Kineski BYD protiv Tesle: Nastavlja se utrka za tron u prodaji električnih automobila
Marx.ba Kineska kompanija BYD sustiže firmu Tesla po prodaji električnih automobila (EV) a prema prognozama Bloomberga, Tesla bi mogla izgubiti prednost već u tekućem kvartalu. Forbes je nešto oprezniji, ali i on predviđa da će razlika između američkog i kineskog diva proizvodnje EV biti znatno manja u 2024. godini. Prema toj prognozi, Teslin prihod od prodaje električnih automobila će u 2024. godini biti 114 milijardi dolara, a prihod BYD-a 112 milijardi dolara. Predjsednik ruske grupe kompanija Favorit motors Vladimir Popov smatra da BYD ima sasvim realne šanse da prestigne Teslu, prenosi Komersant. – Odnos cijene i kvaliteta jasno govori u korist Kine. Nijedna kompanija ne može da ima takav obim proizvodnje kao proizvođači u toj azijskoj zemlji, tvrdi Popov. Prema njegovim riječima, ključne prednosti Kine su ogromno domaće tržište koje snažno podržava država i velike investicije u takozvane gigafabrike za proizvodnju baterija za električne automobile. – Nerealno je takmičiti se sa kineskim proizvođačima električnih vozila, zaključio je Popov.
Revolucija kroz saradnju Kineza i Volkswagena: Stiže prvi automobil sa novim tipom baterije
Marx.ba JAC Motors, kineski proizvođač automobila iz kojeg stoji Volkswagen predstavit će uskoro prvo serijski proizvedeno električno vozilo sa novim tipom baterije. U pitanju je natrijum-jonska baterija, a koristit će je automobili pravljeni pod novim brendom – Yiwei. Iako je tehnologija natrijum-jonskih baterija još u povoju, ima niže troškove, obilnije zalihe i superiorne performanse po hladnom vremenu u odnosu na široko rasprostranjene litijum-jonske, pa sve to može pomoći da se ubrza njihovo masovno usvajanje EV. Kako piše CarNewsChina, isporuke JAC Yiwei EV modela će početi u januaru. Inače, u pitanju je novi brend koji je pokrenut ove godine, a VW ima 75 posto udjela u akcijama JAC-a i posjeduje 50 posto njegove matične kompanije, JAG, dok drugu polovinu posjeduje kineska vlada, prenosi Engadget. Čini se da je Yiwei EV rebrendirana verzija hatchbacka Sehol E10X (na slici), koji je najavljen ranije ove godine, a u pitanju je automobil sa dometom od 25 kWh dometa do 252 km. Kada je JAC u maju zvanično predstavio brend Yiwei, rekao je da će odustati od naziva Sehol i rebrendirati sva svoja vozila u JAC ili Yiwei (ne znamo da li će zadržati E10X oznaku). U aprilu, JAC je predstavio poseban EV pod nazivom Yiwei 3 na sajmu automobila u Šangaju, koji je u junu krenuo sa isporukama, a ima LFP bateriju. Novi YiWei EV navodno koristi cilindrične natrijum-jonske ćelije iz HiNA baterije.
Analitičari u dilemi: Je li na sceni početak kraja “kineskog čuda”
Marx.ba Stari kineski model rasta zasnovanog na kreditima i investicijama ozbiljno je potkopan krizom nekretnina, kao i slabom potrošnjom i izvoznom potražnjom. Ali nedavni podaci sugerišu da je oporavak ponovo dobio zamah, piše Asia Times, prenosi Investitor. Realna stopa rasta kineskog BDP-a u prva tri kvartala 2023. godine, naime, dostigla je 5,2% na godišnjem nivou. Proizvodnja solarnih ćelija, servisnih robota i integrisanih kola porasla je za 62,8%, 59,1% i 34,5% respektivno u oktobru 2023. Ulaganja u infrastrukturu i proizvodnju porasla su 5,9% i 6,2% u prvih deset mjeseci, nadoknadivši smanjenje od 9,3% ulaganja u nekretnine. Izvan sektora nekretnina, privatne investicije porasle su značajnih 9,1%. Potrošnja je također doživjela snažan oporavak, iako je izvoz pao za 6,4% na godišnjem nivou u oktobru 2023, označavajući šestomjesečni uzastopni pad u skladu sa slabom globalnom potražnjom i trendom deglobalizacije. Ipak, kineski izvoz automobila vjerovatno će premašiti četiri miliona jedinica do kraja 2023. godine – što je prekretnica u kineskoj industrijskoj nadogradnji i njenom kretanju ka višem kraju lanca dodate vrijednosti. Kriza nekretnina izazvala je zabrinutost u vezi s kineskom ekonomijom, otkrivajući neophodnost restrukturiranja tog sektora sa visokim stepenom zaduženosti i špekulacijama. Politika Pekinga „tri crvene linije“ za 2020. imala je za cilj da to postigne, uz trenutno usporavanje stambenog sektora kao namjernog izbora politike. Iako će ovo prilagođavanje proizvesti finansijske gubitke za investitore i kreditore, finansijski rizici će vjerovatno biti ograničeni iz četiri razloga. Prvo, direktno bankarsko finansiranje za investitore za razvoj nekretnina čini 2,5–3 % ukupnih kredita banaka, kupci stanova čine 80% duga vezanog za stambene objekte, a historijska stopa neizvršenja hipoteka je svega 0,5 %. Drugo, cijene nekretnina prati vlada i pad cijena stanova je ograničen. Treće, za razliku od Japana 1980-ih, kineske kompanije nisu ekstenzivno koristile nekretnine kao kolaterale i za razliku od američke krize drugorazrednih hipotekarnih kredita iz 2008. godine, kineska industrija nekretnina nije doživela veliko drugorazredno kreditiranje ili finansijalizaciju. Konačno, kako veliki dio duga industrije nekretnina čini domaći dug denominovan u renminbiju, Narodna banka Kine i kompanije za upravljanje imovinom u državnom vlasništvu mogu obezbijediti neophodnu likvidnost ili kapital za podršku bankama kada je to potrebno. Bilans stanja sektora nekretnina smanjen je za 1,7 biliona juana (240 milijardi američkih dolara) – samo 1,4% BDP-a. Malo je vjerovatno da će sektor nekretnina izazvati raširenu finansijsku krizu. U budućnosti će se sektor nekretnina stabilizovati zahvaljujući politici ponude i potražnje. Na strani ponude, krediti se selektivno usmjeravaju investitorima za nekretnine da završe nedovršene stambene projekte. Što se tiče potražnje, nedavna popuštanja učešća u plaćanju za drugu ili treću nekretninu, snižene stope na hipotekarne kredite i novi porez na promet nekretninama podstiču kupce. Ali sektor nekretnina će ostati prigušen zbog usporavanja urbanizacije i rasta stanovništva. Izazov je pronaći alternativne pokretače rasta koji će zamijeniti prevelika ulaganja u sektor nekretnina. Kina mora da nastavi ulaganja u istraživanje i razvoj i da proizvodi rast vođen produktivnošću. Kina sada prednjači u mnogim strateškim tehnologijama, kao što su nova energetska vozila, vještačka inteligencija (AI) i 5G. Kako ulaganja u sektor nekretnina opadaju, krediti su usmjereni industrijskom sektoru za nastavak finansiranja industrijske proizvodnje i inovacija. Kina takođe mora nastaviti da povećava potrošnju domaćinstava. Izdaci za finalnu potrošnju doprinijeli su 57% rasta BDP-a u protekloj deceniji, iako su Covid-19 i prilagođavanja tržišta nekretnina umanjili potražnju za potrošnjom. Da bi podstakla potrošnju domaćinstava, Kina bi prvo trebala obezbijediti uslove za privatni sektor za otvaranje novih radnih mjesta i podizanje plaća. Plan Centralnog komiteta iz jula 2023. od 31 tačke za promovisanje rasta privatne ekonomije može uvjeriti preduzetnike da će vlada nastaviti da im obezbjeđuje finansijska sredstva i pristup tržištu. Centralna vlada bi trebalo i da uvede program garantovanja radnih mjesta gdje se radna mjesta otvaraju na lokalnom nivou i finansiraju od strane centralne vlade. Ovi poslovi bi mogli da zaposle mlade i da obezbijede obuku o vjještinama kako bi se zadovoljila potražnja privatnog sektora, prebacujući učesnike na privatne poslove kada su dostupni. Ovo će ublažiti nezaposlenost mladih i ojačati poverenje potrošača kako prihod bude osiguran. Vlada bi trebalo i da poveća finansijsku podršku za lokalne samouprave. Iako potrošnja lokalne samouprave igra važnu ulogu u ekonomskoj stabilizaciji, one se i dalje bore sa rastućim dugom zbog ekonomskog usporavanja i ograničene prodaje zemljišta. Centralna vlada bi trebalo i da razmotri značajnije povećanje fiskalnih transfera lokalnim vlastima kako bi poboljšala njihovu sposobnost da troše kontraciklično i upravljaju dugom. Nedavno izdavanje triliona obveznica centralne vlade za fiskalne transfere lokalnim vlastima je dobar prvi korak, ali taj obim mora biti mnogo veći. Uprkos suočavanju s različitim izazovima, kineska ekonomija i dalje stabilno raste, a vlada ima više alata politike za usmjeravanje i podršku ekonomiji. U svakom slučaju, prerano je raspirivati vatru narativa o „kineskom urušavanju“, zaključuje autor Asia Timesa.
Revolucija: CATL najavio platformu za električna vozila neviđenih karakteristika
Marx.ba Kineska tehnološka kompanija CATL, specijalizirana za baterije i s njima povezane tehnologije, objavila je da je razvila novu univerzalnu platformu za razvoj i proizvodnju električnih automobila, potencijalno revolucionarnih karakteristika. Riječ je o tzv. “skateboard” šasiji, koja uključuje podvozje s ugrađenim ključnim komponentama – elektromotorima, baterijama i ostalim temeljnim dijelovima električnog automobila. Takve platforme pojednostavljuju daljnji razvoj, jer se na njih može nadograditi karoserija po izboru proizvođača, bez pretjerane intervencije u osnovnu platformu. Izrada vozila na “skateboard” šasiji smanjuje kompleksnost, snižava troškove proizvodnje, umanjuje masu vozila, a samim tim i njegovu potrošnju, uz povećanje dostupnog prostora u kabini. Ovaj “skateboard” mnogo obećava, barem na papiru. CATL Integrated Intelligent Chassis, ili CIIC, kako ga nazivaju, nedavno je prošao prva testiranja u stvarnim uvjetima, kao osnova sedana B-klase. Uz motore i baterije, u istom “paketu” nalaze se električni sistemi visokog i niskog napona, upravljački i kočioni sistem, te kontrolna elektronika. Platforma je testnom automobilu dala doseg od čak 1.000 kilometara s jednim punjenjem baterije, uz prosječnu potrošnju od samo 10,5 kWh na 100 kilometara, uz efikasnost baterije od 75%. Kada je testirana na niskoj temperaturi od -7 °C, doseg je pao za oko 30%. Osim velikog dosega i visoke učinkovitosti, nova se platforma diči i brzim punjenjem baterija – dodatnih 300 kilometara dosega u nju se može pridodati tokom samo 5 minuta priključivanja na brzi punjač. CATL kaže da će proizvodnja prvog automobila na šasiji CIIC započeti već u trećem tromjesečju sljedeće godine, ne otkrivajući pod čijom markom. Moguće je da će prvi proizvođač vozila na toj platformi biti vijetnamski VinFast, s kojim je CATL prošle godine potpisao ugovor o saradnji na više projekata, uključujući upravo platformu CIIC, piše Autonet.
Ko danas vlada na tržištu sklopivih telefona i zaslona
Marx.ba Prema istraživanju Omdia Smartphone Display Intelligence Servicea, 16 od 18 sklopivih uređaja ove godine proizveli su kineski proizvođači pametnih telefona, a 13 ih je usvojilo sklopive telefonske zaslone kineskih OLED proizvođača. Dodatno, brojne ključne značajke popularne u sklopivim telefonima, kao što su LTPO zadnja ploča, tehnologija bez polarizatora i ultra-tanko staklo, koje se pojavljuju u OLED zaslonima, sada isporučuju kineski proizvođači OLED-a, uz južnokorejske. Kineske firme BOE i China Star masovno proizvode i isporučuju sklopive zaslone s LTPO zadnjom pločom, tehnologijom bez polarizatora i ultratankim pokrovnim staklom, dok je Visionox također masovno proizvodio sklopive zaslone s LTPO zadnjom pločom i tehnologijom bez polarizatora, ali još nije implementirao isporuku zaslona s ultratankim pokrovnim staklom. U trećem kvartalu ove godine, isporuke sklopivih telefonskih zaslona BOE-a iznosile su 1,3 miliona, a China Stara blizu 500 hiljada, dok je Visionox isporučio oko 350 hiljada. Omdia procjenjuje da će isporuka sklopivih zaslona tri kineska proizvođača OLED-a iznositi približno 3,7 miliona u 4. kvartalu 2023. godine, a očekuje se da će godišnja isporuka doseći 8 miliona. Prema ambicioznim poslovnim planovima kineskih proizvođača pametnih telefona, potražnja za sklopivim telefonskim zaslonima iznosit će oko 14,5 miliona, s tim da će kineski OLED proizvođači isporučiti najmanje 13 miliona zaslona kineskim proizvođačima pametnih telefona 2024. godine.
Ekonomski analitičar Muris Čičić za Marx.ba: Kina raste kao buduća imperija, juan će biti svjetska valuta
N. D. Globalne kompanije izdaju rekordne iznose obveznica denominiranih u juanima i naveliko se zadužuju kod kineskih banaka zbog niskih kamatnih stopa, a kineski juan pretekao je euro u finansiranju svjetske trgovine. Strane kompanije i banke prikupljaju u kontinentalnoj Kini i Hong Kongu rekordne iznose novca izdanjem panda i dim sum obveznica u juanima, piše Reuters. Panda obveznice kontinuirano promiču korištenje renminbija (juana) kao valute za finansijske transakcije, objavila je u oktobru kineska centralna banka. To je motiviralo banke da pozajmljuju stranim kompanijama i omogućilo širu upotrebu juana izvan Kine. Ekonomski analitičar Muris Čičić kaže kako je sve ovo realan slijed događaja. – Kina raste i Kina je buduća svjetska vodeća imperija. Ne može se reći za koliko godina, ali za 30 ili 50 godina Kina će biti na vrhu. Ova zemlja nezaustavljivo zauzima svoje mjesto lidera u svijetu. Naravno, drugi pokušavaju da to spriječe, ali po meni to je nezaustavljiv slijed civilizacija, koje jedna drugu naslijeđuju, naglašava Čičić za Marx.ba. Po njegovim riječima nije iznenađujuće i novo jačanje kinske valute. – Jačanje njihove valute je jasno. Sve je to neki normalan slijed događaja. Isto kao što je dolar postao svjetska valuta prije 100 ili više godina, tako će i juan postati u dogledno vrijeme. Činjenica je da to ide u tom pravcu, mada i kineski model ima svoje zastoje. Nije on idealan, imali su svoje uspone i padove. Imali su svojih problema, ali u generalnom trendu, Kina je ta koja će biti buduća dominatna svjetska civilzacija, naglašava ekonomski stručnjak. Inače, u prvih 10 ovogodišnjih mjeseci kompanije poput njemačkog proizvođača automobila BMW-a i francuske banke Credit Agricole, kao i inozemni ogranci kineskih kompanija prikupili su rekordnih 125,5 milijardi juana (17,33 milijarde dolara) izdanjem panda obveznica, za 61 posto više nego lani. Kanadska cenbtralna banka pribavila je krajem oktobra milijardu juana izdanjem trogodišnje panda obveznice, uz kupon od 3,2 posto. Na domaćem tržištu morala bi platiti kamatu od 4,5 posto. U Hong Kongu je vrijednost izdanih dim sum, obveznica također dosegla rekord od 343 milijarde juana, skočivši za 62 posto u prvih osam mjeseci. I banke su pojačano izdavale zajmove u kineskoj valuti. Povećanje udjela juana u globalnom finansiranju spada među glavne prioritete Kine u internacionalizaciji domaće valute, iako se čini da je nedavni uzlet uglavnom bio usmjeren u poslove u azijskom divu.
Električni monovolumen Volvo EM90: Kao dnevna soba na točkovima
Marx.ba Gotovo tri mjeseca nakon prve najave, Volvo je službeno predstavio svoj sljedeći veliki monovolumen, nazvan EM90. Potpuno je to električno vozilo ovećih dimenzija, koje se komotno može smjestiti i u kategoriju minibusa. Iz Volva kažu da je misao vodilja bila stvoriti “udobnu dnevnu sobu na točkovima, s dovoljno prostora za život sa svojim bližnjima”. Kao takav, posebno je prilagođen jednom segmentu kupaca, kojih je najviše u Aziji – pa će ovaj model prvo stići u prodaju na kinesko tržište, ujedno i najveće svjetsko tržište automobila i Volvu domicilno, budući da im je vlasnik kineska kompanija Geely. EM90, kažu, nakon nedavno prikazanog malenog SUV-a EX30, predstavlja drugo značajno širenje game u kratkom periodu, čime žele proširiti svoju bazu korisnika, pokriti više segmenata tržišta te osigurati veću profitabilnost. Isto tako, lansiranje modela EM90 usklađeno je s misijom prelaska na isključivo električne pogone do 2030. godine. Izvana, vidljivo je da je riječ o radikalnom dizajnu, “kockastom” skandinavskom pristupu, ali s modernim detaljima poput rasvijetljene prednje maske i atraktivnih LED elemenata. Prednja svetla u obliku su “Thorovog čekića”, i izdaleka daju naslutiti da je riječ upravo o Volvu. Iznutra također sve odiše luksuzom i prostranošću, pa je kabinu s tri reda sjedišta moguće koristiti u više konfiguracija. Da dojam dnevne sobe bude potpun, pobrinut će se i čak 21 ugrađeni Bowers & Wilkins zvučnik. Ispred vozača nalazi se 15,4-inčni infotainment zaslon, a svi ostali mogu razne sadržaje gledati na 15,6-inčnom ekranu, ovješenom na krov. Opremljen je brojnim senzorima, kamerama te mmWave i ultrazvučnim radarima, što mu omogućava mnoge funkcije aktivne sigurnosti i pomoći vozaču. Ističe se i ugrađeni filter čestica, koji iz zraka uvučenog kroz ventilaciju uklanja 95% štetnih čestica PM 2,5, piše Autonet. Kupci u Kini već sada mogu naručiti svoj Volvo EM90. Proizvodit će se u Geelyjevoj tvornici u mjestu Hangzhou Bay. Početna cijena bit će oko 105.000 eura.
Potražnja za naftom prevazilazi očekivanja: Jedna zemlja je ključni faktor rasta
Svjetska potražnja za naftom će ove godine porasti za 2,4 miliona barela dnevno (bpd) na ukupno 102 miliona bpd, navodi se u danas objavljenoj prognozi Međunarodne agencije za energiju (IEA). Ključni faktor rasta je Kina, pošto će njena potražnja ove godine porasti za 1,8 miliona bdp, ističe se u izvještaju na sajtu te organizacije. IEA je revidirala naviše svoju prethodnu, oktobarsku prognozu, kada je predviđala rast globalne potražnje za naftom za 2,3 miliona bpd. Agencija sa sjedištem u Parizu je, također, podigla svoju procjenu rasta potražnje za naftom u 2024. godini na 930.000 bpd, dok je u oktobru očekivala rast za 900.000 bpd. Rast potražnje za naftom u 2024. godini će biti za skoro dvije trećine manji nego u tekućoj godini, ali će uprkos tome ukupna globalna potražnja slijedeće godine porasti na rekordnih 102,9 miliona bpd, ističe se u izvještaju. Svjetska potražnja za naftom i nadalje prevazilazi očekivanja uprkos tome što je zabrinutost za globalnu ekonomiju „možda opravdana“, naglasila je IEA.
Najveće automobilsko tržište u svijetu: Građani kupuju sve više električnih vozila
Marx.ba Iako je Kina okončala dugogodišnji program subvencioniranja električnih vozila, lokalne vlasti i dalje potiču rast industrije putem poreznih olakšica i drugih stimulansa. Ova strategija rezultirala je rastom prodaje električnih vozila od 29 posto u prvih devet mjeseci, čime je Kina potvrdila svoj status najvećeg svjetskog automobilskog tržišta. Iako su subvencije ukinute, novembar i decembar tradicionalno su snažni mjeseci za kinesko tržište vozila, a analitičari iz Rho Motiona predviđaju još jednu uspješnu godinu za prodaju električnih vozila u 2023. godini. Uprkos globalnim izazovima, Kina nastavlja prednjačiti u prodaji električnih vozila. Studija istraživačke forme ističe kako su oktpobarske brojke pokazale da je potražnja za električnim vozilima u Kini i dalje snažna, unatoč ukidanju subvencija. Neki stručnjaci vjeruju kako će Kina uspješno održati ovaj pozitivan trend zbog poticajnih mjera koje nude lokalne vlasti. S druge strane, situacija na evropskom tržištu je nešto složenija. Unatoč porastu prodaje od 26 posto, Njemačka je doživjela smanjenje potražnje nakon ukidanja subvencija u septembru. Kompanije poput Tesle, Mercedes Benza i Volkswagena suočavaju se s izazovima visokih kamatnih stopa i općenito prigušenog tržišta. Analitičari tvrde kako subvencije igraju ključnu ulogu na njemačkom tržištu, budući da se gotovo dvije trećine registriranih vozila koriste u komercijalne svrhe. Za usporedbu, sjevernoameričko tržište doživljava pravi procvat, s rastom prodaje električnih vozila od impresivnih 78 posto ove godine. Prema procjenama Rho Motiona, i 2023. bit će iznimno snažna godina za to tržište. Dok tradicionalni proizvođači usvajaju manje ambiciozne planove za povećanje proizvodnje, Tesla zadržava dominantnu poziciju, iako i oni bilježe pad od oko 50 posto u trećem kvartalu ove godine.
Trgovinski sukob SAD i Kine: Koje zemlje na tome najviše profitiraju
Marx.ba Tenzije između SAD i Kine mijenjaju dobro poznati lanac snabdijevanja, koji otvara vrata ka drugim ekonomijama. Tako su neke zemlje postale ključni ekonomski “konektori” u fragmentiranom svijetu. Kao grupa, pet zemalja koje su se nametnule su 2022. zabilležile 4 triliona dolara ekonomske proizvodnje, više od Indije i skoro isto koliko i Njemačka ili Japan. Uprkos njihovoj veoma različitoj politici i prošlosti, oni dijele oportunističku želju da iskoriste ekonomski nepredviđeni prihod pozicionirajući se kao nove veze između SAD i Kine ili Kine, Evrope i drugih azijskih ekonomija. Predstavljaju 4% globalnog bruto domaćeg proizvoda, ali su privukli nešto više od 10%, ili 550 milijardi dolara, svih takozvanih grinfild investicija od 2017. goodine. Ovaj izraz opisuje izdatke za nove fabrike, kancelarije i druge objekte strane kompanije, koja osniva ili širi poslovanje u drugoj zemlji. Također, konektori su dokaz da je priča o kraju globalizacije pretjerana. Roba i kapital se i dalje kreću preko granica, čak i više njih, zapravo prenosi Bloomberg. Vijetnam: Delikatna ravnoteža Uloga Vijetnama kao ekonomije povezivanja je pojačana, otkako je bivši američki predsjednik Donald Trump uveo carine na kinesku robu, a pandemija je pooštrila kontrolu lanaca snabdijevanja. Svojom kombinacijom niskih troškova rada, poboljšanja infrastrukture i šireg spiska trgovinskih sporazuma, Vijetnam je privukao mnoštvo kompanija. SAD su odredište za oko trećinu vijetnamskog izvoza, dok je Kina najveći dobavljač materijala za vijetnamske proizvođače, od mašina do materijala za odevne predmete. Vijetnam je zvanično unaprijedio veze sa SAD u septembru, prebacujući odnos na “sveobuhvatno strateško partnerstvo”, diplomatski status koji je ranije bio rezervisan za nekoliko odabranih, uključujući Kinu i Indiju. SAD su takođe u septembru najavile partnerstvo kako bi pomogle Vijetnamu da razvije svoju industriju poluprovodnika u nastajanju. Vijetnam je takođe član Regionalnog sveobuhvatnog ekonomskog partnerstva, trogodišnjeg sporazuma o slobodnoj trgovini koji je predvodila Kina. Poljska: Kuća baterija za EV Kada je poljska vlada prošle godine objavila da će zemlja graditi sopstvenu marku električnih vozila, nazvanu Izera, to je bio jasan signal da je nacija koja se nekada hvalila sa nekoliko svojih marki ima veće ambicije nego da bude proizvodno centar za zapadnoevropske proizvođače automobila. Državna kompanija ElektroMobiliti Poljska potpisala je ugovor sa kineskom Geli Holding Grupom 2022. godine o isporuci tehnologije za projekat. Planirano je da proizvodnja hatchback modela i SUV-a počne krajem 2025. godine. Poljska već ima dobro uspostavljene veze sa evropskom automobilskom industrijom, a giganti kao što su Volkswagen AG i Mercedes-Benz AG postavljaju fabrike za proizvodnju električnih vozila u zemlji. Ali strane investicije su porasle poslednjih godina, pri čemu je značajan deo od 125,1 milijardi dolara grinfild investicija koje je privukla od 2017. došao iz daljine. Isporuke litijum-jonskih baterija proizvedenih u Poljskoj prošle godine su iznosile 38 milijardi zlota (8,9 milijardi dolara), što je ekvivalentno 2,4% ukupnog izvoza, prema zvaničnim podacima. Vrijednost kineskog izvoza u Poljsku porasla je za 112 posto od 2017, na 38,2 milijarde dolara prošle godine. Zavisnost od kineskih inputa se naširoko smatra potencijalnom ranjivošću za evropsku industriju električnih vozila u nastajanju, koja je također pod napadom plime uvoza generalno jeftinijih kineskih plug-in automobila. Ipak, na mjestima kao što je Poljska, dugoročni geostrateški problemi imaju manju težinu od trenutnog ekonomskog podsticaja koji nova postrojenja mogu da pruže. Meksiko: Sporedna vrata u SAD Ove godine Meksiko je pretekao Kinu kao najveći izvoznik robe u SAD. Ali to ne govori cijelu priču o tome kako se mijenja njen ekonomski odnos sa kolosom u susjedstvu – i ostatkom svijeta. Od 2017., vrijednost meksičkog uvoza iz Kine nominalno raste brže od vrijednosti njegovog izvoza u SAD. To je zato što su mnogi proizvođači, koji ovih dana otvaraju fabrike u pograničnim državama Meksika, kineske kompanije, koje prodaju sve, od auto dijelova do namještaja, sa fokusom na američko tržište. Meksička asocijacija privatnih industrijskih parkova anketirala je svoje članove ranije ove godine i saznala da očekuju da će u naredne dvije godine jedna od pet novih kompanija, biti kineska. Jedna od najvećih prednosti za kineske kompanije je 30-godišnji sporazum o slobodnoj trgovini ove zemlje sa SAD i Kanadom. Trump nije računao na to da će kineske kompanije “naći u Meksiku sporedna vrata u SAD”, koja su im omogućila da izbegnu carine koje je nametnuo na američki uvoz iz Kine. Rezultat je da su najave o investicijama kineskih kompanija skočile za skoro 50% u 2022. godini, na 2,5 milijardi dolara. – Kineske kompanije su ušle u novu fazu globalne konfiguracije, a Meksiko je ključna karika u tom procesu, rekao je Zhang Run, kineski ambasador u toj zemlji. Maroko: Dom najvećih svjetskih rezervi fosfata Maroko, dom najvećih svjetskih rezervi fosfata, postaje važan igrač u transformaciji globalne automobilske industrije. Ovaj mineral je ključni sastojak u litijum-željeznim-fosfatnim (LFP) baterijama, brzorastućim nizom punjivih ćelija koje se koriste u električnim vozilima. Zemlja već ima rastući automobilski sektor, sa fabrikama u vlasništvu Renaulta i Stellantisa, koje proizvode hiljade automobila dnevno, uz podršku desetina etabliranih američkih dobavljača. Snažni trgovinski odnosi Maroka sa Evropom i SAD, zajedno sa njegovim ljubaznim odnosom prema stranim direktnim investicijama, čine ga mjestom susreta na kojem kompanije koje se nalaze na obje strane rastuće podjele između SAD i Kine mogu da se takmiče ili sarađuju. U 2022. godini, u Maroku je najavljeno 15,3 milijarde dolara u projektima novih grinfild fabrika koje finansiraju strani investitori, skoro koliko i prethodnih pet godina zajedno. A trend ne pokazuje znake usporavanja. U maju je kineska kompanija Gotion High-Tech Co. potpisala ugovor sa kraljevstvom o izgradnji fabrike baterija vredne 6,4 milijarde dolara, koja bi bila jedna od najvećih na svijetu. U septembru, CNGR Advanced Material Co., kineski proizvođač komponenti za baterije, najavio je projekat vrijedan 2 milijarde dolara za proizvodnju dovoljno LFP baterija za opremanje milion vozila godišnje. Indonezija: U potrazi za balansom Indonezija se aktivno udvara kompanijama iz SAD i Kine da ispune viziju predsjednika Džoka Vidoda o izgradnji čitavog lanca snabdijevanja električnim vozilima. Tesla i VolksWagen su pozvani da investiraju, sa ciljem da uravnoteže dominaciju kineskih kompanija u preradi nikla i proizvodnji baterija. To je već donijelo jedinstvene korporativne “brakove” širom geopolitičkih blokova. U martu, Ford je potpisao ugovor sa kineskom Zhejiang Huayou Cobalt Co. i brazilskom Vale SA o zatvaranju zaliha nikla, metala koji se koristi u proizvodnji EV baterija. Sa obiljem prirodnih resursa i populacijom