Cijene nafte rastu dok trgovinski pregovori SAD i Kine umiruju tržišta
Marx.ba Cijene nafte porasle su u ponedjeljak nakon što su obje strane u trgovinskim pregovorima između SAD i Kine tokom vikenda istakle napredak, što je podiglo raspoloženje na tržištu u očekivanju da bi dvije najveće svjetske potrošačice sirove nafte mogle biti na putu prema rješavanju svog trgovinskog spora. Terminski ugovori za naftu Brent skuplji su za 43 centa te se s njima trguje po cijeni od 64,34 američka dolara (59,61 eura) po barelu. Terminski ugovori za američku sirovu naftu West Texas Intermediate (WTI) trgovali su se po 61,50 dolara (56,99 eura) po barelu, što je 48 centi više u odnosu na zatvaranje u petak. Oba su pokazatelja u petak porasla za više od dolara te su prošle sedmice završili s rastom od preko četiri posto, podsjeća Reuters, ostvarivši prvi sedmični dobitak od sredine aprila, nakon što je trgovinski sporazum SAD i Velike Britanije potaknuo optimizam među ulagačima da bi se mogli izbjeći ekonomski poremećaji izazvani američkim carinama na trgovinske partnere, pišu Financije. Sjedinjene Države i Kina završile su pregovore u nedjelju pozitivnim tonom – američki su dužnosnici govorili o “sporazumu” za smanjenje američkog trgovinskog deficita, dok su kineski dužnosnici izjavili da su obje strane postigle “važan konsenzus”. Ipak, nijedna strana nije objavila detalje pregovora, a kineski potpredsjednik vlade He Lifeng rekao je da će zajednička izjava biti objavljena tokom dana. Pozitivni pregovori između dvije najveće svjetske ekonomije mogli bi pomoći povećanju potražnje za sirovom naftom, budući da bi se trgovina – koja je trenutno poremećena visokim carinama koje su obje zemlje uvele – mogla normalizirati. – Optimizam zbog konstruktivnih pregovora između SAD i Kine podupro je tržišno raspoloženje, ali su ograničeni detalji i plan OPEC-a o povećanju proizvodnje ograničili dobitke, rekao je Toshitaka Tazawa, analitičar iz Fujitomi Securitiesa. Tazawa se referirao na planove Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika, poznatih pod nazivom OPEC+, da u maju i junu ubrzaju povećanje proizvodnje, čime bi na tržište došlo više nafte. Međutim, Reutersovo istraživanje pokazalo je da je OPEC-ova proizvodnja nafte u aprilu blago pala. Dodatno, pregovori između američkih i iranskih dužnosnika u vezi s iranskim nuklearnim programom završili su u nedjelju u Omanu bez konačnog rješenja, a dogovoreno je nastavak pregovora. Iran je javno poručio da insistira na nastavku obogaćivanja uranija. Mogući nuklearni sporazum između SAD i Irana mogao bi umanjiti zabrinutost zbog smanjene globalne opskrbe naftom, što bi također moglo izvršiti pritisak na cijene nafte. VEZANO Zašto je Ethereum u mjesec dana porastao 70 posto
Očekivanje trgovinskih pregovora SAD i Kine i dalje utječu na cijene nafte
Marx.ba Cijene nafte porasle su u četvrtak, nakon što su dan ranije pale za više od jednog dolara, a podršku su dobile zbog očekivanja u predstojećim trgovinskim pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Kine – dva najveća svjetska potrošača nafte. Terminski ugovori za Brent naftu skuplji su za deset centi i iznose 61,22 američka dolara (56,47 eura) po barelu, dok je američka West Texas Intermediate (WTI) nafta skuplja za 13 centi. Njom se trguje po cijeni od 58,20 dolara (53,69 eura) po barelu. – Optimizam oko trgovinskih pregovora SAD i Kine ovog vikenda glavni je faktor koji podržava oporavak na tržištu nafte. Znakovi smirivanja trgovinskog rata poboljšali su tržišni sentiment, što je pokrenulo oporavak cijena nafte na tržištu koje je prethodno bilo preprodano, izjavila je neovisna analitičarka tržišta Tina Teng, prenose Financije. Američki ministar finansija Scott Bessent sastat će se 10. maja u Švicarskoj s glavnim kineskim ekonomskim dužnosnikom kako bi razgovarali o trgovinskom sukobu koji remeti globalnu ekonomiju, navodi Reuters. Budući da su SAD i Kina najveće svjetske ekonomije, poremećaji izazvani njihovim trgovinskim sporom vjerovatno će usporiti rast potrošnje sirove nafte. Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je izjavio da je Kina pokrenula trgovinske razgovore, ali je dodao da nije spreman smanjiti američke carine na kinesku robu kako bi doveo Peking za pregovarački stol. Bessent je izjavio kako predstojeći pregovori predstavljaju tek početak, a ne „napredne“ razgovore. Zabrinutost zbog slabe potražnje ograničila je rast cijena nafte nakon što je američka centralna banka (Fed) zadržala kamatne stope nepromijenjenima, ali je upozorila na povećane ekonomske neizvjesnosti. – Fed je signalizirao da će kamatne stope vjerovatno ostati na čekanju dok ne postane jasnije kako carine utječu na ekonomiju. To je ojačalo američki dolar, što je dodatno opteretilo šire tržište roba, naveli su analitičari ING-a u izvještaju u četvrtak. Jači američki dolar čini naftu denominiranu u dolarima skupljom za kupce koji koriste druge valute, što smanjuje potražnju. Dodatne zabrinutosti izazvane su i porastom zaliha benzina u SAD prošle sedmice, što je navelo analitičare na zaključak da potrošnja ne raste očekivanom dinamikom, iako SAD uskoro ulazi u ljetnu sezonu povećane potražnje. Istovremeno, Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici – poznati kao OPEC+ – planiraju povećati proizvodnju nafte, što će dodatno vršiti pritisak na cijene. VEZANO Oštar sedmični pad cijena nafte
Hrabre najave: Žele napraviti bolji automobil od Ferrarija SF90 Stradale
Marx,ba Great Wall Motor nedavno je predstavio twin-turbo 4,0-litreni benzinski V8 motor za vozila više klase, a razvija i 3,0-litreni šesterocilindrični dizelski motor. No to nije sve, kineski proizvođač najavljuje supersportski automobil koji navodno razvija već pet godina. U intervjuu objavljenom na kineskoj platformi Weibo, glavni tehnološki direktor GWM-a hrabro je ustvrdio da će misteriozni sportski automobil biti bolji od Ferrarija. Međutim, prema CnEVPostu, Wu Huixiao je također priznao da GWM uči od svojih rivala u nastojanju da tržištu ponudi automobil na nivou Ferrarija, piše HAK. Tokom intervjua s kineskim blogerom, Wu je otkrio da je GWM u Kinu doveo stručnjaka za testnu stazu Nordschleife kako bi stekao uvid u sve tajne kultne njemačke staze. Međutim, razvoj ne ide glatko. Wu je priznao probleme s proizvodnjom šasije od karbonskih vlakana. Spominjanje Ferrarijevog SF90 Stradalea kao refernce najavljuje da će GWM-ov novi model vjerovatno biti i plug-in hibrid. Kineski mediji tvrde da je predsjednik GWM-a Jack Wei viđen kako vozi Ferrari SF90, što potvrđuje da kompanija cilja visoko. VEZANO Uber ušao u partnerstvo s kineskom Momentom za pokretanje usluge robotaksija u Evropi
Lansirana prva 10G mreža na svijetu
Marx.ba Kineski grad Xiong’an, smješten jugozapadno od Pekinga, postao je prva lokacija na svijetu s komercijalno dostupnom 10G širokopojasnom mrežom. Ova mreža, razvijena u saradnji Huaweija i državnog operatera China Unicom, koristi najnoviju tehnologiju 50G-PON (Passive Optical Network)koja omogućava brzine skidanja do 9.834 Mbps i latenciju od samo 3 milisekunde. Za usporedbu, standardne 1Gbps veze trebaju 7–10 minuta za preuzimanje 20 GB 4K filma, dok 10G mreža to omogućuje za manje od 20 sekundi, prenosi Bug. Ova infrastruktura nije samo demonstracija brzine: 10G mreža dizajnirana je za podršku budućim tehnologijama koje zahtijevaju izuzetno visoku propusnost i nisku latenciju. Xiong’an je zamišljen kao “pametni grad” i tehnološki inkubator, a 10G mreža omogućuje razvoj i testiranje inovativnih rješenja u realnom vremenu, od pametnih kuća do mreža autonomnih vozila. Pokretanje 10G mreže u Xiong’anu dio je šire kineske strategije digitalizacije i tehnološke autonomije. Kina već ima više od 4,25 miliona 5G baznih stanica, najviše na svijetu, a 10G mreža je sljedeći korak u globalnoj utrci za tehnološko vodstvo. Planira se širenje ove tehnologije na još 168 lokacija širom zemlje, čime Kina postavlja nove standarde u digitalnoj infrastrukturi. VEZANO Evropske telekom kompanije spremne na signal iz Bruxellesa za konsolidaciju sektora
Započeli pregovori EU i Kine: Umjesto carina, bit će određena minimalna cijena na automobile
Marx.ba Evropska unija nedavno je uvela dodatne, vrlo visoke carine na uvoz kineskih električnih automobila kako bi zaštitila domaću proizvodnju od jeftine (i ključno, pretjerano subvencionirane) konkurencije. Međutim, u novoj rundi pregovora koja se vodi između predstavnika EU i Kine, a kao odgovor na Trumpov novi carinski rat, moglo bi doći do promjene tog plana. Predstavnici EU, naime, razmatraju uvođenje nešto drugačije mjere za zaštitu evropske autoindustrije od jeftine kineske konkurencije. Umjesto carina, koje se kreću od 27 pa do preko 45 posto za pojedine proizvođače i tako utječu baš na sav uvoz električnih automobila u EU, moglo bi doći do uvođenja minimalnih cijena. Usvoji li se taj prijedlog, kineski automobili na evropskom bi tržištu imali najmanju dopuštenu prodajnu cijenu, ispod koje se ne bi smjelo ići. Takva bi mjera imala sličan učinak zaštite evropske proizvodnje, ali bi bila ciljana – utjecala bi isključivo na jeftine modele, dok bi uvoz i prodaja onih skupljih bili praktički nepogođeni, piše Autonet. Takva bi politika zaštitila evropske kompanije koje proizvode, ili će početi proizvoditi, cjenovno prihvatljivije električne automobile – primjerice najavljeni Volkswagen ID.2, Renault 5 i slične. Teslini ili BYD modeli, koji se u EU prodaju po cijenama sličnima domaćim vozilima, ostali bi tako izuzeti od povećanja cijena. Oko razmatranja tog prijedloga složili su se predstavnici EU i Kine zaduženi za pregovore oko carinskih politika. VEZANO Škoda s najboljim rezultatom u historiji: U čemu je tajna uspjeha
Tržišta nafte i dalje procjenjuju utjecaj trgovinskog rata SAD i Kine, cijene smanjene
Marx.ba Cijene nafte niže su za oko jedan posto u srijedu, jer su promjene u carinskoj politici SAD potakle nesigurnost, što je trgovce navelo da razmotre potencijalni utjecaj trgovinskog rata između SAD i Kine na ekonomski rast i potražnju za energijom. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu jeftiniji su za 66 centi i iznose na 64,01 američka dolara (59,90 eura) po barelu, dok je američka West Texas Intermediate (WTI) nafta jeftinija za 69 centi. Njome se trguje za 60,64 dolara (56,75 eura). Oba referentna pokazatelja jeftinija su za 0,3 posto u odnosu na utorak. – Očekuje se da će globalna potražnja za naftom u 2025. rasti najsporijom stopom u posljednjih pet godina, a rast američke proizvodnje također će usporiti zbog carina koje je uveo predsjednik SAD Donald Trump trgovinskim partnerima i njihovih protuodgovora, objavila je Međunarodna agencija za energiju (IEA) u utorak. – Investitorima i dalje nedostaje pokretač za značajniji oporavak, budući da se široko očekuje usporavanje globalnog rasta uslijed američkih carina, što ugrožava potražnju za naftom, rekao je za Reuters, Yeap Jun Rong, tržišni strateg u IG-u, prenose Financije. Naglasio je i da je silazni trend cijena nafte i dalje prisutan te da se može očekivati da će početni optimizam oko mogućeg ukidanja carina izblijedjeti, a temeljni makroekonomski izazovi, vidljivi u nadolazećim ekonomskim podacima, mogli bi tržišta vratiti u realniju sliku. IEA očekuje da će globalna potražnja za naftom ove godine porasti za 730.000 barela dnevno, što je značajan pad u odnosu na prošlomjesečnu procjenu od 1,03 miliona barela dnevno. Ovo smanjenje veće je od procjene koju je u ponedjeljak dao Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC). – Trgovinski spor između SAD i Kine ostaje najveća prijetnja globalnoj ekonomiji i potražnji za naftom. Svaka sedmica koja prođe bez znakova popuštanja ovog sukoba povećava vjerovatnost globalne recesije i snižava gornju granicu cijena, rekao je Imad Al-Khayyat, voditelj istraživanja u London Stock Exchange Group. Zabrinutost zbog sve većih carina koje uvodi Trump, u kombinaciji s rastućom proizvodnjom zemalja iz grupe OPEC+ (OPEC i saveznici poput Rusije), već je snizila cijene nafte za oko 13 posto u ovom mjesecu. Zbog nesigurnosti uzrokovane trgovinskim tenzijama, nekoliko je banaka, uključujući UBS, BNP Paribas i HSBC, smanjilo svoje prognoze cijena sirove nafte. U međuvremenu, američke zalihe sirove nafte porasle su za 2,4 miliona barela u sedmici koji je završio 11. aprila, dok su zalihe benzina pale za tri miliona barela, a zalihe destilata smanjene su za 3,2 miliona barela, prema podacima Američkog instituta za naftu. VEZANO Prognoze: Zlato pred novim velikim rastom
S kineskom delegacijom razgovarano o plasmanu bh. proizvoda
Marx.ba U Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine predsjednik Komore Ahmet Egrlić i potpredsjednik Zdravko Marinković održali su sastanak s kineskom delegacijom, koju su činili visoki predstavnici Ministarstva vanjskih poslova Narodne Republike Kine i Ambasade NR Kine u BiH. Sastanak je održan u kontekstu obilježavanja 30 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Bosne i Hercegovine i Narodne Republike Kine i istaknuta je dugogodišnja uspješna saradnja dviju zemalja te obostrana spremnost za njeno dalje unapređenje, posebno na ekonomskom planu. Poseban akcenat stavljen je na predstojeći sajam u kineskom gradu Ningbo, koji će biti popraćen nizom značajnih događaja – uključujući sastanak Poslovnog savjeta Kina – CEEC, ministarskim sastancima, i drugim forumima posvećenim jačanju regionalne privredne saradnje. U tom kontekstu razgovarano je i o mogućnosti potpisivanja sporazuma s Asocijacijom kupaca grada Ningboa, što bi otvorilo dodatne prilike za plasman bh. proizvoda na kinesko tržište. Također, kineska strana je iskazala interes za uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Bosne i Hercegovine, što predstavlja dodatnu perspektivu za domaći agrarni sektor. Naglašena je i potreba za snažnijom saradnjom u oblasti turizma, s obzirom na rastuće interesovanje kineskih turista za region. U tom smislu razgovarano je o razvoju zajedničkog regionalnog turističkog proizvoda koji bi dodatno privukao posjetioce iz NR Kine. Kinesku delegaciju su predvodili Nj. E. gospođa Jiang Yu, specijalni predstavnik Ministarstva vanjskih poslova NR Kine za saradnju Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope, gospodin Li Ben i gospodin Deng Cong, zamjenici direktora Odjela za evropske poslove Ministarstva, gospođa Zhang Zhujun, treći sekretar Ministarstva, gospodin Gai Guoqiang, ekonomski savjetnik Ambasade, te gospodin Miao Dake, otpravnik poslova Ambasade NR Kine u BiH. Obje strane su izrazile zadovoljstvo kvalitetom postojećih odnosa, kao i uvjerenje da će se uz zajedničke napore partnerska saradnja dodatno osnažiti u godinama koje dolaze. VEZANO Razvojni forum Routes Europe u Sevilji: Areodromi regije dogovaraju nove linije
Odgovor Kine je stigao: Carine od 84 posto za svu robu iz SAD
Marx.ba Ministarstvo finansija Kine najavilo je uvođenje carine od 84 posto na svu robu uvezenu iz Sjedinjenih Američkih Država. Ministarstvo je saopštilo da će ove nove carinske stope stupiti na snagu 10. aprila u 12:01 po kineskom standardnom vremenu. Trumpove kaznene carine uzdrmale su globalni trgovinski poredak koji je trajao decenijama, podstičući strahove od recesije i izazivajući nagli pad vrijednosti akcija širom svijeta. Za Kinu, trgovinski rat dolazi u trenutku kada se njena ekonomija bori s dugotrajnom krizom na tržištu nekretnina i visokim dugovanjima lokalnih vlasti, što dodatno narušava povjerenje i biznisa i potrošača. Iako je Peking prošle sedmice uzvratio protumjerama prema SAD, obećavši da će se boriti protiv onoga što smatra ucjenom, analitičari smatraju da se Kina osjeća stjerano u ugao zbog Trumpovih carinskih napada ne samo na Kinu, već i na svaku zemlju koja kupuje ili sklapa kinesku robu. Također, Kina je u srijedu počela cenzurisati određeni sadržaj vezan za carine na društvenim mrežama, nakon što su na snagu stupile američke „recipročne“ carine, uključujući masovne dažbine od 104% na kinesku robu, dok su objave koje kritikuju SAD bile među najpopularnijim. Ovo dolazi nakon što su Sjedinjene Države ove sedmice uvele Kini dodatnu carinu od 50 posto. To je uslijedilo nakon dva prethodna nameta od 34% i 20%, što znači da su američke carine na Kinu od jutros 104%. Ranije je Kina poručila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji da odluka SAD-a da im uvede carine prijeti dodatnom destabilizacijom globalne trgovine. VEZANO TOPCOM Marketing Masterclass s Petrom Vasićem održava se u Sarajevu
Prihodi BYD-a po prvi put prešli 100 milijardi dolara
Marx.ba Kineski proizvođač električnih automobila BYD prošle je godine po prvi put ostvario prodaju u vrijednosti većoj od 100 milijardi dolara. Ta kompanija dominira na domaćem tržištu i napreduje u širenju na globalnim tržištima. Samo u posljednjem tromjesečju prošle godine neto profit je godišnje skočio 73,1 posto na 15 milijardi yuana ili 2,1 milijardu dolara. Prošle godine ukupni su prihodi došli na 107 milijardi dolara porastavši 29 posto naspram 2023., a neto profit je bio veći 34 posto s iznosom od 40 milijardi yuana ili 5,6 milijardi dolara. Izvan Kine BYD je prodao više od 400 hiljada automobile u 2024. godini. Proizvodi BYD-a su iznosili oko 16 posto svih automobile izvezenih iz Kine tokom januara i februara ove godine, a kompanija se odlučila na gradnju tvornica u Evropi i Južnoj Americi. Njemačka je ciljana kao lokacija za treću tvornicu u Evropi, pišu Financije. U Kini je BYD postao najveći prodavac automobila s brojkom od 4,25 miliona preskočivši Volkswagen. Prodaja u inozemstvu je skočila 72 posto na otprilike desetinu ukupne prodane količine automobila. BYD je nastavio izbacivati jeftinije modele čime je produbljen žestok dvogodišnji rat cijenama na najvećem svjetskom automobilskom tržištu. Ranije ovoga mjeseca kineska kompanija je prikupila 5,6 milijardi dolara prodajom 129,8 hiljada dionica, a novac će biti uložen u istraživanje i razvoj te širenje na inozemnim tržištima. Odlične poslovne brojke dolaze nakon što je utemeljitelj Wang Chuanfu predstavio prošle sedmice novi sistem baterijskog punjenja koji dopušta da se vozilo napuni u pet minuta. Vrijednost dionica BYD-a je narasla 50 posto ove godine što je u snažnoj opreci s padom od 34 posto kojeg su doživjele dionice američkog konkurenta Tesle. Unatoč tome, tržišna kapitalizacija BYD-a je manja od jedne petine tržišne kapitalizacije američkog suparnika. VEZANO Instaliraju u pločniku “skrivene” EV punjače
AstraZeneca će uložiti 2,5 milijarde dolara u novi istraživačko-razvojni centar
Marx.ba AstraZeneca objavila je u petak da će uložiti 2,5 milijarde dolara u istraživačko-razvojni centar u Pekingu. Reuters navodi da farmaceutska kompanija nastoji oživjeti poslovanje na svom drugom najvećem tržištu nakon niza skandala, uključujući hapšenje predsjednika kineskog ogranka prošle godine. Glavni izvršni direktor Pascal Soriot boravio je u Pekingu, gdje se sastao s gradonačelnikom kako bi najavio ovo ulaganje, zajedno s dva licencna ugovora s kineskim kompanijama te zajedničkim ulaganjem s trećom kompanijom u području cjepiva. Istakao je da svi ti potezi potvrđuju predanost kompanije drugoj najvećoj svjetskoj ekonomiji. – Istraživačko-razvojni centar radit će s naprednom biologijom i AI tehnologijom te će biti ključni dio naših globalnih nastojanja da pacijentima širom svijeta donesemo inovativne lijekove, dodao je Soriot. Centar u Pekingu bit će drugi istraživačko-razvojni centar u Kini, nakon onog u Šangaju otvorenog prošle godine. AstraZeneca imati po dva takva centra i u SAD i Evropi, podsjeća Reuters. Kineska vlada pokrenula je nekoliko istraga o rukovodiocima i aktivnostima AstraZenece u zemlji, gdje je farmaceutska kompanija uložila milijarde dolara u izgradnju tvornica i licenciranje eksperimentalnih lijekova od tamošnjih biotehnoloških kompanija. Kina je prošle godine činila oko 12 posto ukupnih prihoda grupe. AstraZeneca, najveća britanska kompanija uvrštena na berzu s tržišnom vrijednošću od 183 milijarde funti (236 milijardi dolara), najveći je strani proizvođač lijekova u Kini. VEZANO Euro-Asfalt će graditi u Rumuniji: Potpisan ugovor vrijedan 1,22 milijarde eura