Nuklearna industrija je energetski spas AI sektor
Marx.ba Google, Amazon, Meta, Gigafactory, Microsoft i drugi traže velike količine električne energije za napajanje svojih podatkovnih centara. Nuklearna industrija pokazuje veliko zanimanje za mogućnost saradnje s AI sektorom. Podatkovni centri koji pokreću AI sisteme poznati su po svojoj ogromnoj potrošnji energije. Procjenjuje se da jedan veliki AI podatkovni centar može trošiti između 20 i 50 megavata električne energije, ovisno o veličini i složenosti operacija. Za usporedbu, prosječno američko domaćinstvo troši oko 10.715 kilovat-sati godišnje, što je ekvivalent kontinuirane potrošnje od oko 1,2 kilovat-sata. Primjerice, poznato je da neki od najvećih podatkovnih centara kompanija poput Googlea ili Amazona mogu trošiti i do 100 megavata, što je dovoljno za napajanje malog grada od 80.000 stanovnika. Prosječna nuklearna elektrana u SAD proizvodi oko 1.000 megavata električne energije. To znači da jedna nuklearna elektrana može teoretski napajati 20 do 50 velikih AI podatkovnih centara, ovisno o njihovoj veličini i potrošnji. Prema podacima iz 2023. godine, nuklearne elektrane u SAD proizvele su oko 780 milijardi kilovat-sati električne energije, što čini približno 18-20% ukupne proizvodnje električne energije u zemlji. To je dovoljno za napajanje oko 70 miliona prosječnih američkih domova godišnje. Nuklearna industrija pokazuje veliko zanimanje za mogućnost suradnje s AI sektorom. Yann LeCun iz Mete spomenuo je da bi se AI podatkovni centri mogli izgraditi u blizini postrojenja za proizvodnju energije koja generiraju velike količine jeftine i ekološki prihvatljive električne energije bez prestanka, misleći na nuklearne elektrane. Kako piše Bug, nuklearni sektor je godinama bio suočen s poteškoćama, uključujući usporavanje izgradnje novih elektrana u SAD od sredine 90-ih zbog visokih troškova i prekoračenja budžeta. Negativan stav javnosti prema tehnologiji dodatno je pogoršan incidentima poput onih u Three Mile Islandu, Černobilu i Fukushimi. Međutim, situacija se počinje mijenjati. Velike svjetske banke pokazale su podršku industriji tokom klimatskog događaja u New Yorku, prepoznajući njenu ulogu u prelasku na održiva energetska rješenja. Već su poduzeti konkretni koraci u tom smjeru. Microsoft je objavio namjeru oživljavanja zatvorenog nuklearnog postrojenja Three Mile Island u Pennsylvaniji. Constellation Energy potpisala je 20-godišnji ugovor o kupovini električne energije s Microsoftom za ponovno pokretanje Jedinice 1 nuklearnog reaktora Three Mile Island. Reaktor, koji je bio zatvoren od 2019. godine zbog ekonomskih razloga, trebao bi nastaviti s radom 2028. godine ili možda i ranije. Obnovljeno postrojenje bit će preimenovano u Crane Clean Energy Center u spomen na Chrisa Cranea, bivšeg izvršnog direktora prethodne matične kompanije Constellationa. Ovaj projekt vrijedan 1,6 milijardi dolara ima cilj osigurati energiju bez ugljika za Microsoftove podatkovne centre, posebno za podršku njihovim inicijativama u području računarstva u oblaku i umjetne inteligencije. Predviđa se da će sporazum stvoriti oko 3.400 radnih mjesta i generirati preko tri milijarde dolara prihoda od državnih i saveznih poreza. Važno je napomenuti da ovaj reaktor nije bio uključen u zloglasni incident djelomičnog taljenja iz 1979. godine na Three Mile Islandu. Amazon AWS je kupio podatkovni centar Cumulus Data za 650 miliona dolara od kompanije Talen Energy. Kupljeni kompleks prostire se na 1.200 hektara zemljišta. Transakcija uključuje 350 miliona dolara plaćenih odmah, dok je 300 miliona dolara stavljeno na povjerenički račun za buduće razvojne ciljeve. Podatkovni centar nalazi se neposredno uz nuklearnu elektranu Susquehanna Steam Electric Station u Salem Townshipu, Pennsylvania. Elektrana Susquehanna ima kapacitet od 2,5 gigavata i jedna je od najvećih nuklearnih elektrana u SAD. Podatkovni centar izravno je povezan s nuklearnom elektranom, osiguravajući napajanje bez emisije ugljika. AWS planira proširiti kapacitet podatkovnog centra na do 960 megavata. Trenutno postoji jedna zgrada podatkovnog centra od 300.000 kvadratnih stopa s energetskom potrebom od 48 megavata. Razvoj će se odvijati postupno, s povećanjima od po 120 megavata tokom nekoliko godina. Ova akvizicija dio je Amazonovog cilja da do 2025. godine napaja 100% svojih operacija obnovljivom energijom. Osim što bi se mogle revitalizirati stare elektrane, moguće je da se krene u nove investicije. Izgradnja nove nuklearne elektrane može koštati između 6 i 9 milijardi dolara, s vremenom izgradnje od 5 do 7 godina u idealnim uvjetima. Međutim, mnogi projekti su premašili ove procjene, s nekim elektranama koje su koštale preko 20 milijardi dolara i trebale više od desetljeća za dovršetak. S obzirom na to da prosječni AI podatkovni centar troši oko 30 megavata, a tipična nuklearna elektrana proizvodi 1.000 megavata, jedna elektrana mogla bi teoretski napajati oko 33 velika AI podatkovna centra, prenosi Bug.
Mediteran kao čvorište za proizvodnju zelene energije
Marx.ba Zvaničnici devet zemalja članica Evropske unije sa juga Evrope objavili su da žele pretvoriti region Mediterana u čvorište za proizvodnju ekološke zelene energije. Ministri energetike Kipra, Slovenije i Malte, hrvatski ministar ekonomije, kao i zvaničnici Grčke, Italije, Francuske, Portugala i Španije rekli su u zajedničkom saopćenju da rade na pokretanju kolektivnih prekograničnih projekata obnovljive energije u regionu, bez birokratskih prepreka koje bi potencijalno mogle da odbiju investitore. Oni su pozvali Evropsku komisiju da pokrene novu studiju o potencijalu obnovljive energije u regionu Mediterana i predloži konkretne mjere za podršku novim projektima zelene energije. Generalni direktor Agencije za energetiku Španije, Joan Groizard, rekao je da mediteranske zemlje mogu i moraju biti na čelu energetske tranzicije, jer su najranjivije na klimatske promjene. Ambasador Grčke na Kipru, Joanis Papameletiu, naveo je da Egejsko more ima veliki potencijal za korištenje energije vjetra i dodao da postoji veliki prostor za saradnju i razmjenu najboljih praksi. Ključni izazov za korištenje objekata za proizvodnju energije vjetra i sunca na moru je njihovo uključivanje u postojeće kopnene električne mreže i interkonekcije radi prenosa u druge zemlje.
Energija vjetra prestigla plin i postala najveći izvor električne energije u EU
Marx.ba Evropska unija prebrodila je kritične rizike za svoju sigurnost opskrbe energijom, ponovno preuzela kontrolu nad energetskim tržištima i cijenama te ubrzala prijelaz na klimatsku neutralnost. To su glavni nalazi izvještaj o stanju energetske unije u 2024. koje je 12. septembra objavio portal Evropske komisije. U prvih šest mjeseci 2024. polovica proizvodnje električne energije u EU dolazila je iz obnovljivih izvora. Energija vjetra pretekla je plin i postala drugi najveći izvor električne energije u EU iza nuklearne energije. Emisije stakleničkih plinova u EU pale su za 32,5 posto od 1990. do 2022., dok je ekonomija EU porasla za oko 67 posto u istom periodu. EU je također uspio osigurati da udio ruskog plina u uvozu EU padne s 45 posto u 2021. na 18 posto do juna 2024. godine. U međuvremenu je porastao uvoz od pouzdanih partnera poput Norveške i SAD. U isto vrijeme, EU je postigla svoj cilj od 90 posto skladišta plina za nadolazeću zimu oktobra 2024., znatno prije krajnjeg roka 1. novembra. Iako je postignut značajan napredak u ispunjavanju ciljeva energetske unije, izvještaj otkriva da postoje područja u kojima su potrebna poboljšanja. Napori EU u pogledu energetske učinkovitosti moraju se dodatno ojačati ako se želi postići cilj smanjenja konačne potrošnje energije za 11,7 posto do 2030. godine. Posebno se ističe potreba za elektrifikacijom toplinske opreme te brzina obnove zgrada, prenosi Bilten Agencije za energetiku AERS. Izvještaj također snažno potiče da sve zemlje EU podnesu svoje konačne ažurirane nacionalne energetske i klimatske planove što je prije moguće kako bi se osiguralo zajedničko postizanje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. godine, piše Seebiz.
MOL počeo s proizvodnjom u postrojenju za proizvodnju zelenog vodika najvećeg kapaciteta u regiji
Marx.ba Postrojenje za proizvodnju zelenog vodika kapaciteta deset megavata, vrijedno 22 miliona eura, započelo je s proizvodnjom u MOL-ovoj rafineriji u Százhalombatti. Ovo je ujedno i najveće postrojenje te vrste u srednjoj i istočnoj Evropi Proizvodi 1.600 tona čistog, ugljično neutralnog zelenog vodika godišnje, koji se potom upotrebljava za proizvodnju goriva te se tako smanjuju emisije ugljikovog dioksida Rafinerije Dunav za 25.000 tona, što je jednako godišnjim emisijama ugljikovog dioksida iz oko 5.400 uobičajenih automobila, objavljeno je iz ove kompanije. Postrojenje bi trebalo da smanji i ugljični otisak Rafinerije Dunav za više od 25.000 tona ugljikovog dioksida godišnje. Taj je korak usklađen s korporativnom strategijom MOL Grupe pod nazivom SHAPE TOMORROW, čiji je cilj učiniti regiju održivijom, konkurentnom i samodostatnom. – MOL Grupa je u aprilu pustila u rad svoje novo postrojenje u Százhalombatti, u kojem proizvodi oko 1.600 tona čistog, ugljično neutralnog zelenog vodika godišnje s pomoću jedinice za elektrolizu od 10 megavata proizvođača Plug Power. Izvršene su zadaće koje su bile potrebne kako bi se pokrenula proizvodnja, što uključuje ispitivanja pritiska, inspekciju sistema za kontrolu procesa, umetanje i spajanje elektrolitičkih ćelija sa sistemom te puštanje u rad sistema za pročišćavanje vode, ističu iz MOL-a. Oprema za elektrolizu proizvođača Plug Power koristi se električnom energijom iz obnovljivih izvora za razgradnju vode na vodik i kisik. To znači da ne nastaju onečišćujući nusproizvodi, naprotiv, postrojenje proizvodi od osam do devet tona čistog kisika po toni vodika. Američka kompanija, koja iza sebe ima gotovo 50 godina operativnog iskustva, ponudila je MOL-u inovativnu i pouzdanu tehnologiju: generatore vodika, koji su optimizirani za proizvodnju čistog vodika. – Zeleni vodik čist je i svestran izvor energije kojim se trenutno koristimo u proizvodnji goriva kako bismo smanjili naš ugljični otisak, a prema našim planovima uskoro će se moći upotrebljavati i direktno u prometnom sektoru. Proizvodnja i upotreba zelenog vodika doprinose zelenoj energetskoj tranziciji na inovativan način, što je temeljni cilj MOL-ove strategije. Nakon Százhalombatte, planiramo slična postrojenja u Bratislavi i Rijeci koja bi mogla započeti s proizvodnjom u 2026., rekao je Ádám Horváth, potpredsjednik MOL Grupe za nove i održive poslove. Nova će tehnologija postupno zamijeniti proizvodni proces koji se temelji na prirodnom plinu, a na koji trenutno otpada šestina ukupnih emisija ugljikovog dioksida MOL Grupe, navedeno je u saopćenju.
Evropa na prekretnici: Vjetar i solarna energija premašili fosilna goriva u proizvodnji struje
Marx.ba Evropska unija bilježi historijski preokret u energetskom sektoru. Prvi put, u prvih šest mjeseci 2024. godine, vjetar i solarna energija proizveli su više električne energije nego fosilna goriva. Energija iz vjetra i sunca dostigla je rekordnih 30 posto ukupne proizvodnje električne energije u EU, nadmašivši udio fosilnih goriva, koji iznosi 27 posto. Preostalih 43 odsto dolazi iz hidroenergije, nuklearne energije i drugih izvora. Pad fosilnih goriva i smanjenje emisija Uprkos oporavku potražnje nakon krize sa cijenama gasa, proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva opala je za 17 posto tokom istog perioda. Ovaj pad je rezultat nastavka snažnog razvoja vjetroelektrana i solarnih postrojenja širom EU, što je dovelo do smanjenja emisija iz energetskog sektora za 31 posto u poređenju sa 2022. godinom. Doktor Chris Rosslowe, analitičar iz Embera, ističe da ovaj trend signalizira brzo sužavanje uloge fosilnih goriva. – Svjedoci smo historijske promjene u energetskom sektoru, i to se dešava ubrzano, navodi Chris Rosslowe. Doprinos povoljnog vremena i politike Pored rasta obnovljivih izvora, blage vremenske prilike i povoljni hidrološki uslovi također su doprinijeli smanjenju proizvodnje energije iz fosilnih goriva. Godina 2023. obilježena je rekordnim ulaganjima u kapacitete za vjetar i solarnu energiju, što je rezultat politike brojnih članica EU usmjerenih ka ubrzanju prelaska na obnovljive izvore i smanjenju zavisnosti od uvoznog prirodnog gasa. Ember upozorava da će dalji napredak zahtijevati posvećenu politiku usmjerenu ka smanjenju prepreka za integraciju vjetra i solarne energije, kao što su unaprjeđenje elektroenergetske mreže i skraćenje vremena za priključenje novih projekata na mrežu. Nastavak reformi kao ključ uspjeha Pored mrežnih poboljšanja, neophodno je unaprijediti dostupnost sistema za skladištenje energije i fleksibilnost potražnje, što će omogućiti maksimalno iskorištavanje energije vjetra i sunca kada su u izobilju. Dalje pojednostavljenje dozvola za izgradnju novih postrojenja i modernizaciju starih vjetroelektrana, kao i digitalizacija procedura, bit će od presudnog značaja. Doktor Rosslowe također naglašava važnost aukcija kao ključnog mehanizma za podršku razvoju obnovljivih izvora, uz preporuku vladama da obezbijede njihovo pravovremeno održavanje i pažljivo osmišljavanje. Lideri među članicama EU Od 27 članica EU, njih 13 sada proizvodi više električne energije iz vjetra i sunca nego iz fosilnih goriva. Među njima su Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Litvanija, Luksemburg, Portugal, Španija, Nizozemska i Švedska, koje zajedno čine 70 posto ukupne potražnje za električnom energijom u EU. U prvih šest mjeseci 2024. godine, Belgija, Njemačka, Mađarska i Nizozemska prvi put su dostigle ovaj značajan prag, dok su Belgija, Francuska, Njemačka, Italija i Španija bile odgovorne za tri četvrtine ukupnog pada proizvodnje fosilnih goriva u EU. Njemačka je zabilježila najveći pad, prije svega zbog smanjenja proizvodnje energije iz uglja za više od četvrtine. Evropa kao primjer energetske tranzicije Dok neki članovi EU, poput Poljske i Grčke, još nisu dostigli ovaj prag, oni bilježe impresivan rast u vjetroelektranama i solarnoj energiji. Poljska je, na primjer, u prvoj polovini 2024. godine zabilježila rast solarne energije od 37 posto, što je četvrti najveći apsolutni rast među članicama EU. Stručnjaci iz Embera poručuju da je ključ uspjeha u prilagođavanju politika koje omogućavaju nastavak razvoja obnovljivih izvora, čime će domaćinstva i preduzeća imati pristup jeftinijoj i obilnijoj energiji iz vjetra i sunca.
Početak izgradnje Vjetroelektrane Široka Draga: Snagom vjetra do zelene energije
Marx.ba Proizvodnja električne energije je jedan od strateških potencijala Bosne i Hercegovine. Termo, hidro, solari i vjetro potencijali koje Bosna i Hercegovina ima su neupitni. Livno se nalazi u izrazito povoljnom položaju koji su iskoristili da upotrijebe blagodati vjetra kao obnovljivog izvora energije. – Početak izgradnje Vjetroelektrane Široka Draga u Livnu pokazuje da je u toku energetska transformacija koja će ovaj dio zemlje, a time i cijelu BiH, pozicionirati na kartu evropskih država koje se efikasno prilagođavaju viziji energetski čiste Evrope. Razvijamo jedan dobar projekat u BiH, radimo sa domaćim firmama u partnerstvu sa svjetskim firmama koje žele investirati u BiH. I na taj način pokazujemo da je naša država na mapi investiranja inostranog kapitala, kazao je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, te dodao da Vlada FBiH na čelu sa premijerom Nerminom Nikšićem podržava ovaj projekat i sve ostale koji donose dobrobit našem društvu i našoj državi. Priključenje VE Široka Draga na elektroenergetski sistem BiH planira se izvesti uspostavljanjem veze s postojećim dalekovodom 2×220 kV Rama Posušje, tako što će se izgraditi novi 2 x 220kV dalekovod od mjesta lokacije VE “Široka Draga” u Livnu do priključnih mjesta u općini Posušje u ukupnoj dužini od 46 km. – Zbog toga mi je vrlo drago. S druge strane imam osjećaj da je sve ove dalekovode i svu ovu infrastrukturu trebalo da uradi naša država, državno preduzeće i sve ostale institucije. Žao mi je što to nije urađeno do danas i u posljednjih desetak godina. Od izuzetne važnosti je da se elektroenergetski sistem Bosne i Hercegovine ojača prijeko potrebnim investiranjem u prijenosnu mrežu, koja zbog zastarjelosti i novih integracija obnovljivih izvora energije, ne može adekvatno da odgovori na sve izazove. Problemi s distributivnom mrežom u BiH prisutni su već godinama, a postali su izraženi nakon sve većih investicija u obnovljive izvore energije. Iz tog razloga neophodno je da sarađujemo s privatnim investitorima koji mogu donijeti važnu ekspertizu, ubrzati procese, te doprinijeti konkurentnijem tržištu električne energije, rekao je ministar Lakić te dodao da svi nivoi vlasti trebaju raditi na poboljšanju regulatornog okvira u sektoru električne energije. To uključuje i uspostavu berze električne energije, pojednostavljenje i unapređenje sistema izdavanja dozvola, investiranje u mrežnu infrastrukturu i organiziranje aukcija za obnovljive izvore energije, koje su već provedene u mnogim susjednim državama.
Ilidža daje subvencije građanima za solarne panele za vlastite potrebe
Marx.ba Kroz Javni poziv za subvencioniranje ugradnje solarnih sistema za vlastite potrebe na objekte individualnog stanovanja na području općine Ilidža stanovnicima građanima se pruža se jedinstvena prilika da smanje troškove električne energije u svojim domovima i da proizvode energiju iz obnovljivih izvora. – Kao lokalna zajednica nastojimo unaprijediti kvalitet života naših građana. Saradnja na projektu “Zeleni ekonomski razvoj – faza III” (GED III), koji finansira Švedska, a implementira kancelarija UNDP-a u Bosni i Hercegovini nešto je na šta smo izuzetno ponosni, naglasio je Nermin Muzur, načelnik Općine Ilidža. Osim subvencije, za kvalifikovane podnosioce prijava, Općina Ilidža i UNDP su u cjelokupnom iznosu osigurali finansiranje izrade tehničke dokumentacije za solarni sistem koji će biti predmet realizacije i finansijske podrške, kontrolu kvaliteta izrađene tehničke dokumentacije i stručni nadzor tokom izvođenja radova. Ugradnja solarnih sistema sa sobom nosi niz pogodnosti. Osim uštede i smanjenje troškova električne energije, instalacija solarnih sistema rezultira smanjenjem emisije stakleničkih plinova, smanjenjem zagađenja zraka i štednjom prirodnih resursa. Istalacija solarnih sistema se značajno odražava naočuvanje okoliša, životne sredine i ekosistema. Ilidža je od davnina poznata kao zelena oaza. Rehabilitacijom izletišta Stojčevac, konstantnim učešćem u projektima vezanim za uređenje Vrela Bosne i Velike aleje, Općina Ilidža je potvrdila brine o svojim najvrednijim prirodnim bogatstvima ali i zelenom ekonomskom razvoju. – Nadam se da će naši sugrađani iskoristiti pogodnosti Javnog poziva za subvencioniranje ugradnje solarnih i da će na taj način iskazati želju za unaprjeđenjem svoje životne sredine i naše Ilidže, kazao je načelnik Muzur. Svi detalji vezani za Javni poziv za subvencioniranje ugradnje solarnih sistema za vlastite potrebe na objekte individualnog stanovanja na području općine Ilidža dostupni su na zvaničnoj web stranici Općine Ilidža.
Balkan se može osloniti na vjetar i sunce te preskočiti plin u prelasku na čistu energiju
Bloomberg Adria Zemlje Zapadnog Balkana imaju dovoljno potencijala u solarnim i vjetroelektranama za proizvodnju četiri puta više električne energije nego iz elektrana na plin, štedeći milijarde eura i izbjegavajući znatne emisije ugljika u tom procesu, navodi se u novom izvještaju Global Energy Monitora. Podaci u Global Wind and Solar Power Trackers pokazuju da se Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo*, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija zajedno mogu pohvaliti s 23 gigavata (GW) potencijalnog kapaciteta za solarnu i energiju iz vjetroelektrana – projektima koji su najavljeni ili su u fazi izgradnje – što je gotovo 70 posto više nego prije godinu dana i usporedivo je s potencijalnim kapacitetom u Njemačkoj. Dok se Srbija trenutno može pohvaliti najvećim udjelom operativnog (444 megavata ili 29 posto) i potencijalnog (10,9 GW ili 47 posto) kapaciteta za solarnu i vjetro energiju u regiji, rizikuje zaostajanje jer su Albanija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija prestigle Srbiju u dodavanju novog kapaciteta tokom posljednjih nekoliko godina. Ipak, operativni kapaciteti solarnih i vjetroelektrana u regiji čine samo sedam posto regionalnog energetskog miksa (1,5 GW). U isto vrijeme, samo šest posto (1,3 GW) potencijalnih kapaciteta je u izgradnji i vrlo je vjerovatno da će postati operativni. Kako bi otključale ovaj potencijal, vlade trebaju riješiti prepreke povezane s planiranjem i izdavanjem dozvola te razviti podržavajuće zakonske okvire i komplementarnu infrastrukturu za izgradnju čiste i fleksibilne mreže. – Zoniranje za obnovljive izvore energije trebalo bi se provoditi s rigoroznim ekološkim mjerama. Lokalne zajednice također bi trebale biti aktivno uključene u projekte i imati koristi od njih, navodi se u izvještaju. Dodaje se da Evropska unija i Sjedinjene Američke Države trebaju prihvatiti solarnu i energiju iz vjetra umjesto plina kao mjeru energetske sigurnosti kako bi pomogli Zapadnom Balkanu da dosegne svoj puni potencijal čiste energije. – Zapadni Balkan je u jedinstvenoj poziciji jer regija nije već okovana plinskom infrastrukturom. Vjetar i solarna anergija su najdostupniji, a odabir obnovljivih izvora energije ekološki je potez koji ima ekonomskog smisla. Ali potrebno je više političke volje na domaćem planu, a EU i SAD bi se trebali zalagati za potencijal čiste energije u regiji umjesto da podupiru skupi plin koji zagađuje okoliš, stoji u izvještaju.
Pametne mreže uštedjet će više od 290 milijardi dolara u troškovima energije do 2029.
Marx.ba Nova studija Juniper Researcha pokazala je da će se do 2029. potencijal uštede od pametnih mreža povećati za 249 posto, u odnosu na 84 miliona dolara u 2024., što će pogodovati komunalnim poduzećima i potrošačima. Ovaj rast potaknut je povećanjem ulaganja u rješenja od strane vlada, uključujući SAD, Kinu i Evropu, pri čemu BESS (Battery Energy Storage Systems) postaje središnja točka tržišta, prenosi ICT Business. Istraživanje je pokazalo da je tržišni pomak prema davanju prioriteta BESS učinkovitosti i rješenjima olakšan potrebom za ispunjavanjem klimatskih ciljeva i smanjenjem ovisnosti o fosilnim gorivima. Budući da obnovljivi izvori energije ne zadovoljavaju trenutnu potražnju, osigurati da se višak energije ne rasipa ključno je za smanjenje emisija ugljika. – Ne samo da je potražnja za BESS-om na vrhuncu svih vremena od strane mreža, institucija, pa čak i potrošača, već se ulaganje u istraživanje baterija ubrzava brzinom bez presedana. Budući tržišni lideri bit će oni koji će razvijati poboljšane baterije sposobne integrirati brojne izvore energije uz istovremeno ublažavanje pada energije, štedeći novac za komunalije i potrošače, primijetio je autor istraživanja Matthew Purnell. U izvještaju je također utvrđeno da dok se AI intenzivno koristi za procese automatizacije mreže, GenAI (Generative Artificial Intelligence) pruža dodatne mogućnosti. Generativni modeli obučeni na energetskim podacima kupaca mogu stvoriti scenarije za komunalna poduzeća za razvoj budućih mrežnih strategija. Na primjer, izračun zahtjeva za izlaznom energijom na temelju kuća koje usvajaju solarne tehnologije omogućuje komunalnim poduzećima planiranje budućih ulaganja u mrežu. GenAI omogućuje komunalnim službama da poboljšaju učinkovitost mreže, tako da tehnološke kompanije moraju integrirati rješenja u svoje ponude prije nego što dođe do zasićenja tržišta.
BusinessEurope: Potrebno proširenje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora
Marx.ba Visoke cijene energije ozbiljno škode konkurentnosti evropskih kompanija na međunarodnim tržištima i industrijskoj proizvodnji, upozorila je udruženje BusinessEurope, zatraživši proširenje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. EU je zacrtao klimatsku neutralnost do sredine stoljeća, a taj cilj zahtijeva “dubinsku” elektrifikaciju ekonomije, konstatira udruženje u studiji koju je sastavilo u saradnji s kompanijom za ekonomsko savjetovanje Compass Lexecon. Struja će biti glavni nositelj energije i u scenariju kontrolirane tranzicije i u onom koji skicira neuspjeh tog procesa, napominju autori studije. Energetska mješavina budućnosti trebala bi se po njima u većoj mjeri oslanjati na vodik, biomasu i biometan. Bude li Evropa kasnila s razvojem domaćih kapaciteta, morat će se u većoj mjeri oslanjati na uvoz, što uključuje rizike u opskrbi. Treba mobilizirati više privatnih ulaganja i ubrzati i pojednostaviti postupke pribavljanja dozvola za proizvodne kapacitete energetskog sektora, naglašava direktor BusinessEurope Markus J. Beyrer. Veleprodajne cijene električne energije mogle bi se proširenim proizvodnim kapacitetima na najisplativijim lokacijama i uklanjanjem prepreka smanjiti za gotovo 40 posto, naglašavaju, uz smanjeni jaz u odnosu na konkurenciju. Prema negativnom scenariju mogle bi pak do sredine stoljeća biti više i do 50 posto nego u SAD, Kini i Indiji, pokazala je studija BusinessEuropea i kompanije za ekonomsko savjetovanje Compass Lexecon. Evropska energetska politika može ublažiti taj raskorak, naglašavaju, poručivši da bi prošireni proizvodni kapaciteti energetskog sektora značili i veću sigurnost euvropskih energetskih sistema i niže troškove zelene tranzicije. Zakonodavci EU moraju biti brzi kako bi energetska i klimatska transformacija garantovala konkurentnost, poručuju iz udruženja.