Potražnja za naftom prevazilazi očekivanja: Jedna zemlja je ključni faktor rasta
Svjetska potražnja za naftom će ove godine porasti za 2,4 miliona barela dnevno (bpd) na ukupno 102 miliona bpd, navodi se u danas objavljenoj prognozi Međunarodne agencije za energiju (IEA). Ključni faktor rasta je Kina, pošto će njena potražnja ove godine porasti za 1,8 miliona bdp, ističe se u izvještaju na sajtu te organizacije. IEA je revidirala naviše svoju prethodnu, oktobarsku prognozu, kada je predviđala rast globalne potražnje za naftom za 2,3 miliona bpd. Agencija sa sjedištem u Parizu je, također, podigla svoju procjenu rasta potražnje za naftom u 2024. godini na 930.000 bpd, dok je u oktobru očekivala rast za 900.000 bpd. Rast potražnje za naftom u 2024. godini će biti za skoro dvije trećine manji nego u tekućoj godini, ali će uprkos tome ukupna globalna potražnja slijedeće godine porasti na rekordnih 102,9 miliona bpd, ističe se u izvještaju. Svjetska potražnja za naftom i nadalje prevazilazi očekivanja uprkos tome što je zabrinutost za globalnu ekonomiju „možda opravdana“, naglasila je IEA.
Najveće automobilsko tržište u svijetu: Građani kupuju sve više električnih vozila
Marx.ba Iako je Kina okončala dugogodišnji program subvencioniranja električnih vozila, lokalne vlasti i dalje potiču rast industrije putem poreznih olakšica i drugih stimulansa. Ova strategija rezultirala je rastom prodaje električnih vozila od 29 posto u prvih devet mjeseci, čime je Kina potvrdila svoj status najvećeg svjetskog automobilskog tržišta. Iako su subvencije ukinute, novembar i decembar tradicionalno su snažni mjeseci za kinesko tržište vozila, a analitičari iz Rho Motiona predviđaju još jednu uspješnu godinu za prodaju električnih vozila u 2023. godini. Uprkos globalnim izazovima, Kina nastavlja prednjačiti u prodaji električnih vozila. Studija istraživačke forme ističe kako su oktpobarske brojke pokazale da je potražnja za električnim vozilima u Kini i dalje snažna, unatoč ukidanju subvencija. Neki stručnjaci vjeruju kako će Kina uspješno održati ovaj pozitivan trend zbog poticajnih mjera koje nude lokalne vlasti. S druge strane, situacija na evropskom tržištu je nešto složenija. Unatoč porastu prodaje od 26 posto, Njemačka je doživjela smanjenje potražnje nakon ukidanja subvencija u septembru. Kompanije poput Tesle, Mercedes Benza i Volkswagena suočavaju se s izazovima visokih kamatnih stopa i općenito prigušenog tržišta. Analitičari tvrde kako subvencije igraju ključnu ulogu na njemačkom tržištu, budući da se gotovo dvije trećine registriranih vozila koriste u komercijalne svrhe. Za usporedbu, sjevernoameričko tržište doživljava pravi procvat, s rastom prodaje električnih vozila od impresivnih 78 posto ove godine. Prema procjenama Rho Motiona, i 2023. bit će iznimno snažna godina za to tržište. Dok tradicionalni proizvođači usvajaju manje ambiciozne planove za povećanje proizvodnje, Tesla zadržava dominantnu poziciju, iako i oni bilježe pad od oko 50 posto u trećem kvartalu ove godine.
Trgovinski sukob SAD i Kine: Koje zemlje na tome najviše profitiraju
Marx.ba Tenzije između SAD i Kine mijenjaju dobro poznati lanac snabdijevanja, koji otvara vrata ka drugim ekonomijama. Tako su neke zemlje postale ključni ekonomski “konektori” u fragmentiranom svijetu. Kao grupa, pet zemalja koje su se nametnule su 2022. zabilležile 4 triliona dolara ekonomske proizvodnje, više od Indije i skoro isto koliko i Njemačka ili Japan. Uprkos njihovoj veoma različitoj politici i prošlosti, oni dijele oportunističku želju da iskoriste ekonomski nepredviđeni prihod pozicionirajući se kao nove veze između SAD i Kine ili Kine, Evrope i drugih azijskih ekonomija. Predstavljaju 4% globalnog bruto domaćeg proizvoda, ali su privukli nešto više od 10%, ili 550 milijardi dolara, svih takozvanih grinfild investicija od 2017. goodine. Ovaj izraz opisuje izdatke za nove fabrike, kancelarije i druge objekte strane kompanije, koja osniva ili širi poslovanje u drugoj zemlji. Također, konektori su dokaz da je priča o kraju globalizacije pretjerana. Roba i kapital se i dalje kreću preko granica, čak i više njih, zapravo prenosi Bloomberg. Vijetnam: Delikatna ravnoteža Uloga Vijetnama kao ekonomije povezivanja je pojačana, otkako je bivši američki predsjednik Donald Trump uveo carine na kinesku robu, a pandemija je pooštrila kontrolu lanaca snabdijevanja. Svojom kombinacijom niskih troškova rada, poboljšanja infrastrukture i šireg spiska trgovinskih sporazuma, Vijetnam je privukao mnoštvo kompanija. SAD su odredište za oko trećinu vijetnamskog izvoza, dok je Kina najveći dobavljač materijala za vijetnamske proizvođače, od mašina do materijala za odevne predmete. Vijetnam je zvanično unaprijedio veze sa SAD u septembru, prebacujući odnos na “sveobuhvatno strateško partnerstvo”, diplomatski status koji je ranije bio rezervisan za nekoliko odabranih, uključujući Kinu i Indiju. SAD su takođe u septembru najavile partnerstvo kako bi pomogle Vijetnamu da razvije svoju industriju poluprovodnika u nastajanju. Vijetnam je takođe član Regionalnog sveobuhvatnog ekonomskog partnerstva, trogodišnjeg sporazuma o slobodnoj trgovini koji je predvodila Kina. Poljska: Kuća baterija za EV Kada je poljska vlada prošle godine objavila da će zemlja graditi sopstvenu marku električnih vozila, nazvanu Izera, to je bio jasan signal da je nacija koja se nekada hvalila sa nekoliko svojih marki ima veće ambicije nego da bude proizvodno centar za zapadnoevropske proizvođače automobila. Državna kompanija ElektroMobiliti Poljska potpisala je ugovor sa kineskom Geli Holding Grupom 2022. godine o isporuci tehnologije za projekat. Planirano je da proizvodnja hatchback modela i SUV-a počne krajem 2025. godine. Poljska već ima dobro uspostavljene veze sa evropskom automobilskom industrijom, a giganti kao što su Volkswagen AG i Mercedes-Benz AG postavljaju fabrike za proizvodnju električnih vozila u zemlji. Ali strane investicije su porasle poslednjih godina, pri čemu je značajan deo od 125,1 milijardi dolara grinfild investicija koje je privukla od 2017. došao iz daljine. Isporuke litijum-jonskih baterija proizvedenih u Poljskoj prošle godine su iznosile 38 milijardi zlota (8,9 milijardi dolara), što je ekvivalentno 2,4% ukupnog izvoza, prema zvaničnim podacima. Vrijednost kineskog izvoza u Poljsku porasla je za 112 posto od 2017, na 38,2 milijarde dolara prošle godine. Zavisnost od kineskih inputa se naširoko smatra potencijalnom ranjivošću za evropsku industriju električnih vozila u nastajanju, koja je također pod napadom plime uvoza generalno jeftinijih kineskih plug-in automobila. Ipak, na mjestima kao što je Poljska, dugoročni geostrateški problemi imaju manju težinu od trenutnog ekonomskog podsticaja koji nova postrojenja mogu da pruže. Meksiko: Sporedna vrata u SAD Ove godine Meksiko je pretekao Kinu kao najveći izvoznik robe u SAD. Ali to ne govori cijelu priču o tome kako se mijenja njen ekonomski odnos sa kolosom u susjedstvu – i ostatkom svijeta. Od 2017., vrijednost meksičkog uvoza iz Kine nominalno raste brže od vrijednosti njegovog izvoza u SAD. To je zato što su mnogi proizvođači, koji ovih dana otvaraju fabrike u pograničnim državama Meksika, kineske kompanije, koje prodaju sve, od auto dijelova do namještaja, sa fokusom na američko tržište. Meksička asocijacija privatnih industrijskih parkova anketirala je svoje članove ranije ove godine i saznala da očekuju da će u naredne dvije godine jedna od pet novih kompanija, biti kineska. Jedna od najvećih prednosti za kineske kompanije je 30-godišnji sporazum o slobodnoj trgovini ove zemlje sa SAD i Kanadom. Trump nije računao na to da će kineske kompanije “naći u Meksiku sporedna vrata u SAD”, koja su im omogućila da izbegnu carine koje je nametnuo na američki uvoz iz Kine. Rezultat je da su najave o investicijama kineskih kompanija skočile za skoro 50% u 2022. godini, na 2,5 milijardi dolara. – Kineske kompanije su ušle u novu fazu globalne konfiguracije, a Meksiko je ključna karika u tom procesu, rekao je Zhang Run, kineski ambasador u toj zemlji. Maroko: Dom najvećih svjetskih rezervi fosfata Maroko, dom najvećih svjetskih rezervi fosfata, postaje važan igrač u transformaciji globalne automobilske industrije. Ovaj mineral je ključni sastojak u litijum-željeznim-fosfatnim (LFP) baterijama, brzorastućim nizom punjivih ćelija koje se koriste u električnim vozilima. Zemlja već ima rastući automobilski sektor, sa fabrikama u vlasništvu Renaulta i Stellantisa, koje proizvode hiljade automobila dnevno, uz podršku desetina etabliranih američkih dobavljača. Snažni trgovinski odnosi Maroka sa Evropom i SAD, zajedno sa njegovim ljubaznim odnosom prema stranim direktnim investicijama, čine ga mjestom susreta na kojem kompanije koje se nalaze na obje strane rastuće podjele između SAD i Kine mogu da se takmiče ili sarađuju. U 2022. godini, u Maroku je najavljeno 15,3 milijarde dolara u projektima novih grinfild fabrika koje finansiraju strani investitori, skoro koliko i prethodnih pet godina zajedno. A trend ne pokazuje znake usporavanja. U maju je kineska kompanija Gotion High-Tech Co. potpisala ugovor sa kraljevstvom o izgradnji fabrike baterija vredne 6,4 milijarde dolara, koja bi bila jedna od najvećih na svijetu. U septembru, CNGR Advanced Material Co., kineski proizvođač komponenti za baterije, najavio je projekat vrijedan 2 milijarde dolara za proizvodnju dovoljno LFP baterija za opremanje milion vozila godišnje. Indonezija: U potrazi za balansom Indonezija se aktivno udvara kompanijama iz SAD i Kine da ispune viziju predsjednika Džoka Vidoda o izgradnji čitavog lanca snabdijevanja električnim vozilima. Tesla i VolksWagen su pozvani da investiraju, sa ciljem da uravnoteže dominaciju kineskih kompanija u preradi nikla i proizvodnji baterija. To je već donijelo jedinstvene korporativne “brakove” širom geopolitičkih blokova. U martu, Ford je potpisao ugovor sa kineskom Zhejiang Huayou Cobalt Co. i brazilskom Vale SA o zatvaranju zaliha nikla, metala koji se koristi u proizvodnji EV baterija. Sa obiljem prirodnih resursa i populacijom
Stellantis kupuje udio u kineskoj kompaniji za proizvodnju električnih vozila
Marx.ba Nizozemski Stellantis saopštio je danas da će kupiti 21 posto udjela u kineskoj kompaniji koja proizvodi električna vozila (EV) Lipmotor za oko 1,5 milijardi eura. Stellantis i Lipmotor će formirati zajedničko preduzeće koje će nizozemskoj kompaniji dati ekskluzivna prava za proizvodnju, izvoz i prodaju vozila ovog kineskog brenda van Kine, a prvi cilj je evropsko tržište. Stellantis će kontrolisati zajedničko preduzeće sa 51 posto udjela, dok će Lipmotor preuzeti 49 posto. Očekuje se da će novo preduzeće početi sa isporukom automobila u drugoj polovini 2024. godine. Na osnovu ovog dogovora će Stellantis moći da iskoristi “isplativi EV ekosistem” kineskog startapa za sopstvene ciljeve, pošto se obavezala da će do 2030. godine izbaciti na tržište više od 75 modela električnih automobila. Kineski brendovi privlače sve veću pažnju etabliranih proizvođača automobila zbog njihove sposobnosti da proizvode električna vozila velikom brzinom po nižoj cijeni. Rezutat je niža konačna cijena za potrošače. Inače, Stellantis, četvrti proizvođač automobila u svijetu nastao je spajanjem italijansko-američkog Fiat-Chryslera i francuske grupe PSA, najavio je više od 30 milijardi dolara ulaganja u elektrifikaciju modela do 2025. godine. Svih 14 brendova Stellantisa, uključujući Peugeot, Jeep, Ram, Fiat i Opel, ponudit će kupcima potpuno električne modele, a u planu je i elektrifikacija komercijalnih vozila i kombiji s pogonom na vodikove gorive ćelije do kraja ove godine, objavila je ranije kompanija.
Odličan rezultat: Huawei prodao je 1,6 miliona Mate60 Pro telefona za šest sedmica
Marx.ba Kompanija Huawei prodala je 1,6 miliona svojih Mate60 Pro telefona za šest sedmica, dok kineski tehnološki gigant prkosi usporavanju prodaje pametnih telefona uživajući u velikoj potražnji svog novog modela vrhunskog telefona, saopćila je istraživačka kuća Counterpoint Research. Prema njenim podacima, Huawei Technologies prodao je više od 400.000 komada za dvije sedmice u periodu kada je kompanija Apple predstavila svoj novi i-Phone 15, prenosi Reuters. U prvih 17 dana prodaja modela i-Phone 15 opala je za 4,5 posto u poređenju sa prodajom modela i-Phone 14. Huawei je iznenada lansirao svoj vrhunski telefon Mate60 Pro, za koji mnogi analitičari kažu da koristi čip domaće proizvodnje i predstavlja napredak u suočavanju sa višegodišnjim američkim tehnološkim sankcijama. Od početka prodaje vladala je velika potražnja za novim modelom pametnog telefona kineske kompanije, a dostupne zalihe brzo su rasprodate. Ukupno globalno tržište pametnih telefona smanjilo se za osam posto, dostižući u trećem kvartalu najniži nivo u posljednjih 10 godina. Huawei, Honor i Transsion Group bili su jedini brendovi koji su zabilležili međugodišnji rast u tom periodu. Ukupne isporuke pametnih telefona u Kini ostale su stabilne, odnosno porasle su za 0,03 posto na 18,99 miliona telefona, prema podacima Kineske akademije za informacije i komunikacije.
Pripremaju se novi potezi SAD: Šta čeka kineske tehnološke kompanije
Marx.ba Administracija Joea Bidena razmišlja o zatvaranju rupe u zakonu koja kineskim firmama omogućuje pristup američkim čipovima za umjetnu inteligenciju (AI) putem kineskih jedinica i podružnica smještenih u inozemstvu. Sjedinjene Države su prošle godine narušile odnose s Pekingom kada su obznanile nova ograničenja na isporuke AI čipova i alata za izradu čipova u Kinu, nastojeći osujetiti njen vojni napredak. Ta će se pravila sljedećih dana još dodatno pooštriti. U početnom krugu ograničenja, Bidenova administracija ostavila je prekomorskim podružnicama kineskih kompanija nesmetan pristup poluvodičima, što znači da bi ih se lako moglo prokrijumčariti nazad u Kinu, piše Reuters. Isti medij je u junu izvijestio da se isti čipovi koji su zabranjeni američkim propisima mogu kupiti od prodavača u poznatom elektroničkom području Huaqiangbei u južnom kineskom gradu Shenzhenu. Zbog toga, u Washingtonu razmišljaju kako da zatvore i tu rupu u zakonu jer Bidenova administracija i dalje želi odsjeći Kinu od vrhunske AI tehnologije, ali dok su sankcije na trenutnim razinama, to čito neće biti moguće. – Apsolutno je istinito da kineske firme kupuju čipove za korištenje u podatkovnim centrima u inozemstvu – rekao je Greg Allen, direktor Centra za strateške i međunarodne studije, ističući da je Singapur veliki centar za računarstvo u oblaku. Ministarstvo trgovine odbilo je komentirati ove navode za Reuters, a ni predstavnik kineskog veleposlanstva u Washingtonu nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar. Kinesko ministarstvo trgovine prethodno je optužilo SAD za zlopotrebu kontrole izvoza i pozvalo ga da “prestane s nerazumnim potiskivanjem kineskih firmi”. Iako bi prema američkom zakonu bilo protivzakonito slati te AI čipove u kontinentalnu Kinu, Sjedinjenim Državama je vrlo teško nadzirati te transakcije, rekli su stručnjaci, ističući da zaposlenici u Kini mogu legalno pristupiti čipovima koji se nalaze u stranim podružnicama “na daljinu”, prenosi Lider. – Zapravo ne znamo koliko je to velik problem, rekla je Hanna Dohmen, istraživačka analitičarka pri Centru za sigurnost i nove tehnologije (CSET) Univerziteta Georgetown. Sjedinjene Države nastoje zaustaviti porast sposobnosti kineske umjetne inteligencije, koja pomaže njenoj vojsci u razvoju bespilotnih borbenih sistema, prema izvještaju u The International Affairs Reviewa. Kineska AI sposobnost ovisi o njezinom pristupu američkim čipovima. CSET je u izvještaju iz juna 2022. otkrio da su od 97 pojedinačnih AI čipova nabavljenih putem kineskih vojnih kurseva u razdoblju od 8 mjeseci 2020., gotovo sve njih dizajnirale američke firme Nvidia, Xilinx, Intel i Microsemi. Washington je u avgustu rekao Nvidiji i AMD-u da ograniče isporuke AI čipova izvan Kine u druge regije, uključujući neke zemlje na Bliskom istoku. Izvori kažu da će nova pravila o AI čipovima koja se očekuju ovog mjeseca vjerovatno primijeniti ta ista ograničenja šire na sve firme na tržištu. Manje je jasno kako bi američka vlada mogla zatvoriti rupu u zakonu koja kineskim stranama omogućuje pristup američkim pružateljima usluga oblaka poput Amazon Web Services, koji svojim klijentima daju pristup istim mogućnostima umjetne inteligencije. Ali izvori kažu da se Bidenova administracija također bori s tim problemom. – Kinezi mogu potpuno legalno pristupiti istim čipovima s bilo kojeg mjesta u svijetu. Ne postoje pravila o tome kako im se može pristupiti, rekao je Timothy Fist, saradnik u think tanku Center for a New American Security sa sjedištem u Washingtonu.
Vlasnik TikTok-a otkupljuje dionice od svojih američkih zaposlenika
Marx.ba Kineska kompanija ByteDance otkupljuje dionice od svojih američkih zaposlenika u dogovoru koji procjenjuje vrijednost matične firme TikToka na 223,5 milijardi dolara, što je otprilike 26 posto manje u odnosu na prošlu godinu, doznaje Reuters. Otkup dionica za zaposlenike omogućuje ostvarivanje pravo vlasništva bez čekanja da firma bude izlistana na berzi. Prošle godine, ByteDance je bio procijenjen na 300 milijardi dolara u programu otkupa dionica ponuđenom neameričkim zaposlenicima. Od tada su njihove američke operacije ukinule pravilo koje je zahtijevalo “likvidacijski događaj”, poput IPO-a ili prodaje firme, kao uvjet za ostvarivanje prava na vlasništvo. Pravilo je postojalo iz niza poreznih razloga. ByteDance planira otkupiti barem 300 miliona dolara vrijedne dionice od sadašnjih i bivših američkih zaposlenika po cijeni od 160 dolara po dionici, rekao je Reutersov izvor. Dogovor dolazi u vrijeme kada se TikTok suočava s pozivima nekih američkih zakonodavaca za nacionalnom zabranom zbog zabrinutosti oko potencijalnog utjecaja kineske vlade na tu popularnu društvenu platformu. ByteDance je demantirao te optužbe. CEO TikToka-a Shou Zi Chew bio je prisutan na kongresnom saslušanju u martu, gdje su američki zakonodavci izrazili zabrinutost zbog utjecaja sadržaja na platformi na mentalno zdravlje djece. The Wall Street Journal je objavio jučer kako je ByteDance ostvario operativnu dobit od gotovo 6 milijardi dolara u prvom kvartalu 2023., što je gotovo dvostruko više u isto vremensko razdoblje prošle godine.
Italijanska vlada ima plan kako odvratiti građane od kupovine jeftinih kineskih automobila
Marx.ba Italija razmatra nove poticaje za kupovinu automobila koji bi uzimali u obzir emisiju ugljika u procesu proizvodnje i distribucije, izjavili su upućeni izvori, dodajući da bi mjere trebale zaštititi italijanske kompanije od jeftine kineske konkurencije. Poticaji bi mogli odvratiti Italijane od kupovine električnih automobila proizvedenih u Kini i popularnih u Evropi zahvaljujući nižim cijenama, a slijedili bi francuski model. Rim drži da je francuski okvir poticaja “razuman” i razmatra takvu opciju, rekao je jedan od izvora u ponedjeljak. Italija je zainteresirana za francuski pristup, potvrdio je drugi izvor. Kriteriji za dodjelu poticaja obično se temelje na emisiji vozila, a Francuska planira dodjeljivati bodove prema količini energije potrošene u proizvodnji njihovih materijala, te u montaži i transportu do tržišta, kao i prema vrsti baterija. Propisi o tržišnom takmičenju u EU ne dopuštaju preferiranje domaćih proizvođača, ali francuski kriteriji vjerovatno će diskvalificirati kineske automobile iz programa poticaja budući da kineska industrija uglavnom koristi struju iz termoelektrana na ugljen i doprema automobile brodom. Pariz tvrdi da su kriteriji u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) koja, kako tvrdi, dopušta izuzetke iz bog zdravstvenih i ekoloških razloga. Rim želi sastaviti široki, dugoročni plan za domaću automobilsku industriju u dogovoru s relevantnim firmama, uključujući proizvođača Fiata Stellantisa, kako bi vratio proizvodnju na nekadašnjih milion vozila godišnje. Razgovori uključuju i nove poticaje i očekuje se da će trajati do kraja godine. Ministar industrije Adolfo Urso rekao je u septembru da su Italijani iskoristili 80 posto poticaja za kupovinu vozila proizvedenih u inozemstvu i da bi izmjena okvira poticaja trebala podržati prijelaz na ekološki prihvatljivija vozila i domaću proizvodnju automobila.
Kako će evropske carine na uvoz solarnih ploča utjecati na zelenu tranziciju
Marx.ba Evropske carine na uvoz solarnih ploča ozbiljno bi narušile kapacitete za brzi prijelaz na “zelenu” energiju, upozorilo je udruženje proizvođača i kupaca, predlažući vladama da umjesto toga podupru domaću proizvodnju. Evropska komisija i vlade evropskih zemalja razmatraju stroža ograničenja uvoza kako bi pojačale domaću proizvodnju čistih tehnologija i smanjile ovisnost o Kini. Bruxelles je u septembru pokrenuo istragu kako bi utvrdio treba li uvesti carine radi zaštite evropskih proizvođače električnih automobila od jeftinije kineske konkurencije koja, kako tvrde, uživa prednost državnih subvencija. Njemačka pak razmatra opcije koje bi trebale zaštititi proizvođače solarne energije od pada globalnih cijena, pokazuje vladin dokument koji je Reuters dobio na uvid. – Carine nisu dobar odgovor na aktuelne izazove u evropskoj solarnoj industriji. Time ćemo stvoriti uvjete za nesmetano i kontinuirano uvođenje solarne energije i za paralelan stabilan razvoj evropske solarne proizvodnje – upozorio je Gunter Erfurt, direktor upravnog odbora udruge SolarPower Europe, čiji članovi uključuju proizvođače, velike kupce i kompanije uključene u postupak instalacije ploča. Trgovinske barijere za solarnu energiju naškodile bi svima, smatraju u SolarPower Europeu, predlažući da Evropa umjesto toga pomogne domaćim proizvođačima mjerama poput ublažavanja uvjeta za državnu podršku u EU. – Umjesto sankcioniranja cijelog sektora carinama moramo poticati instalaciju solarnih postrojenja iz otporne evropske solarne proizvodnje – naglašava izvršni direktor švicarskog proizvođača solarnih ćelija Meyer Burger. EU uvozi iz Kine više od 90 posto ingota i pločica za solarne ploče, prema podacima Evropske komisije. Evropski proizvođači žale se da je tržište preplavljeno kineskim solarnim modulima čije su cijene niže od troškova proizvodnje i prisiljavaju ih da drže korak s kompanijama iz azijskog diva. No, sektor ujedno strahuje od reprize prilika na tržištu u razdoblju od 2013. do 2018. godine, kada se blago slabljenje potražnje za solarnim instalacijama u Evropi poklopilo s ograničenjima bescarinskog uvoza kineskih solarnih ploča i ćelija. EU je prošle godine instalirao rekordnih 40 gigavata kapaciteta solarne energije, napominje Reuters.
Grad rekorder po broju dostavljenih paketa: Zbog 15 miliona pošiljki, uvode metro dostavu
Marx.ba U Pekingu je počeo probni projekat za transport ekspresnih paketa metroom, van špica. Projekat je namijenjen smanjenju zagušenja u saobraćaju i smanjenju emisije ugljenika u kineskoj prijestonici, prenosi Međunarodni kineski radio. Da bi se obezbijedio bezbjedan i uredan rad pilot-linija, Pekinška opštinska komisija za transport je odredila da roba koja se prevozi mora da se uskladi sa bezbjednosnim protokolima i da prođe bezbjednosne provjere. U Pekingu se dostavi oko 15 miliona paketa svakog dana, a većina te robe se već niz godina dostavlja vozilima. Inače, Peking je drugi po veličini kineski grad iza Šangaja i ima 17,4 miliona stanovnika, pa je jasno da Kinezi žele učiniti sve što je moguće na smanjenju saobraćajnih gužvi, ali da je cilj pokiušati smanjiti onečišćenje vazduha. U Pekingu je indeks primarnog zagađenja vazduha pao za 20 posto na godišnjem nivou u prošloj godini, pokazali su zvanični podaci. Lokalne vlasti u gradu ove godine su preduzele brojne mjere za borbu protiv zagađenja vazduha, uključujući pojačanu inspekciju izvora zagađenja.