Danas stupaju na snagu nove carine EU za uvoz električnih automobila iz Kine
Marx.ba Uprkos protivljenju Njemačke, Brisel je odlučio da porezu od 10 posto koji je već na snazi, doda i do 35 posto na vozila na baterije kineske proizvodnje, navodi se u tekstu uredbe koju je Komisija objavila na internetu. Ova odluka stupa na snagu danas. Navedeni cilj je da se ponovo uspostave pošteni uslovi konkurencije sa proizvođačima optuženim da imaju koristi od velikih javnih subvencija kineske države. To obuhvata odbranu evropske automobilske industrije i njenih oko 14 miliona radnih mjesta od kineskih praksi koje se smatraju nepravednim. Peking je osudio “nepravedne i nerazumne protekcionističke prakse” pošto su države EU početkom oktobra odobrile dodatnu carinu koju je predložila Evropska komisija. Evropski komesar za trgovinu Valdis Dombrovskis je do posljednjeg trenutka pregovarao s kineskim ministrom trgovine Vangom Ventaom da bi pokušao da se nađe rješenje, ali dogovora nije bilo. Uprkos svemu, obje strane su se složile da nastave razgovore i doplate bi mogle biti uklonjene ako se postigne dogovor o drugim sredstvima za nadoknadu štete koju je identifikovala evropska istraga. Kina prijeti da će pogoditi evropske interese. Već je reagovala pokretanjem antidampinških istraga uvoza na meso, mliječne proizvode i alkoholna pića na bazi vina iz Evrope, uključujući konjak. Dovoljno da se pojedine članice EU pokolebaju. Njemačka i još četiri zemlje (Mađarska, Slovačka, Slovenija, Malta) glasale su protiv plana Komisije, ali nisu uspjele imati većinu potrebnu da ga odbiju. Komisija “ne smije da izazove trgovinski rat”, upozoreno je iz Njemačke. Najveći automobilski proizvođači Njemačke, čvrsto uspostavljeni na najvećem svjetskom tržištu, u Kini, plaše se da će oni platiti cijenu odluke EU. Uvođenje evropskih carina na kineske električne automobile dolazi u jeku krize u Volkswagenu koji planira desetine hiljada otpuštanja i zatvaranje tri fabrike u Njemačkoj. Taj vodeći evropski proizvođač je početkom oktobra osudio “loš pristup” EU. Njegov sunarodnik BMW je čak govorio o “fatalnom signalu” za evropsku automobilsku industriju. Carine su, međutim, dobile podršku 10 država članica uključujući Francusku, Italiju i Poljsku. Dvanaest je bilo uzdržano, uključujući Španiju i Švedsku. Ali, i u Francuskoj pristup EU zabrinjava ekonomske krugove. Profesionalno udruženje Konjak (BNIC) požalilo se da su ga vlasti “napustile”, smatrajući da je njegov sektor “žrtvovan” u komercijalnom sukobu koji ga se ipak ne tiče. Ovaj kinesko-evropski okršaj dio je šireg konteksta trgovinskih tenzija između Zapada, na čelu s Vašingtonom, i Kine, optužene za antikonkurentske prakse u nekoliko drugih sektora, kao što su vjetroturbine ili solarni paneli. Evropske mjere čiji je cilj da budu zasnovane na činjenicama i poštujući pravila Svjetske trgovinske organizacije (STO), ipak se razlikuju od kaznenog i više političkog pristupa Amerikanaca. U Sjedinjenim Državama predsjednik Joe Biden najavio je 14. maja povećanje carina na kineska električna vozila na 100 posto, a bila je 25 posto. U Evropi, iznos carine će varirati između proizvođača u zavisnosti od procijenjenog nivoa dobijenih kineskih subvencija. Detaljnije, dodatni porezi će iznositi 7,8 posto za Tesla automobile proizvedene u Šangaju, 17 posto za BID, 18,8 posto za Geeli i 35,3% za SAIC, navodi se u konačnom dokumentu EU poslatom državama članicama 27. septembra. Ostalim grupama proizvođača vozila koje su sarađivale u evropskoj istrazi biće naplaćeno 20,7 posto dodatne carine, a 35,3 odsto grupama koje nisu sarađivale. VEZANO Ova evropska zemlja je ispred konkurencije: Sve pripisuju četverodnevnoj radnoj sedmici
Carine na električna vozila iz Kine: Evo koliko će iznositi za kojeg proizvođača
Marx.ba Prijedlog Evropske komisije za uvođenje dodatnih uvoznih carina na baterijsko električna vozila iz Kine dobio je ovoga petka službenu podršku zemalja članica. To je još jedan od koraka kojim se zaključuje istraga Komisije o nepoštenim kineskim subvencijama tamošnjim proizvođačima, koje podrivaju konkurenciju na evropskom tržištu nudeći nerealno jeftine električne automobile. Preliminarno uvedene carine tako će ostati na snazi, ali Evropska unija i Kina nastavit će s pregovorima oko pronalaženja mogućeg alternativnog rješenja, usklađenoga s pravilima Svjetske trgovinske organizacije o uvjetima trgovanja na međunarodnim tržištima. Te mjere također bi trebale, prema mišljenju Komisije, utjecati na štetne državne subvencije koje su istragom dokazane. Regulativa s detaljima oko novih dodatnih carina stupit će na snagu nakon objave u Službenom listu Evropske unije, a najkasnije 30. oktobru. Posljednji prijedlog Komisije kaže da će stope uvoznih carina, ovisiti o proizvođaču, odnosno onome što je o subvencijama u Kini pokazala njihova istraga. Tako će za početak na snazi biti nedavno predloženi iznosi carina, koji se dodaju na već postojeće carine od 10%. Najmanje će se doplaćivati za Teslina vozila (7,8%), a najviše za ona SAIC-a i kompanija koje nisu EU-u poslale potrebne podatke tokom istrage (35,3%). Za BYD-jeve automobile nova će carina iznositi 17%, Geelyjeve 18,8%, a svi ostali proizvođači koji su učestvovali u istrazi bit će carinjeni s dodatnih 20,7%.
Evropa pred konačnom odlukom: Koliko će iznositi carine na kineske električne automobile
Marx.ba Pred Evropskom unijom je ove sedmice važna odluka. Glasat će se o prijedlogu uvođenja carina do 45% na električne automobile uvezene iz Kine. Time bi se finalizirao dugotrajni proces istraga i pregovora vezanih uz pitanja nepoštenih trgovinskih praksi i konkurencije na evropskom tržištu električnih vozila. Istraga Evropske komisije bavila se navodima da kineski proizvođači električnih automobila primaju značajne državne subvencije koje im omogućuju ponudu nižih cijena na evropskom tržištu. Ishod te istrage doveo je do prijedloga carina, inicijalno predloženih do 35,3%, uz postojeću carinu od 10% na uvezena vozila. Nacrt uredbe s detaljima o carinama podijeljen je državama članicama EU-a. Za usvajanje prijedloga potrebna je većina od 15 zemalja članica koje predstavljaju najmanje 65% stanovništva EU-a. Ako bude odobren, plan je da se carine uvedu do kraja oktobra, osim u slučaju značajnog protivljenja. Bilo je pokušaja pronalaska diplomatskog rješenja u pregovorima s Pekingom. Kinesko Ministarstvo trgovine nedavno je objavilo da su se neki kineski proizvođači automobila obvezali prodavati električna vozila u Evropi po cijenama iznad određenog minimuma, što bi moglo ublažiti neke zabrinutosti EU. Reakcije proizvođača automobila na predložene carine su različite. Tesla, koja uvozi vozila iz svoje tvornice u Šangaju, uspješno je lobirala za smanjenje stope carine na 9%. Druge kompanije poput BYD-a, Geelyja i SAIC-a također imaju minimalno manje predložene stope. Iako su smanjenja gotovo beznačajna, manje od jedan posto, to pokazuje da EU nije čvrsta u svojim odlukama i otvara vrata za daljnje podešavanje prema raznim proizvođačima. Neki kineski proizvođači razmatraju mogućnost osnivanja proizvodnih pogona unutar EU kao odgovor na potencijalne carine. BYD konkretno napreduje s planovima za svoju prvu euvropsku tvornicu u Mađarskoj kako bi ublažio učinke carina. Ishod glasovanja 4. oktobra mogao bi značajno promijeniti sliku na evropskom tržištu električnih vozila. Ako se carine izglasaju, dat će prednost evropskim proizvođačima automobila, a kineske proizvođače privremeno usporiti, ali ne i u konačnici potpuno smanjiti njihovu prisutnost u Evropi.
Kineski proizvođači električnih vozila u utrci za prevlast u autonomnoj vožnji
Marx.ba U Kini se odvija intenzivna utrka za prevlast u tehnologiji autonomne vožnje, pri čemu vodeći proizvođači električnih vozila ubrzano razvijaju napredne sisteme za pomoć vozačima (ADAS). Cilj im je prestići Teslu, globalnog lidera u kategoriji samovozećih automobila. – Preliminarni sistemi autonomne vožnje postali su novo bojište za proizvođače električnih automobila u Kini jer potiču prodaju i povećavaju prepoznatljivost brenda, izjavio je Phate Zhang, osnivač šangajske kompanije CnEVPost koja se bavi prikupljanjem podataka o električnim vozilima, za South China Morning Post. Još uvijek sustižu Teslu Utrka za prevlast u autonomnoj vožnji tek je počela. – Autonomna vožnja je područje u kojem kineski proizvođači električnih vozila još uvijek sustižu Teslu, kaže Gao Shen, neovisni analitičar iz Šangaja. Pravi test kineske tehnologije autonomne vožnje doći će kada Tesla uvede svoj softver za potpuno samostalnu vožnju (FSD) na kinesko tržište, što se očekuje u prvom tromjesečju 2025. godine. Kineski proizvođači električnih vozila, poput Xpenga i Jiyuea, žele se što prije etablirati u području autonomne vožnje. – U julu je Xpeng sa sjedištem u Guangzhou objavio proširenje korištenja svog sistema samovožnje u nastojanju da privuče više kupaca, izvještava SCMP. Slično tome, Jiyue, kojeg podupire Baidu, predstavio je modele s visokim stepenom autonomije, tvrdeći da njihov Apollo sistem u nekim situacijama odgovara standardima nivoa 4. Iz kompanije Jiyue izjavljuju da je njihov napredni sistem za pomoć vozaču, Robo Drive Max, već dostupan vozačima u Šangaju, Hangzhou i Shenzhenu, što znači da automobili mogu navigirati složenim gradskim ulicama u ta tri velika grada s autonomnim opcijama kao što su pretjecanje, promjena trake te ulazak i izlazak s autoceste. Kompanija cilja na nacionalnu dostupnost softvera do 2024. godine, što bi značilo da su se izjednačili s konkurentom Xpengom. Peking još nije dao odobrenje Unatoč ambicioznim ciljevima proizvođača, regulatorne prepreke i dalje predstavljaju najveći problem. – Peking još nije odobrio upotrebu autonomnih sistema vožnje nivoa 3 (L3) i viših, a vozači su dužni stalno držati ruke na upravljaču, navodi SCMP. Usprkos tome, veliki igrači poput BYD-a i Li Auta lansiraju nove modele opremljene ADAS softverom sposobnim za autonomiju nivoa 3. Potencijal za rast u ovom sektoru je značajan. Prema istraživanju kompanije Counterpoint Research, “oko 1 milion električnih vozila u Kini će do 2026. godine zadovoljavati standard autonomne vožnje nivoa 3”. Li Zhenyu, potpredsjednik Baidua, predviđa da će “do 2026. godine do 15 posto svih novih električnih vozila imati barem nivo 3 autonomije”, piše Autonet.
Chery Auto najavio investicije od nekoliko milijardi eura u Evropi u iduće tri godine
Marx.ba Kineski proizvođač automobila Chery Auto spreman je da potroši milijarde eura kako bi osigurao da njegovi brendovi Omoda i Jaecoo budu prihvaćeni od strane evropskih kupaca u roku od tri godine, rekao je za Reuters izvršni direktor dva brenda za italijansko tržište Kevin Cheng. Chery Auto ove godine lansira Omodu i Jaecoo u Evropi, sa početnim fokusom na vozila sa benzinskim motorima. Nakon što je počela prodaja u Španiji, Italiji, Poljskoj i Britaniji, u narednim mjesecima bit će dodato još zemalja, kao i hibridni i potpuno električni modeli. U intervjuu za Reuters, izvršni direktor kompanije Omoda i Jaecoo za Italiju, uporedio je brendove Kia, Hyundai, Nissan i Volkswagen sa svojim proizvodom. – Južnokorejskom proizvođaču Kia je trebalo skoro 20 godina da postane brend od poverenja u Evropi, a naš cilj je da taj status izgradimo u roku od tri godine, rekao je Cheng i dodao da su investicioni planovi u marketing i razvoj brenda u Evropi poverljivi, ali da je u pitanju „ogromna suma novca, milijarde eura“. Izvozni brendovi Omoda i Jaecoo nisu dali kumulativne podatke o prodaji u Evropi, ali su objavili da su prodali skoro 150.000 vozila u prvih osam mjeseci ove godine. Evropska unija predlaže dodatnu tarifu od 20,7 posto na automobile Chery, kao dio planiranih tarifa na električna vozila proizvedena u Kini.
BYD nastavlja širenje u inozemstvo, planiraju fabrike u Evropi
Marx.ba Vodeći kineski proizvođač automobila BYD pojačava napore da se proširi izvan Kine unatoč rastućim carinama na kineska električna vozila na Zapadu. Istovremeno bilježi izvrsne poslovne rezultate. U prvoj polovici godine uspio je povećati dobit za četvrtinu, a prihode za 16 posto. BYD, sa sjedištem u Shenzhenu i uvršten na berzu u Hong Kongu, najvažniji je proizvođač električnih vozila u Kini, prenosi francuska novinska agencija AFP. U prvom polugodištu ove godine ostvario je 1,91 milijardu dolara čiste dobiti, što je 24,4 posto više nego u istom periodu lani. Prodaja na godišnjem nivou porasla je za 15,8 posto na 42,3 milijarde dolara. Rast je posljedica kontinuirane snažne potražnje za njegovim električnim automobilima u zemlji i inozemstvu. Kineske vlasti planiraju da će do 2035. godine prodaja automobila u zemlji uglavnom biti ograničena na električna i hibridna vozila. U julu je udio prodaje ovih vozila u drugoj najvećoj ekonomiji svijeta već bio više od polovine. U Kini je prodaja električnih vozila pokrenuta u prošlosti uz subvencije koje su istekle krajem 2022. godine. EU tvrdi da kineske državne subvencije stavljaju kineske automobilske kompanije u nepravednu prednost, narušavaju konkurenciju i štete konkurentnosti evropskih proizvođača. Bruxelles je stoga ljetos uveo privremene dodatne carine na kineska električna vozila. Prema revidiranom kolovoškom prijedlogu one će iznositi 36,3 posto, a u oktobru će, ne bude li dogovora s Pekingom, postati stalne. U međuvremenu, u maju je SAD najavio povećanje carina na kineska električna vozila na 100 posto, a iste visoke carine najavljene su u ponedjeljak i u Kanadi, gdje je Kina optužena da “ne igra po istim pravilima” u područjima kao što su standarde zaštite okoliša i rada u drugim zemljama”. Unatoč tome, BYD pojačava napore u širenju u inozemstvu i planira otvoriti tvornice u Mađarskoj i Turskoj.
Tesla je dobio još jednog ozbiljnog kineskog konkurenta
Marx.ba Dionice kompanije Xpeng zabilježile su rast nakon što je ova kineska kompanija specijalizirana za proizvodnju električnih vozila predstavila svoju novu marku Mona, usmjerenu na masovno tržište, s početnom cijenom od samo 16.812 američkih dolara, što je znatno niže od cijene Teslinog Modela 3. Xpeng je također objavio kako je za svoj električni coupe Mona M03 zabilježio više od 10.000 narudžbi u roku od samo 52 minute nakon službenog predstavljanja u Pekingu. Dionice Xpenga, koje se izlistane na američkom tržištu, skočile su u utorak za 6,5% tokom trgovanja u New Yorku, dok su u Hong Kongu u srijedu ujutro porasle za gotovo 2%. – Uz vozila koja koštaju manje od 20.000 dolara, Kina dodatno učvršćuje svoju ulogu globalnog centra automobilske industrije, izjavio je Michael Dunne, osnivač i izvršni direktor konsultantske firme Dunne Insights u razgovoru za CNBC. – Kina može proizvoditi automobile po nižim cijenama nego bilo koja druga zemlja na svijetu, dodao je Dunne. I dok dionice Xpenga rastu, dionice Tesle su u utorak pale za gotovo 2%.
Blago revidirane EU carine za kineska električna vozila: Tesla prolazi najbolje
Marx.ba Evropska komisija početkom jula je uvela dodatne uvozne carine na sva baterijsko-električna vozila iz Kine. Ta se vozila, prema nalazima istrage Komisije, u NR Kini proizvode uz navodno “nepoštene” subvencije, što ekonomski šteti evropskim proizvođačima istog tipa vozila. Zaštitne carine stoga bi trebale pomoći u “poravnavanju” tržišnih uvjeta na području EU za domaće proizvođače. Prvi prijedlozi carina revidirani su bili netom prije stupanja novih pravila na snagu, a ove sedmice Komisija ih je još jednom revidirala, nakon dovršetka svih koraka istrage. Prema novoj odluci i ove su carine jedan od koraka u procesu pregovora s Kinom, a finalna će odluka biti objavljena u Službenom listu EU najkasnije 30. oktobra. Ovosedmičlni prijedlog vrlo je blizu finalnog, poručuju, ali se neke stope i dalje mogu promijeniti, ovisno o tome pošalju li carinama zahvaćeni proizvođači dovoljno dobre argumente za smanjenje carinskih stopa. Dosadašnji postupak doveo je do ovakvog rasporeda stopa uvoznih carina, koje će se primjenjivati ovisno o proizvođaču: Tesla, kao što se vjerovalo proteklih mjeseci, dobiva najpovoljniji tretman za uvoz svojih automobila, proizvedenih u gigatvornici u Šangaju, na tržište EU, jer su imali “dobro potkrijepljen zahtjev” za izuzećem od visokih novih stopa. Nekolicina kineskih proizvođača, koji namjeravaju s evropskim pokrenuti zajedničke kompanije i tako plasirati automobile na tržište, također će u budućnosti biti predmet carinjenja po nižim stopama. Proizvođači sada opet imaju mogućnost poslati svoje prigovore, a jednom kad finalne stope budu uvedene, važit će najmanje pet godina, piše Bug.
Najjeftiniji XPengov model koštat će oko 17.000 eura
Marx.ba XPeng Motors je kineski proizvođač električnih automobila u usponu, koji je nedavno najavio pokretanje linije MONA. Izvorno je to trebala biti njihova zasebna marka za jeftinija vozila, ali će ipak vjerovatno biti riječ tek o liniji, koja će nositi i naziv proizvođača XPeng. Prvi automobil iz navedene linije bit će MONA M03, baterijsko-električni sedan, čija je serijska proizvodnja nedavno započela u Kini. Nudit će ga se za početak samo na domicilnom tržištu, a iako se govorilo da će mu početna cijena biti oko 25.000 eura (u protuvrijednosti oko 200.000 kineskih juana), nove informacije kažu da će on bi i značajno jeftiniji. MONA M03 trebala bi premijeru doživjeti krajem ovog mjeseca, a početna će mu prodajna cijena iznositi tek oko 17.200 eura (135.900 juana). Tehničke specifikacije novog modela, pak, ne odražavaju činjenicu da je riječ o tako jeftinom automobilu. XPeng tvrdi da će on nuditi između 515 i 620 kilometara dometa s jednim punjenjem ugrađenih LFP baterija, imat će vrlo nizak koeficijent aerodinamičkog otpora Cd=0,194, a u centru njegovog će “mozga” biti umjetna inteligencija. Kako će ona funkcionirati i čime će sve upravljati, zasad nije poznato. Od ostalih pojedinosti, znamo i da će MONA M03 imati dimenzije od (DxŠxV) 4780 x 1896 x 1445 milimetara, međuosovinski razmak od 2.815 mm te prtljažnik zapremnine 621 litre. Kupci će na izbor imati elektromotore snage 140 ili 160 kW (188, odnosno 215 KS), dok će najveća brzina biti ograničena na 155 km/h, piše Autonet.
Xiaomi predstavio Watch S4 Sport, Band 9 i Buds 5
Marx.ba Xiaomi je, pored Mix Fold 4, Mix Flip i Redmi K70 Ultra (Extreme Edition) telefona, u Kini predstavio i neke druge uređaje. To su Xiaomi Watch S4 Sport, Xiaomi Band 9 i Xiaomi Buds 5. Xiaomi Watch S4 Sport Ovo je sat visoke klase koji stiže s tijelom od titanijuma i safirnim staklom. Ima EN13319 certifikat za ronjenje, a očekivano podržava veliki broj sportskih aktivnosti. Na otvorenom podržava 5 GNSS konstelacija s dvopojasnim prijemom, a ima i podršku za izvanmrežne karte, što znači da telefon možete ostaviti kod kuće zahvaljujući eSIM-u. Ekran je OLED, dijagonale 1,43”, maksimalne svjetline od 2200 nita. Baterija ja kapaciteta 586 mAh i navodno će ponuditi 15 dana autonomije. Senzor otkucaja srca i senzor kisika u krvi navodno nude 97,2% tačnosti, a tu je i NFC. Cijena Xiaomi Watch S4 Sport je oko 250 eura. Xiaomi Band 9 Nova generacija popularne narukvice stiže u četiri boje – rozoj, bijeloj, crnoj i plavoj. Iz Xiaomija obećavaju da će Band 9 ponuditi do 21 dan autonomije bez uključenog AOD-a, dok će sa AOD-om ponuditi do 9 dana. Xiaomi navodi da su poboljšali tačnost senzora otkucaja srca za 16% u odnosu na prethodnika. Cijena je 35 dolara za osnovni model, dok NFC model košta 40 dolara. Xiaomi Buds 5 Za ove slušalice Xiaomi kaže da ih jedva možete osjetiti u uhu. Svaka slušalica teži 4,2 grama, a navodno je autonomija 6,5 sati, a s kućištem 39 sati. Slušalice imaju IP54 certifikat, a podržavaju Qualcomm aptX Lossless audio kodek (do 2,1 Mbps). Tu je i ANC i podrška za pozive uz pomoć tri mikrofona. Cijena Xiaomi Buds 5 je 90 eura, piše Bajtbox.