SpaceX IPO mogao bi stvoriti milijarde za hedge fondove
Marx.ba Godinama je za male ulagače Tesla bila gotovo jedini berzanski način način da kupe dio vizije Elona Muska. Ko je vjerovao u Muskovu sposobnost da iz jedne industrije preskače u drugu, kupovao je Teslu, čak i kada su njeni rezultati teško mogli opravdati valuaciju. No očekivani izlazak SpaceX-a na berzu mogao bi promijeniti tu dinamiku. SpaceX se priprema za jedno od najvećih javnih uvrštenja u historiji, a procjene vrijednosti kompanije kreću se oko 1,75 biliona dolara, iako se konačne brojke još mogu mijenjati. Prema informacijama Financial Timesa, kompanija razmatra prikupljanje oko 75 milijardi dolara kroz inicijalnu javnu ponudu, a Musk navodno cilja izlazak na berzu idućeg mjeseca. Ako se takva valuacija ostvari, najveći dobitnici neće biti samo Musk i rani venture capital investitori, nego i dio hedge fondova koji su ušli u SpaceX dok javno uvrštenje još nije izgledalo izgledno. Jedan od najvećih potencijalnih dobitnika je D1 Capital Partners Dana Sundheima. Taj je fond prvi put uložio u SpaceX 2020., kada je kompanija vrijedila oko 36 milijardi dolara. Ako SpaceX bude vrednovan oko 1,75 biliona dolara, udio D1 Capitala mogao bi vrijediti oko 20 milijardi dolara. D1 danas upravlja imovinom od oko 35 milijardi dolara, što znači da je izloženost SpaceX-u postala jedan od ključnih pokretača prinosa fonda. Sundheim je ulagačima ranije poručio da ne namjerava prodavati udio, unatoč velikom interesu kupaca. Među velikim dobitnicima mogao bi biti i Darsana Capital Partners, vrlo zatvoren hedge fond koji je osnovao Anand Desai. Darsana je u SpaceX prvi put ušla 2019., kada je kompanija vrijedila oko 33 milijarde dolara. Učestvovala je i u kasnijim rundama finansiranja, uključujući kupovinu dionica od zaposlenika koji su željeli unovčiti dio udjela.
Muskova šala sa Wikipediom: Nudio im milijardu dolara za bizarnu promjenu imena
Marx.ba Milijarder Elon Musk ponovno je potvrdio svoju neobičnu ponudu tešku milijardu dolara. Uvjet je samo jedan – da besplatna internetska enciklopedija Wikipedia promijeni svoje ime u nešto znatno vulgarnije. Ovaj potez ponovno je pokrenuo raspravu o finansiranju i navodnoj pristranosti popularne platforme. Musk je prijedlog prvi put iznio u listopadu 2023., a nedavno je na X-u potvrdio da je ponuda još na stolu, odgovarajući jednom korisniku: “Ponuda još uvijek stoji. Hajde, učinite to…”. Traži da Wikipedia promijeni ime u “Dickipedia”, tvrdeći kako bi to bilo “u interesu točnosti”. Kako bi spriječio da fondacija uzme novac i odmah vrati staro ime, postavio je i dodatni uvjet da novo ime mora ostati na snazi najmanje godinu dana. “Nisam budala, lol”, poručio je. Međutim, sada je već dovoljno vremena prošlo da možemo utvrditi kako je ponuda ostala neodgovorena i kako su se iz Wikipedie ogradili od takvih igrica. Ova provokacija samo je vrh sante leda u Muskovom sukobu sa Fondacijom Wikimedia, koja stoji iza Wikipedije. On već dugo javno propituje zašto findacija traži tolike donacije. – Jeste li se ikada zapitali zašto Fondacija Wikimedia želi toliko novca? Sigurno nije potreban za rad Wikipedije. Doslovno možete kopiju cijelog teksta staviti na svoj telefon! Pa, za šta je novac?” napisao je Musk u jednoj od objava na X-u. Posebno mu smeta trošenje sredstava na inicijative za raznolikost, jednakost i inkluziju (DEI). Nakon što je objavljeno da je fondacija za te svrhe u budžetu izdvojila više od 50 miliona dolara, Musk je platformu nazvao “Wokepedia” i pozvao svoje pratitelje da prestanu donirati dok se ne “vrati ravnoteža u uređivačku politiku”. Zato je osnovao vlastitu verziju online enciklopedije koja je odmah digla prašinu zbog veličanja ratnih zločinaca. Suosnivač Wikipedije Jimmy Wales i sama fondacija uglavnom su ignorirali Muskovu ponudu, smatrajući je neozbiljnim trolanjem. Wales je i sam ranije bio glasan kritičar Muska, optužujući ga da je uništio reputaciju X-a kao pouzdanog izvora informacija. Zanimljivo je da su Muskovu objavu o troškovima ispravile “Bilješke zajednice”, funkcija na samom X-u. U objašnjenju je navedeno da Wikipedia bilježi preko 25 milijardi pregleda stranica mjesečno te da su svi finansijski izvještaji javno dostupni i revidirani od treće strane.
S 839 milijardi dolara, Elon Musk ostaje daleko najbogatiji čovjek na svijetu
Marx.ba Elon Musk, većinski dioničar proizvođača automobila Tesla, svemirske kompanije SpaceX, društvene mreže X (X) i kompanije za umjetnu inteligenciju xAI, daleko je najbogatiji čovjek na svijetu, čak i dok broj milijardera nastavlja rasti. Njegovo bogatstvo procjenjuje se na 839 milijardi dolara, u usporedbi s 342 milijarde dolara na popisu objavljenom godinu ranije. To je više nego trostruko bogatstvo druga dva člana prve trojice na popisu – suosnivača Googlea Larryja Pagea (257 milijardi dolara) i Sergeya Brina (237 milijardi dolara). Izvršni direktor Amazona Jeff Bezos je četvrti (224 milijarde dolara), a izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg peti (222 milijarde dolara). Osam mjesta među prvih 10 drže Amerikanci. Izvršni direktor luksuznog diva LVMH, Francuz Bernard Arnault i njegova obitelj nalaze se na sedmom mjestu (171 milijarda dolara), a Španjolac Amancio Ortega, suosnivač Inditexa (Zara), na desetom mjestu (148 milijardi dolara). Inače, Sjedinjene Američke Države imaju najviše milijardera na svijetu (989), ispred Kine isključujući Hong Kong (539) i Indije (229).
Broj milijardera prvi put premašio 3.000: Musk prvi sa više od pola biliona dolara
Marx.ba Bogatstvo milijardera raslo je prošle godine tri puta brže nego u prethodnom periodu, dostigavši najviši nivo u historiji. To produbljuje ekonomske i političke podjele koje prijete demokratskoj stabilnosti, saopćila je u ponedeljak grupa za borbu protiv siromaštva Oxfam. Ova dobrotvorna organizacija navodi da je bogatstvo svjetskih milijardera skočilo za 16 posto u 2025. godini, dostižući 18,3 biliona dolara, što predstavlja nastavak rasta od 81 posto od 2020. godine, piše Reuters. Ovi dobici su ostvareni uprkos tome što se svaka četvrta osoba širom svijeta bori da se redovno hrani, a skoro polovina svjetske populacije živi u siromaštvu. Oxfamova studija, koja se oslanja na akademska istraživanja i izvore podataka u rasponu od Svjetske baze podataka o nejednakosti (World Inequality Database) do Forbesove liste bogataša, tvrdi da procvat bogatstva prati dramatična koncentracija političkog utjecaja. Milijarderi imaju 4.000 puta veće šanse da drže političke funkcije nego obični građani. Grupa povezuje najnoviji porast bogatstva sa politikom američkog predsjednika Donalda Trumpa, čija je druga administracija smanjila poreze, zaštitila multinacionalne korporacije od međunarodnog pritiska i ublažila kontrolu monopola. Vrtoglavi rast vrijednosti kompanija koje se bave vještačkom inteligencijom (AI) donio je dodatne neočekivane dobitke već bogatim investitorima. Oxfam je pozvao vlade da usvoje nacionalne planove za smanjenje nejednakosti, uvedu više poreze na ekstremno bogatstvo i ojačaju brane između novca i politike, uključujući ograničenja lobiranja i finansiranja kampanja. Porezi na bogatstvo se trenutno naplaćuju u samo nekoliko zemalja, poput Norveške, ali su i druge države, od Velike Britanije do Francuske i Italije, vodile debate o sličnim mjerama. Ova dobrotvorna organizacija sa sjedištem u Najrobiju izračunala je da je 2,5 biliona dolara, koliko je dodato bogatstvu milijardera prošle godine, približno jednako ukupnom bogatstvu koje posjeduje 4,1 milijarda najsiromašnijih ljudi na svijetu. Broj milijardera u svijetu prošle godine je po prvi put premašio 3.000, pri čemu je šef kompanija Tesla i SpaceX, Elon Musk, postao prva osoba čija je neto vrijednost premašila 500 milijardi dolara.
Dioničari Tesle odobrili Muskovu astronomsku platu
Marx.ba Dioničari Tesle odobrili su Elonu Musku rekordni paket plate koji bi, ako ispuni sve zadane ciljeve, mogao dostići gotovo bilion dolara. Riječ je o najvećem menadžerskom bonusu u historiji korporativnog svijeta, koji je na godišnjoj skupštini firme u Teksasu podržalo čak 75 posto glasova prisutnih dioničara. Odluka je ispraćena ovacijama, a Musk je slavio na pozornici, uz muziku i publiku koja je skandirala njegovo ime. ‘Ono što započinjemo nije samo novo poglavlje, već cijela nova knjiga Tesline budućnosti’, rekao je Musk. ‘Druge skupštine dioničara su uspavanke, a naše su spektakl.’ Muskova kompenzacija ne bi bila standardna plata. Umjesto toga, cijeli iznos vezan je uz ispunjenje vrlo ambicioznih ciljeva – povećanje tržišne kapitalizacije Tesle s 1,4 na 8,5 biliona dolara, uvođenje milion robotaksija u komercijalni rad te ostvarenje niza tehnoloških i financijskih prekretnica. Ako se to dogodi, Musk bi dobio 423,7 miliona novih dionica Tesle, vrijednih gotovo bilion dolara. Uprava kompanije branila je odluku ističući kako bi, bez takvog poticaja, Musk mogao napustiti Teslu, a to si, tvrde, ‘firma ne može priuštiti’. Na razočaranje dijela analitičara, Musk je u svom govoru naglasak stavio na humanoidnog robota Optimusa, a ne na obnovu prodaje električnih vozila, prenosi SEEbiz. ‘Pogledajte gdje mu je fokus’, napisao je Gene Munster iz Deepwater Asset Managementa na X-u. ‘Njegova ‘nova knjiga’ počinje s Optimusom. Nema ni riječi o automobilima, FSD-u ili robotaksijima.’ Kasnije se Musk ipak osvrnuo na Teslin sustav autonomne vožnje FSD (Full Self-Driving) pa ustvrdio da je firma ‘gotovo spremna’ omogućiti vozačima da ‘doslovno mogu slati poruke dok automobil sam vozi’. Američki regulatori i dalje istražuju tu tehnologiju nakon niza incidenata u kojima su Teslina vozila prošla kroz crveno svjetlo ili završila u pogrešnoj traci, u nekim slučajevima i s ozlijeđenima, piše BBC.
Musk konačno može biti zadovoljan: SpaceX napokon ostvario dugo očekivanu prekretnicu
Marx.ba SpaceX masivna raketa Starship lansirana je u utorak navečer na svoj deseti probni let, dosegnuvši dvije dugo očekivane prekretnice i okončavši niz neuspjeha. Vozilo dugo 122 metra lansirano je iz Starbasea, SpaceX-ovog lansirnog centra i nedavno inkorporiranog grada, u 19:30 sati po istočnom vremenu nakon dva probna leta ranije ovog tjedna. Raketa se uzdigla na 33 Raptor motora na metan prije nego što se odvojila oko tri minute nakon lansiranja. Prilikom spuštanja, Super Heavy booster testirao je novi manevar: namjerno isključivanje motora koji se koriste za slijetanje i prelazak na rezervne motore. Test će pomoći inženjerima da shvate kako bi se Booster mogao ponašati u slučaju kvara. Čini se da je test prošao po planu, a booster visok 78 metara uspješno je izvršio ciljano slijetanje u Meksičkom zaljevu. U međuvremenu, gornji stepen, također nazvan Starship, stigao je u svemir. Tamo je, prvi put na letu Starshipa, otvorio svoja vrata za teret u stilu Peza i ispustio osam Starlink satelita koji simuliraju masu. Ovo je mogućnost koju je SpaceX planirao, ali nije uspio demonstrirati na ranijim misijama. Kompanija Elona Muska je također uspješno ponovno upalila jedan od Raptorovih motora u svemiru prije nego što je usmjerila vozilo prema Indijskom oceanu, gdje se srušilo, prevrnulo i odmah eksplodiralo. Na putu prema dolje, vanjski dio broda bio je izložen nevjerovatnoj toplini tokom ponovnog ulaska u atmosferu, pružajući izvrsno testno okruženje za nadograđeni sustav toplinske zaštite. SpaceX je također koristio ovaj test za isprobavanje niza eksperimenata, poput uklanjanja pločica s dijelova broda kako bi se vidjelo kako njegova “koža” funkcionira pri ponovnom ulasku, plus nove metalne pločice i aktivno hlađene pločice. Međutim, najvažnije je da je gornji stepen završio cijeli test i spustio se u Indijski ocean bez gubitka komunikacije sa SpaceX inženjerima, pa tako nakon niza neuspjeha i sam Musk može biti zadovoljan.
Ovo je operater koji prvi na svijetu pokreće uslugu satelitske mobilne telefonije putem Starlinka
Marx.ba Ukrajina će postati prva evropska zemlja u kojoj će se kupcima ponuditi mobilna usluga putem Starlink satelitske mreže. Tamošnji vodeći mobilni operater Kyivstar planira pokrenuti uslugu razmjena tekstualnih poruka do isteka godine, te uvesti mobilni satelitski širokopojasni internet sredinom 2026. godine. Te planove je najavio predsjednik uprave Kyivstara Oleksandr Komarov. Terenski testovi nove usluge počeli na temelju sporazuma s kraja 2024. godine s komercijalnom konstelacijom satelita za širokopojasni internet kompanije SpaceX. Sporazum bi trebao omogućiti toj kompaniji u vlasništvu Elona Muska pokretanje direktne usluge mobilne telefonije u toj ratom razorenoj zemlji. Tzv. direct-to-cell uređaji spajaju se direktno na satellite opremljene modemima koji funkcioniraju kao toranj, tj. bazna stanica, za mobilnu telefoniju, tako da telefonski signal šalju direktno iz svemira na pametne telefone korisnika. – Prva faza je slanje over-the-top (OTT) poruka… tako da će razmjena poruka putem aplikacija kao što su WhatsApp, Signala i druge… biti uvedeno krajem ove godine. I vjerojatno ćemo početkom 2026. – ili zasigurno u drugom kvartalu 2026. – moći ponuditi uslugu mobilnog širokopojasnog podatkovnog prometa… i zatim glasovne pozive, rekao je Komarov Reutersu u Rimu, prenose Financije. Iz SpaceX-a, operatera sistema Starlink, nisu odgovarali na medijske upite o novoj usluzi. Američki mobilni operater T-Mobile početkom oktobra uvodi uslugu podatkovnog prometa preko satelita, koju pogoni Starlink, saopćili su iz te kompanije u junu. Komarov je uslugu Kyivstara najavio uoči trodnevne konferencije o obnovi Ukrajine koja se održava u Italiji, tri godine nakon početka ruske invazije na proljeće 2022. Konferenciju će posjetiti i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Komarov dodaje da je njegov glavni cilj na konferenciji, četvrtoj od početka rata, podrška ukrajinskoj vladi i uspostavljanje novih poslovnih veza, uključujući i s talijanskim tvrtkama koje se žele proširiti u Ukrajini. Kyivstar, koji je u vlasništvu telekomunikacijske grupacije Veona iz Dubaija, također radi na uvrštenju na američku berzu Nasdaq. Komarov je rekao da taj projekt “ide dalje” i da se nada da će se dovršiti u trećem kvartalu ove godine. Komarov je objasnio da se ukrajinska telekomunikacijska infrastruktura dobro drži pod eskalacijom ruskih napada u posljednjih nekoliko sedmica.
Tesla bez velike pompe testira robotaxi vožnje
Marx.ba Bez tipičnog Teslinog spektakla, Elon Musk ovog je vikenda tiho pustio u promet prve robotaksije u Austinu. Radi se o pilot-projektu koji označava konkretan korak prema Muskovoj viziji budućnosti prijevoza bez vozača – ideji o kojoj govori više od desetljeća. Za sada je riječ o ograničenoj usluzi dostupnoj samo nekolicini pažljivo odabranih korisnika – investitorima i utjecajnim osobama s društvenih mreža – koji su svoja iskustva prenosili uživo. Teslina električna vozila Model Y vozila su se samostalno kroz dio Austina, bez vozača za volanom, ali pod budnim okom zaposlenika u vozilu. Iako su reakcije putnika uglavnom bile pozitivne – komentari o “glatkijoj vožnji od ljudske” i “impresivnoj autonomiji parkiranja” dominirali su objavama – prava vrijednost ovog testiranja leži u analizi performansi u stvarnim prometnim uvjetima, gdje su mnoge druge kompanije već doživjele ozbiljne zastoje, pa i katastrofe. Tesla želi pokazati da njena tehnologija samovozećih vozila više nije samo obećanje, već funkcionalan proizvod. Iako se koristi samo 10 do 20 vozila unutar prostorno ograničenog područja, a vremenski okvir je ograničen na 6–24 sata, projekt se već sada promatra kao ključni test za budućnost Teslina poslovnog modela. Za Muska i Teslu, ovaj pilot projekt ima izuzetnu stratešku težinu. Tesla se posljednjih mjeseci suočava s padom prodaje, pritiskom konkurencije i sve glasnijom kritikom na račun Muskova vodstva. Dionice su od početka godine pale za više od 20%, a pojedini analitičari poput Toma Narayana iz RBC Capital Marketsa ističu kako čak 60 % Tesline procijenjene vrijednosti počiva upravo na očekivanjima vezanim uz autonomnu vožnju. Iako Tesla zasad nije najavila kada će robotaksiji biti dostupni široj javnosti, Musk najavljuje brzo širenje i implementaciju u druge američke gradove. No put do toga neće biti jednostavan. Austin je već postao epicentar utrke za dominaciju nad autonomnim prijevozom. Waymo, podružnica Alphabeta (Googleova matična kompanija), agresivno širi svoju prisutnost u saradnji s Uberom, dok Amazonov Zoox paralelno provodi vlastita testiranja. – Ako Tesla uspije skalirati ovu uslugu bez većih incidenata, to bi moglo redefinirati cjelokupnu strategiju kompanije i otvoriti vrata potpuno novom tržištu, tvrdi Dan Ives, analitičar iz Wedbusha.
Muskov X nudit će ulaganja i trgovanje putem super aplikacije
Marx.ba Izvršna direktorica X-a, Linda Yaccarino, izjavila je da će korisnici “uskoro” moći ulagati ili trgovati na platformi društvenih medija, dok je opisala prodor u finansijske usluge u nastojanju vlasnika Elona Muska da izgradi “aplikaciju za sve”. – Moći ćete doći u X i moći obavljati cijeli svoj financijski život na platformi. A to je hoće li vam platiti pizzu koju smo sinoć podijelili ili izvršiti ulaganje ili trgovanje. Dakle, to je budućnost, rekla je Yaccarino u intervjuu za Financial Times na festivalu oglašavanja Cannes Lions. Dodala je da kompanija također istražuje uvođenje X kreditne ili debitne kartice, što bi se moglo dogoditi već ove godine. Predloženi ulazak u finansijske usluge dolazi u trenutku kada Musk nastoji modelirati platformu, koju je kupio 2022., po uzoru na kineski WeChat – jedinstveno mjesto za razmjenu poruka, plaćanja i kupovinu. X je već rekao da će kasnije ove godine predstaviti X Money, digitalni novčanik i uslugu plaćanja među korisnicima, s Visom kao prvim partnerom. Yaccarino je dodala da će X Money prvo biti pokrenut u SAD prije nego što se proširi i na druge lokacije, te je rekla da će usluga korisnicima omogućiti kupovinu robe, pohranu vrijednosti ili davanje napojnica kreatorima na platformi. – Cijeli trgovački ekosistem i finansijski ekoistem pojavit će se na platformi koja danas ne postoji, rekla je. Međutim, veliki prodor u finansijske usluge otvorio bi X opterećujućim regulatornim izazovima, poput usklađenosti s propisima o licenciranju i pranju novca. X se mučio vratiti finansijskom zdravlju nakon što su oglašivači, koji čine većinu njegovih prihoda, masovno napustili platformu nakon Muskove akvizicije platforme tada poznate kao Twitter za 44 milijarde dolara. Mnogi su naveli zabrinutost zbog njegovog pasivnog pristupa moderiranju, što znači da bi se njihovi oglasi mogli postavljati u blizini nepoželjnog sadržaja, kao i zbog provokativne upotrebe platforme od strane samog milijardera poduzetnika. Napetosti između vodstva X-a i oglašivača su se rasplamsale. U intervjuu, Yaccarino je odbacila optužbe da je kompanija društvenih medija nedavno prijetila brendovima tužbama ako ne kupe oglašavanje na X-u. Prošle sedmice je odbacila kao “rekla-kazala” izvještaj Wall Street Journala, u kojem se navodi da je pola tuceta brendova, uključujući Verizon i Ralph Lauren, sklopilo dogovore o kupovini oglasa nakon što su primili prijetnje. – To su neimenovani izvori, slučajni komentatori trećih strana, rekla je Yaccarino. X je prošlog ljeta podnio saveznu antimonopolsku tužbu protiv Globalnog saveza za odgovorne medije, koalicije brendova i reklamnih agencija, kao i nekoliko drugih brendova, pieš Seebiz. Kompanija društvenih medija optužila je grupu za kršenje zakona o tržišnom takmičenju koordiniranjem “ilegalnog bojkota” pod krinkom inicijative za online sigurnost. Tokom vremena, X je dodao ili uklonio nekoliko brendova iz tužbe. Unilever je uklonio iz tužbe nakon što je u oktobru ponovno pokrenuo oglašavanje na platformi društvenih medija.
Eutelsat prikuplja svježi kapital kako bi postao ozbiljna konkurencija Muskovom Starlinku
Marx.ba Evropski satelitski operater Eutelsat Communications SA ulazi u novu fazu razvoja. Kompanija aktivno pregovara s nizom strateških partnera o povećanju kapitala za čak 1,5 milijardi eura – transakciji koja bi mogla transformirati njezinu vlasničku strukturu i osnažiti poziciju Evrope na geopolitičkoj karti svemirskih komunikacija. Ako plan uspije, francuska vlada povećat će svoj vlasnički udjel s postojećih 13,6% na čak 30%. Uz državni fond Fonds Stratégique de Participations (FSP), u pregovorima učestvuju i globalni logistički div CMA CGM te britanska vlada – svi s ciljem da osiguraju evropsku alternativu Starlinku Elona Muska, koji trenutačno dominira tržištem komercijalnih satelitskih internetskih usluga, piše Poslovni puls. Eutelsat će prikupljena sredstva iskoristiti za širenje svoje konstelacije satelita u niskoj orbiti (LEO), ključne za brzi internet, obrambene sisteme i komunikacijsku autonomiju Evrope. Za učestvovanje u ambicioznom projektu Iris2, evropskoj inicijativi za stvaranje vlastite satelitske infrastrukture za kritične sektore, Eutelsatu će trebati dodatnih više od 2 milijarde eura. Projekt se smatra temeljnim korakom za osiguranje suverenosti u doba kada su komunikacijske mreže postale instrument geopolitike. Kao dio priprema za novu fazu poslovanja, Eutelsat je najavio promjene u vrhu kompanije. Od 1. juna funkciju glavnog izvršnog direktora preuzima iskusni francuski menadžer Jean-François Fallacher, koji nasljeđuje Evu Berneke. Vijest o planiranom povećanju kapitala izazvala je kratkoročnu volatilnost na berzi – dionice Eutelsata pale su za čak 7% nakon objave Bloomberga.