) čine 94 organizacije iz 72 zemlje, obuhvatajući najmanje 92% bankarske aktive u zemljama koje se smatraju tržištima u razvoju (emerging markets).