Region će uskoro biti spreman za značajan napredak ka efikasnijem ekonomskom povezivanju
Marx.ba Usklađivanjem carinskih procedura i smanjenjem administrativnih opterećenja, CEFTA region će uskoro biti spreman za značajan napredak ka efikasnijem ekonomskom povezivanju, ocijenili su učesnici pripremne misije za validaciju AEO programa Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine. U Sarajevu je od 12. do 14. novembra organizovana priprema za validaciju programa Ovlaštenih privrednih subjekata (OPS/AEO) Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, sa ciljem da se Uprava podrži u pripremi zvanične CEFTA validacione misije uzajamnog priznavanja AEO programa u cijelom regionu. Tanja Bošković, menadžerka projekta u GIZ-u, je naglasila značaj koji pilot validacija AEO programa ima za Upravu za indirektno/neizravno oporezivanje – Uprava će na ovaj način moći zaista spremno dočekati zvaničnu misiju koja će donijeti odluku o validaciji njihovog AEO programa. – Odluka o procedurama validacije AEO programa CEFTA strana je donešena na ministarskom nivou i ima za cilj stvaranje konkretnih koristi za privredu, što se očekuje u bliskoj budućnosti. Okupili smo ključne aktere kako bismo u sljedećoj fazi, uz podršku evaluatora iz CEFTA-e i DG TAXUD-a, uspješno obavili sam proces validacije. Cilj ove inicijative je uzajamno priznavanje programa AEO u CEFTA ekonomijama, što je ključni element u olakšavanju prekogranične trgovine i jačanju sigurnosti unutar lanca snabdijevanja u regionu, ocijenila je ona. Jerome Benausse, predstavnik Generalnog direktorata Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR), pohvalio je napore Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine u razvoju programa Ovlaštenog privrednog subjekta (AEO). – Saradnja unutar CEFTA okvira može poboljšati poslovne prilike u regionu i donijeti koristi građanima. Regionalna saradnja u ovoj oblasti je takođe ključna za dalje unaprjeđenje pristupa regiona jedinstvenom tržištu EU, izjavio je Benausse, naglašavajući važnost međusobnog priznavanja AEO programa. Olivera Ceni Bardiqi, predstavnica CEFTA Sekretarijata u Briselu, istakla je potencijalne koristi za privredu koje program AEO može donijeti kroz uspostavljanje međusobnog povjerenja između carinskih organa i poslovne zajednice. – Cilj misije je da vidimo kako su principi saradnje u okviru AEO programa u BIH razvijeni,“ dodala je Bardiqi, napominjući da je u regionu već validiranalo pet AEO programa, dok se od Bosne i Hercegovine očekuje da uskoro i zvanično podnese zahtjev za validaciju. Milena Davidović, predstavnica Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje BiH, naglasila je značaj priznavanja ovog programa za Bosnu i Hercegovinu. – Nadamo se da će naš program brzo biti priznat i da ćemo uspješno provesti sve potrebne kontrole,“ izjavila je Davidović, dodajući da Uprava očekuje dalju podršku dosadašnjih partnera u ovom važnom procesu. Status Ovlaštenog privrednog subjekta (AEO), koji privrednicima dodjeljuju carinski organi, pokazuje najviši stepen povjerenja prema privrednim subjektima koji su uključeni u međunarodni lanac trgovinske razmjene, a privrednicima koji ispunjavaju kriterijume donosi koristi poput ubrzanja carinskih postupaka, smanjenja troškova poslovanja, uštede vremena i prepoznatljivosti na domaćem i međunarodnom terenu. Sa sticanjem uslova da program bude priznat na nivou CEFTA regiona, kompanije mogu da koriste iste dobrobiti koje im status donosi i u ostalim potpisnicama CEFTA-e. U okviru priprema za validaciju AEO programa u BiH, učesnici su posjetili tri kompanije imaoce AEO statusa – DB Schenker, DHL i NELT Bosna i Hercegovina, sa ciljem procjene njihove usaglašenosti sa standardima AEO programa. Nakon posjete učesnici su predstavili preliminarne nalaze i predložili preporuke za nastavak procesa validacije AEO programa. Završna faza validacije donijet će dodatne pogodnosti u trgovinskim tokovima i sigurnosnim standardima u BiH i omogućiti bržu i sigurniju trgovinu između Bosne i Hercegovine i EU, kao i u okviru CEFTA regiona, uz jačanje međusobnog povjerenja između carinskih organa i privrede. Pilot validacija je organizovana u okviru projekta Podrška regionalnoj ekonomskoj integraciji, koji sprovodi GIZ uz podršku Evropske komisije i Njemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ). VEZANO 12. Brending konferencija: Kreativnost je uvijek bila donosilac velikih promjena
U Sarajevu održana konferencija „Kreirajmo zeleniju budućnost: Iskustva i priče malih i srednjih preduzeća“
Marx.ba U prostorijama Evropske kuće kulture i nacionalnih manjina u Sarajevu danas je održana konferencija pod nazivom „Kreirajmo zeleniju budućnost: iskustva i priče malih i srednjih preduzeća“. Konferencija je dio aktivnosti iz oblasti podrške održivoj ekonomiji koje implementira Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ) u ime njemačke vlade. – Ekonomska budućnost Bosne i Hercegovine usko je povezana sa evropskom zelenom tranzicijom. Njemačka razvojna saradnja posvećena je podršci privatnog sektora u BiH u usvajanju zelenih i digitalnih praksi i olakšavanju njegove integracije u tržište EU. Uspjesi ostvareni u okviru pilot projekata i mreža energetske efikasnosti pokazuju potencijal takvih zelenih poslovnih modela. Kako bi se postignuta dinamika zadržala potrebni su snažan privatno-javni dijalog, institucionalni kapaciteti i kultura u malim i srednjim preduzećima fokusirana na održivost. Gledajući naprijed, GIZ nastavlja podržavati zelenu i digitalnu tranziciju Bosne i Hercegovine, nadovezujući se na stalnu podršku njemačke vlade za integraciju BiH u EU kroz zelene lance vrijednosti. I dalje ćemo podsticati saradnju među svim zainteresovanim stranama kako bismo osigurali trajne ekološke i ekonomske koristi, rekao je Jens Elsner, voditelj programa Održivi ekonomski razvoj i promocija zapošljavanja u BiH pri GIZ-u. Konferencija je okupila brojne učesnike iz privatnog sektora, koji su imali priliku saznati više o važnosti zelene budućnosti u sferi ekonomskog razvoja i aktivnostima Green Recovery. – Gotovo 50.000 kompanija iz EU morat će do 2025. godine otkriti svoj utjecaj na okoliš kako bi potrošačima i investitorima olakšali donošenje održivih odluka. Mnoge bosanskohercegovačke kompanije su dio ovih lanaca nabavke. U tom smislu, kompanije moraju upravljati svojim emisijama stakleničkih gasova i početi se pridržavati propisa o društvenoj odgovornosti. U suprotnom susret će se sa poteškoćama u dobijanju finansijskih sredstava prilikom prodaje svojih proizvoda na tržištima EU i SAD-a. Kompanije iz Bosne i Hercegovine mogu se suočiti s tim izazovima same, ili mogu raditi zajedno u mrežama kako bi podržale jedne druge i dijelile najbolje prakse i naučene lekcije, kazao je Mirko Krück, ekspert za energetsku efikasnost, te dodao kako su GIZ BiH i Vanjskotrgovinska komora pokrenuli mrežu kompanija prije devet mjeseci koja je dio podrške održivom ekonomskom razvoju i dio aktivnosti „Green Recovery“. Krück je poslao poruku ohrabrenja zainteresovanim kompanijama da se priključe radu ovih mreža. Na konferenciji su predstavljena iskustva i priče malih i srednjih preduzeća koja su se uspješno suočila sa izazovima zelene tranzicije, a podršku u cijelom procesu pružila je i Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine. Predsjednik Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH dr.sc Vjekoslav Vuković izrazio je zahvalnost njemačkoj razvojnoj saradnji tj. GIZ-u što je Komoru izabrao za glavnog partnera u implementaciji projektne komponente, odnosno prepoznao kao ključnu instituciju za podršku jačanju bh. kompanija kao pojedinačnih korisnica granta, ali i zelenih lanaca vrijednosti unutar Bosne i Hercegovine, s ciljem uvezivanja u regionalne i EU lance vrijednosti. On je istaknuo da se Komora aktivno uključila u procese tranzicije bh. gospodarstva prepoznajući potencijal zelenih lanaca vrijednosti, te zajedno sa gospodarstvenicima pripremila i institucijama vlasti dostavila dokument “Preporuke privatnog sektora za zelenu ekonomiju u BiH”. – Organizirali smo niz edukacija i događaja za poslovnu zajednicu i zajedno sa gospodarstvenicima definirali preporuke za organe vlasti. Dokument, u kojem su sadržane analize izazova i potencijali zelene tranzicije za MSP, naglašava nedostatak sistemskih politika i podrške, administrativne i tehničke prepreke, te potrebu za usklađivanjem zakonodavstva s EU standardima. Takođe, glavne prepreke uključuju neusklađenost pravnog okvira, administrativne barijere i tehničke izazove u integraciji obnovljivih izvora energije, kazao je predsjednik Vuković i dodao da će opstanak bh. kompanija zavisiti od aktivnosti koje se budu radile. – Gospodarstvo BiH na tržište EU izvozi preko 70 odsto svojih proizvoda i ako želimo zadržati to tržište, ali i postati konkurentniji, uz to i kreirati nova radna mjesta, neophodno je postići standarde u zelenoj ekonomiji, obezbjediti povoljne kreditne linije za finansiranje, te napraviti reformu obrazovanja, odnosno obrazovanje usmjeriti na zelene tehnologije i digitalizaciju kao ključne faktore za održivi razvoj poslovnih modela, istaknuo je Vuković. Tokom konferencije učesnici su dobili i smjernice za konkretne korake koje mogu poduzeti kako bi svoje poslovanje prilagodili novim tržišnim uslovima. Diskusija je obuhvatila širok spektar tema, uključujući inovativne pristupe u poslovanju, održive prakse i strategije za smanjenje negativnog uticaja na životnu sredinu. Inače, ova konferencija je bila izuzetna prilika za povezivanje preduzetnika, razmjenu ideja i kreiranje novih partnerstava koja će doprinijeti zelenijoj budućnosti. Organizatori su izrazili zadovoljstvo uspjehom događaja i najavili nastavak podrške malim i srednjim preduzećima u njihovim naporima za održivim poslovanjem.
Digitalna transformacija oblikovat će budućnost BiH
Marx.ba U Sarajevu održan je završni događaj na kojem su predstavljeni rezultati grandioznog projekta „Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u BiH/EU4DigitalSME“ čiji su pokretači i sufinansijeri Evropska unija i Vlada SR Njemačke. Uspostavljanje i podrška razvoja Digitalnih inovacijskih habova (DIH) jedna je od ključnih aktivnosti EU4DigitalSME projekta i naslijeđe projekta koji je implementirao GIZ. Cilj je bio razviti ekosistem za digitalizaciju, automatizaciju i inovacije u malim i srednjim preduzećima (MSP) u Bosni i Hercegovini. Opći je stav je kako će digitalna transformacija oblikovati budućnost BiH. – Počeli smo projekat prije tri godine, kolege iz Evropske unije i Vlade Njemačke bile su uvjerene da radimo dobru stvar. Otada, projekat je polučio mnoge uspjehe u kontekstu inovacija i digitalizacije u BiH. Uspjeh uključuje i razvijanje Akcionog plana za mala i srednja preduzeća u oba entiteta, ali i na državnom nivou. Oko 140 javnih institucija se digitaliziralo, a politički subjekti shvatili su važnost teme digitalizacije.Postavljena su dva centra za digitalnu transformaciju, omogućena saradnja između malih i srednjih preduzeća i institucija i fakulteta. I sve je to urađeno na osnovu ideje. Ovo je samo start. Razvijanje na polju inovacija i digitalizacije je vrlo važno za čitav region i sretni smo što vlada konsenzus da ovo zaista vrijedi i da su spremni nastaviti u istom pravcu razvoja, kazao je Daniel Bagwitz, državni direktor GIZ-a za BiH i Crnu Goru. Evropska unija (EU) kontinuirano jača poslovnu infrastrukturu na zapadnom Balkanu čiji je dio i BiH, u sklopu sveobuhvatnih napora uloženih u povećanje prosperiteta i stabilnosti u regionu. EU poboljšava pristup finansiranju za mala i srednja preduzeća kroz EU investicionu platformu za region. – Jedan od ključnih elemenata inovacija jesu mladi ljudi. To je ekstremno bitno u kontekstu BiH, gdje je prisutna tendencija masovnog napuštanja zemlje upravo mladih ljudi. Stoga, kreiranje sistema i razvoj digitalizacije može ponuditi razne prilike i perspektive za mlade ljude da izraze svoj talenat ovdje u BiH, umjesto negdje drugo. Druga stvar vezana za digitalizaciju je da je ostvariva jedino ako postoji saradnja među ljudima. Da bi nešto postigli neki uspjeh potrebno je raditi zajedno, po strani ostaviti lične interese, ambicije, politička uvjerenja i konekcije. Digitalna Evropa je sjajna prilika za BiH, sedam i po milijardi eura bit će namijenjeno za zemlje kandidatkinje, no niko neće moći privući sredstva bez zajedničkog, jakog, transparentnog rada i saradnje između privatnog, javnog i akademskog sektora. Stoga sam ponosan na saradnju EU i Vlade Njemačke kroz ovaj projekat koji će nadam se biti prvi korak ka razvoju digitalizacije i inovacija u BiH, kazao je Stephano Ellero, Šef kooperacija u Delegaciji EU u BiH. Događaju je prisustvovao i ministar saobraćaja i komunikacija u Vijeću ministara BiH Edin Forto. – Na svakodnevnoj bazi u BiH razgovaramo o tome kako je teško nešto razviti i usvojiti. Bosna i Hercegovina mnogo radi na usvajanju nečega što drugi rade dobro godinama i dekadama. Pa i pored otpora da se prihvate promjene u svakoj organizaciji i instituciji, kao ministar komunikacija i saobraćaja mogu potvrditi da imamo mnoštvo pilot-projekata širom BiH koji bi trebali naknadno biti integrirani u zajedničke projekte. Dao sam sebi zadatak da pokrenemo što je moguće više uspješnih projekata i s te strane želio bih se zahvaliti GIZ-u i Vladi Njemačke na uspostavi mreže digitalnih inovacionih habova (DIH) koji će biti centri znanja u nadolazećim godinama, riječi su Forte. Almir Badnjević, direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) podcrtao je da je digitalna transformacija u BiH nemoguća bez podrške institucija. – Zahvalio bih se prvenstveno Delegaciji EU koja nam je mnogo pomogla, i slobodno mogu reći da bez njih IDDEEA ne bi postojala, također Vladi Njemačke, a posebno GIZ-u koji je radio sa nama na implementaciji jednog od pet pilot-projekata na evropskom nivou vezano za digitalizaciju. Prvi put nakon 18 godina imamo Zakon o elektronskom potpisu. Nadam se da će Vijeće ministara do kraja godine usvojiti još jedan zakon, Zakon o zaštiti podataka. Oba ova zakona su osnova za digitalnu transformaciju i bez nje ona neće biti moguća, smatra Badnjević. Zaključeno je da ulaganja u digitalne tehnologije omogućavaju preduzećima da budu agilnija, inovativnija i bolje prilagođena izazovima globalnog tržišta te da poslovna zajednica i nadležne institucije trebaju nastaviti raditi na digitalizaciji ekonomskih procesa u preduzećima što u konačnici dovodi do povećanja investicija na zadovoljstvo svih. U projekat ”Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini/EU4DigitalSME i digitanu transformaciju preduzeća u BiH zajedničkim sredstvima EU i vlade Njemačke uloženo je 6,1 milion EUR.
Digitalno poslovanje preduslov je konkurentnosti
Marx.ba Danas su u Sarajevu, u prostorijama SSST-a, predstavljeni rezultati dva digitalna inovacijska huba (DIH) koji su uspostavljeni kroz projekat “Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini/EU4DigitalSME”. Projekat su sa 6,1 miliona eura sufinanisirali Evropska unija i Vlada Savezne Republike Njemačke, a implementirao GIZ. Cilj projekta je stvaranje povoljnog okruženja za tehnološku transformaciju malih i srednjih preduzeća u konkurentnim sektorima, pružajući im bolji pristup inovativnim tehnologijama, vještinama i uslugama. – Projekat smo započeli 2021. godine kako bismo donijeli inovativne ideje i digitalna rješenja u kompanije u BiH. U početku su mnoge kompanije imale pitanja i nedostatak kapaciteta za transformaciju. Organizovali smo edukativne programe za 700 preduzeća i podržali 70 kompanija kroz inovacijske vaučere za testiranje novih tehnologija. Uspostavili smo četiri digitalna inovacijska huba (DIH) koji pružaju podršku u digitalizaciji, umrežavanju, edukaciji i testiranju. Podržali smo Centar za digitalnu transformaciju i pokrenuli sinergiju istraživačkog i privatnog sektora, primjer je Green Agenda Innovation Acceleration (GAIA). U tri godine postigli smo mnogo na polju digitalne transformacije, a taj proces će se nastaviti. Kompanije će morati digitalizovati i ozeleniti svoje poslovanje, a DIH-ovi će im pružiti podršku i rješenja, izjavila je Eva Naeher, programska direktorica GIZ-a u BiH. Agenda 2030 Ujedinjenih nacija ističe potencijal tehnologije za napredak, prevazilaženje ekonomskih i društvenih razlika te izgradnju naučnih zajednica s pristupom kvalitetnim javnim uslugama. U skladu s tim, its4Health DIH podržava digitalnu transformaciju zdravstvenog sistema u BiH, osiguravajući siguran, transparentan i učinkovit pristup medicinskim uslugama. Its4Health DIH uspostavljen je na čelu Sarajevskom školom za nauku i tehnologiju (SSST), Institutom za metrologiju BiH (IMBIH), Verlab Institutom, te Institutom za standardizaciju BiH (ISBIH). – inovacijski hub its4Health osnovan je kako bi pružio zdravstvenim organizacijama priliku za unapređenje poslovanja putem digitalnih rješenja. S obzirom na visoke troškove i ograničene budžete, DIH omogućava testiranje digitalnih rješenja kako bi organizacije utvrdile njihovu prikladnost i našle odgovarajuća rješenja. Pored toga, DIH podržava IT kompanije u razvoju aplikacija koje poboljšavaju kvalitetu zdravstvene zaštite. Također, osnovan je Centar za digitalnu transformaciju koji pomaže malim i srednjim preduzećima (MSP) da unaprijede interne procese. Proces transformacije traje duže i uključuje saradnju s deset certificiranih konsultanata, koji kompanijama pružaju detaljnu strategiju digitalne transformacije, a ne samo ad hoc podršku, dodala je Lejla Gurbeta Pokvić, direktorica Verlab Instituta. Na događaju su predstavljeni i uspjesi kompanija koje su koristile podršku projekta.Nejra Vranić iz Poliklinike Atrijum, Lilijan Sulejmanović iz Bardo d.o.o., Arslan Hajdarević iz e387 d.o.o., Nejra Aljović iz kompanije Bosona Food d.o.o., i Mevlida Tabaković iz kompanije SunsetPro d.o.o. podijelili su svoja iskustva i rezultate koje su postigli zahvaljujući digitalizaciji. Digitalizacija je ključna za mala i srednja preduzeća jer omogućava efikasnije poslovanje i bolje upravljanje resursima, što je od suštinskog značaja za njihov rast i konkurentnost na tržištu. To je ovom prilikom potvrdila i Lilijan Sulejmanović, direktorica kompanije Bosona Food. – Kompanija je osnovana prije dvije godine s ciljem donošenja inovativnih proizvoda na tržište BiH. Počeli smo s uvozom Marlenka torti iz Češke i hladno presovanog suncokretovog ulja, te smo brzo ušli u 90% tržnih centara. Centar nam je pomogao razviti strategiju i fokusirati se na ključne procese. Implementirali smo program Optimus koji prati rad na terenu, predlaže rute i pruža izvještaje o radu i unapređenju. Također, omogućava nam praćenje proizvoda pred istekom roka u tržnim centrima, osiguravajući da ništa ne bude štetno za poslovanje, istakla je Sulejmanović. Digital Storm DIH drugi je predstavljeni DIH i on je nastavak uspješne saradnje kompanije FabLab-a i QSS-a koja je započeta još 2015. godine radom na projektima digitalizacije u oblasti Clouda, sigurnosti podataka i zaštite intelektualnog vlasništva. Edin Škaljić, direktor Fab Lab-a, istakao je važnost povezivanja akademske zajednice s realnim sektorom kroz projekte poput EU4DigitalSME. Maria Roca iz Funding Box-a iz Španije predstavila je saradnju s DIH-ovima u BiH unutar EU4DigitalSME projekta i naglasila: “Funding Box, kao ključni partner u projektu, pruža vitalnu podršku digitalnim inovacijama kroz DIH-ove, potičući kompanije da koriste najnovije tehnologije i osiguravajući im pristup investicijama koje su ključne za njihov daljnji razvoj.” Zaključeno je da je digitalno poslovanje preduslov konkurentnosti, kao da poslovna zajednica i nadležne institucije trebaju nastaviti raditi na digitalizaciji ekonomskih procesa u preduzećima, što će dovesti do povećanja investicija i izlaska na evropska i međunarodna tržišta.
Ulaganjem u digitalne tehnologije preduzeća postaju agilnija i inovativnija
Marx.ba Tokom druženja s novinarima u mostarskom INTERA Tehnološkom parku danas su javnosti predstavljeni rezultati projekta ”Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini/EU4DigitalSME”, kao i neke od brojnih uspješnih preduzeća koji su kroz projekte Boost i DigiMet digitalizovali svoje procese. Projekat kojeg sa 6,1 milion eura sufinansiraju Evropska unija i Vlada Savezne Republike Njemačke, a provodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ) u BiH, ima za cilj stvaranje povoljnog okruženja za tehnološku transformaciju malih i srednjih preduzeća u konkurentnim sektorima, pružajući bolji pristup inovativnim tehnologijama, vještinama i uslugama. – Kompanije iz BiH posluju za globalne partnere i u tom smislu digitalna rješenja jako puno pomažu, a također predstavljaju i preduslov za partnerske odnose. U tu svrhu malim i srednjim preduzećima potrebne su inovacije, odnosno digitalna rješenja, međutim ne znaju kako to raditi sami. Stoga je jedna od ključnih aktivnosti bila podizanje svijesti, odnosno obuka za kompanije. U okviru aktivnosti koje smo proveli tokom projekta, više od 700 kompanija je imalo priliku da nauči nešto o digitalnim rješenjima, da ista sprovedu i postanu konkurentniji na tržištu, kazala je Eva Naeher, programska direktorica GIZ-a. Tehnološki park INTERA imao je zadatak pomoći kompanijama iz Hercegovine da digitaliziraju svoje procese i uvedu inovacije. Vedran Šimunović, direktor INTERA Tehnoločkog parka ističe da je INTERA kroz projekte unutar programa ‘Inovacije i digitalizacija malih i srednjih poduzeća u BiH/EU4DigitalSME’ sarađivala sa Sveučilištem u Mostaru, dok su kroz Boost projekat za oko 70 kompanija obezbijeđeni vaučeri za uvođenje digitalizacije. – To su izvanredni projekti jer direktno povezuju akademsku zajednicu s realnim sektorom. Koncept je zasnovan tako da kompanije dobivaju vaučer, a taj vaučer mogu iskoristiti tako što angažiraju eksperte iz akademske zajednice digitalnih inovacijskih hubova (DIH) koji su osnovani od strane GIZ-a. Implementacija tog vaučera znači da će eksperti iz DIH-ova i akademskog sektora provesti određene inovacije u tim kompanijama. Imali smo odličnih primjera inovacija, a kada su kompanije shvatile koliko će im to donijeti dobrobiti uložile su i vlastita novčana sredstva. Boost projekat je doslovce opravdao svoje ime jer je dao neki početak poduzećima koja su sudjelovala u okviru ovog projekta, pojasnio je Šimunović. Predstavnici kompanije Emerus iz Širokog Brijega podijelili su svoja iskustva digitalizacije, pojasnili šta im je bio cilj te koje su benefite ostvarili. Ova kompanija broji 300 uposlenika i digitalizacija nije smanjila njihov broj. – Bavimo se proizvodnjom aluminijskih profila. U saradnja sa Sveučilištem koji su izradili softverske alate unaprijedili smo poslovanje u smislu predviđanja kvarova, a ne da čekamo da do njih dođe i zaustave proces proizvodnje. Također, radimo na digitalizaciji skladišta ulazne sirovine. Cilj nije smanjivanje broja radnih mjesta, već olakšavanje dosadnih, zamornih poslova. Što se tiče daljih koraka, nastavljamo s digitalizacijom u smislu da jednim klikom miša imamo bolji uvid u podatke. Na taj način konkurentniji smo na tržištu. U suštini, 90 posto smo okrenuti tržištu EU i još jedan od naših projekata je dekarbonizacija, gdje ćemo razvijati održive izvore energije, kazao je Josip Tomić, predstavnik kompanije. Kompanija SIK d.o.o. Mostar se bavi proizvodnjom metalnih sklopova po tehničkim crtežima kupac, te je kroz projekat njihov cilj bio unaprijediti provjere na rotacijskim dijelovima i uređajima te dijagnostiku kako bi spriječili kvarove i preventivno djelovali na zastoje. – Kroz program koji je trajao pola godine postavljena su četiri senzora koja provjeravaju način rada strojeva. Time je značajno povećana i učinkovitost radnika. U planu nam je i uvođenje dva robota, s obzirom na visok udio fizičke radne snage, rekla je Sanja Jedvaj, predstavnica kompanije SIK d.o.o. ističući da im je podrška projekta kojeg implementira GIZ značajno pomogla. OMV INDOIL iz Čapljine proizvodi ventile za industrijsku namjenu. Digitalizacija im, između ostalog, pomaže da imaju uvid da li nešto rade valjano ili pogrešno. – Koristimo sustav za praćenje realnih događaja u proizvodnji i povezujemo ih s radnim nalozima. Bio nam je cilj da digitaliziramo praćenje radnih naloga – kada je izdan, potom ide na prvo radno mjesto, radnik dobije digitalni uređaj gdje skenira radni nalog čime potvrđuje da je počeo s radom. Mi tako pratimo stvarni utrošak vremena rada, kazao je Krešimir Miličević iz ove kompanije. Zaključeno je da ulaganja u digitalne tehnologije omogućavaju preduzećima da budu agilnija, inovativnija i bolje prilagođena izazovima globalnog tržišta te da poslovna zajednica i nadležne institucije trebaju nastaviti raditi na digitalizaciji ekonomskih procesa u preduzećima što u konačnici dovodi do povećanja investicija i izlaska na evropska i međunarodna tržišta.
Predstavljene preporuke privatnog sektora za zelenu ekonomiju u BiH
Marx.ba Kako EU i globalno tržište sve više zahtijevaju da mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini u svom poslovanju implementiraju zelene standarde i oznake, domaćim kompanijama je neophodna sistemska podrška. Upravo zato su danas u Sarajevu predstavnicima vlasti u Bosni i Hercegovini predstavljene preporuke privatnog sektora za zelenu ekonomiju, a sve s ciljem kako bi se ove preporuke mogle integrisati u programe i mjere koje sprovode nadležne institucije. Zdravko Marinković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine rekao je da su preporuke privatnog sektora proizašle iz višegodišnjeg rada i saradnje Komore s privatnim sektorom, ali i kao rezultat trogodišnjih aktivnosti koje je Komora, kao glavni implementacioni partner u okviru Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ) Green Recovery komponente projekta, realizovala u prethodnom periodu, kao što su okrugli stolovi, konferencije, radionice ali i stalni kontakt s kompanijama. – Prema preporukama, kompanije se žele još više edukovati u ovoj oblasti i bolju komunikaciju s nadležnim institucijama, s ciljem planiranja i uvažavanja potreba privatnog sektora u procesu tranzicije za primjenjivanje zelenih poslovnih modela u bosanskohercegovačkoj ekonomiji. Mala i srednja preduzeća trebaju sistemsku podršku da se donekle ostvareni napori na ozelenjavanju proizvodnje uvećaju i olakša tranzicija ka zelenim poslovnim modelima. Očekuju i finansijsku podršku za implementaciju novih poslovnih sistema te da se privrednici uključe u procese donošenja odluka kroz savjetodavne odbore, kao i uvođenje privlačnih i pristupačnih dugoročnih programa finansijske podrške za implementaciju zelenih poslovnih modela u malim i srednjim preduzećima, rekao je Marinković koji se zahvalio GIZ-u i naglasio da će Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i dalje nastaviti da zagovara primjenu navedenih preporuka pred nadležnim institucijama vlasti budući da je i osnovna uloga Komore zastupanje interesa privrede. Značajnu podršku domaćim kompanijama u tranziciji ka zelenim poslovnim modelima pruža Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ). – U proteklom periodu pružili smo podršku kako privatnim tako i javnim akterima da omoguće zelenu transformaciju malih i srednjih preduzeća. Podržali smo i institucije u njihovim nastojanjima da u svoje strateške dokumente koji se odnose na ovu oblast uključe i konkretne preporuke za unapređenje. Želja nam je da se omogući konstruktivni dijalog, i da se kroz razgovore pokušaju naći određena rješenja kako bi se mjere i programi nadležnih institucija prilagodili zahtjevima i potrebama privrednika. Okupljeni smo sa zajedničkim ciljem unapređenja konkurentnosti privrednika na tržištu EU, što se može ostvariti kroz mjere resursne energetske efikasnosti, smanjenje njihovog karbonskog otiska te prelazak na cirkularne poslovne modele, kazala je Adrijana Marić, menadžerica komponente Green Recovery pri GIZ-u. Predstavnici domaćih kompanija su tokom današnjeg susreta prezentirali i praktične primjere iz privatnog sektora, te su iskoristili prisustvo predstavnika brojnih institucija da pošalju jasnu poruku kako se nadaju da će preporuke biti usvojene od strane vlasti u što skorijem periodu. Organizatori susreta su Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH, Privredna komora Republike Srpske, Privredna/Gospodarska komora FBiH i Privredna komora Brčko distrikta, a u okviru Green Recovery komponente projekta „COVID-19 Investment Response“, koju finansira Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke (BMZ), a implementira Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ).
Emina Bilalović, direktorica Bosnian Beech Boarda: Naše kompanije trebaju biti primjer ekološke osvještenosti
N. D. Na prošlogodišnjem događaju „Zelena tranzicija malih i srednjih preduzeća u BiH” koji je organizovao Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), Bosnian Beech Board je bila jedna od šest kompanija iz Bosne i Hercegovine, registrovanih u metalnom i drvnom sektoru, koja je potpisala ugovor kojim im se dodjeljuju grant sredstva za uvođenje i implementaciju zelenih poslovnih modela u proizvodne procese. Bosnian Beech Board je poznat na tržištu po visoko kvalitetnim proizvodima, velikoj fleksibilnosti i odgovornom poslovanju, što čini tri osnovne karakteristike na kojima ova kompanija temelji svoj rad. Emina Bilalović, operativna direktorica preduzeća Bosnian Beach Board iz Visokog izrazila je danas zadovoljstvo onim što donosi primjena Zelenog poslovnog modela. – Mi smo izvozno orjentirana proizvodna kompanija. Bavimo se prozvodnjom tapaciranih stolica od punog drveta i mi smo u saradnji sa GIZ-om radili na projektu instalacije solarne elektrane za proizvodnje električne energija za vlastite potrebe, kaže Bilalović. Kako kaže, radilo se o veoma važnom projektu. – Smatramo da je taj projekat od višestruke važnosti, kako sa ekološkog stanovišta tako i sa finansijskog. Konkretno, u našem slučaju radilo se o projektovanju, nabavci i instalaciji 26 solarnih fotomodula koji su snage 50 megavata i oni proizvode električnu energiju koju koristimo isključivo za rast naših pogona, naglašava direktorica. Godinu dana je period koji je više nego dovoljan da se vidi šta je urađeno. – Prošlo je tačno godina dana od puštanja naše solarne elektrane u rad i imamo konkretne rezultate koji su sjajni. Podaci pokazuju da smo za 12 mjeseci pokrili 38 posto naših potreba za električnom energijom, što je odličan rezultat i u istoj mjeri smo spriječili emitovanje negativnih čestica u zrak, govori Bilalović. Prema njenim riječima, ovaj model bi mogao biti putokaz i drugim kompanijama. – Vjerujemo da je vrijeme da naše kompanije primjenjuju ekološke modele poslovanja, da budu primjer ekološke osvještenosti u našoj državi koja je na žalost još uvijek na vrlo niskom nivou, završila je Bilalović koja je naglasila da je projekat proveden u omjeru 30:70 što znači da je bh. kompanija uložila 30 posto sredstava, a ostatak je pokrio GIZ.