Veliko širenje: Lidl ulazi na još jedno tržište u našem regionu
Š.M. Njemački diskontni trgovački lanac Lidl počinje zapošljavati osoblje za svoje buduće trgovine na Kosovu, rekao je dužnosnik kosovske jedinice albanskog pružatelja usluga ljudskih resursa (HR) The Headhunter Group. Nove mogućnosti zapošljavanja za Lidlove maloprodajne trgovine sada su otvorene, rekao je u srijedu u objavi na društvenim mrežama voditelj operacija zapošljavanja The Headhunter Group, Lidlov lokalni partner za zapošljavanje, javio je SeeNews. Lidl se obvezao otvoriti maloprodajne trgovine na Kosovu prošle godine u junu, nakon sastanka s lokalnim proizvođačima hrane i pića, saopćilo je tada ministarstvo poduzetništva. Firma se prijavila u poslovni registar Kosova pod imenom Lidl Kosova L.L.C. a djelokrug poslovanja je upravljanje nekretninama. Podsjetimo da je Lidl u procesu ulaska na tržišta BiH, Crne Gore i Makedonije. U Srbiji i Hrvatskoj već odranije su prisutni.
Poljoprivrednici u FBiH u prethodnoj godini investirali više od 141 milion KM
Š.M. Poljoprivredni proizvođači i prerađivači u Federaciji Bosne i Hercegovine investirali su u prethodnoj godini 141.230.845,01 KM. Navedeni iznos rezultat je 3052 zahtjeva koliko ih je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zaprimilo u okviru Modela podrške ruralnom razvoju za 2023. godinu, a odnose se na ulaganja za period 1.8.2022. – 1.8.2023. godine. Kako navode iz federalnog resornog ministarstva, najviše zahtjeva stiglo je za mjeru “Investicije u poljoprivredne mašine i priključne uređaje za biljnu i stočarsku proizvodnju“ u okviru koje su pristigli zahtjevi 2117 klijenata vrijednosti 39.745.893,01 KM. Za investicije u opremu za biljnu i stočarsku proizvodnju apliciralo je 290 klijenata čija su ulaganja iznosila 6.443.228,57 KM dok je za sufinansiranje nabavke visokokvalitetne rasplodne stoke apliciralo 264 korisnika koji su uložili 9.256.702,39 KM. U okviru mjere “Izgradnja, proširenje i opremanje novih građevinskih objekata u svrhu poljoprivredne proizvodnje“ pristiglo je 169 zahtjeva. Korisnici u okviru ove mjere uložili su 18.623.447,88 KM. Zahtjeve za novčane podrške u okviru investicija u podizanje trajnih nasada podnijelo je 89 korisnika koji su uložili 3.981.781,92 KM. U okviru mjere “Podrška investicijama u izgradnju ili proširenje odnosno opremanje građevinskih objekata u svrhu obavljanja dorade i prerade poljoprivrednih proizvoda“, 86 poljoprivrednih proizvođača i prerađivača investiralo je 63.032.766,12 KM. Zahtjeve za novčane podrške za certifikaciju organske proizvodnje podnijela su 33 korisnika čija ukupna investicija iznosi 133.602,38 KM. Najmanji broj zahtjeva, tek četiri, zaprimljen je u okviru mjere “Podrška za legalizaciju građevinskih objekata i ispunjavanje okolišnih standarda“, vrijednosti 13.422,74 KM. Gledano po kantonima, najveći broj zahtjeva pristigao je iz Tuzlanskog kantona, više od 730, a najmanji iz Bosansko-podrinjskog kantona, tek sedam zahtjeva. Prema Programu novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2023. godini predviđena je dodjela novčanih podrški za navedene mjere u ukupnom iznosu od 34.120.000,00 KM što će u značajnoj mjeri doprinijeti razvoju poljoprivrednog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Armani predstavio kolekciju za muškarce: Nova elegancija za zimu 2023/2024
Š.M. Giorgio Armani kolekcija za jesen-zimu 2023. godine spaja klasičnu eleganciju i savremeni izgled… Nova sezonska ponuda nastaje iz neutralne palete boja uz bogatu teksturu, savršeno izrađenu u komadima poput sakoa od čiste vune sa jednim kopčanjem – tkanine koje odražavaju krojačku tradiciju i suštinu ove kolekcije. Nova sezona je prisutna na prvi pogled putem kataloga sa modelima Markom Vanderluom Jr., Gabrijelom Fronterom, Habibom Masovicom, između ostalih. Elegancija i raznovrsnost prožimaju kolekciju, sa ponudama poput pantalona od čiste vune, svilenih kravata sa žakardnim uzorkom i luksuznih baršunastih jakni. Jakna od ovčje kože sa pepeljastim printom u “houndstooth” dezenu spaja divnu teksturu i svevremensi dizajn, dok svilena majica, džemperi sa žakardnim uzorkom i vojničke pantalone od čiste vune pružaju opušteniju, ali sofisticiranu estetiku. Antilop čizme do članaka, kožne čizme i cipele na pertlanje od kože predstavljaju savršene finiše ove linije i sigurno neizbježni odjevni komad ove sezone. Sveukupno, Giorgio Armani kolekcija za jesen-zimu 2023 nas podsjeća na posvećenost brenda klasičnoj estetici uz inkorporiranje modernog stava. Elegancija je sveprisutna za Armanijevog muškarca, sa komadima koji variraju od svilene košulje regularnog kroja te vunenih i kašmir pantalona do dvostrukih kašmir jakni i čizama od jelenje kože.
Huawei i Ericsson potpisali dugoročni sporazum o saradnji
Š.M. Kompanije Huavei i Erikson potpisale su dugoročni sporazum na globalnom nivou o unakrsnom licenciranju patentnih prava, objavljeno je u petak. Kako je naveo Huawei, reč je o patentima koji su neophodni širokom spektru standarda, među kojima su 3GPP, ITU, IEEE i IETF za 3G, 4G i 5G mrežne i bazne tehnologije. Sporazum pokriva i prodaju mrežne infrastrukture i potrošačkih uređaja ovih kompanija, dajući objema stranama globalni pristup patentiranim i standardizovanim tehnologijama. Direktor sektora za intelektualnu svojinu u kompaniji Huawei Alan Fan kazao je da je sporazum rezultat intenzivnih pregovora, koji su osigurali da se interesi nosilaca patenata i onih koji ih implementiraju pošteno ispunjavaju i uvažavaju. „Kao ključni doprinosioci razvoju primarnih patenata za mobilnu komunikaciju (SEP), naše kompanije priznaju vrijednost intelektualne svojine jedna drugoj, a ovaj sporazum omogućava kvalitetnije patentno okruženje. Također, sporazum pokazuje posvećenost obe strane da intelektualna svojina bude istovremeno poštovana i zaštićena“, rekao je Fan.
Predstavnici VTK BiH posjetili uspješne bh. kompanije koje su vodeći svjetski dobavljači
Š.M. Dopredsjednik Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Vjekoslav Vuković i sekretar Asocijacije metalske i elektro industrije Adela Vukotić-Terek posjetili su kompanije Kolektor CCL d.o.o. Laktaši i Mikroelektronika A.D. Banja Luka. Kolektor CCL d.o.o. Laktaši je podružnica globalne kompanije koja se bavi dizajnom, razvojem i proizvodnjom komutatora, alata i indukcijskih komponenti. Na nivou koncerna, u skoro 60 godina iskustva, Kolektor je postao globalni dobavljač mobilnih komponenti i sistema za automobilsku industriju, te su dodali programe i izvan automobilske industrije u procesu diverzifikacije i globalizacije i proširili se na druge kontinente. Do sada je Kolektor proizveo više od 10 milijardi komutatora što ga stavlja na listu vodećih svjetskih dobavljača, prenosi Akta.ba. “Upotreba komutatora je naša svakodnevnica, svaki put kada se pritisne neko dugme u autu ili na kućanskom aparatu komutatori koji su integralni dio elektro motora omogućuju njihov rad”, rekao je generalni direktor Kolektora CCL Predrag Zorić. U Bosni i Hercegovini Kolektor posluje i proizvodi na tri lokacije – Laktaši, Prijedor i Srbac. U prošloj godini, prosječan broj radnika je bio 581, a ukupan prihod skoro 70 miliona KM. Iako se radi o impresivnim rezultatima, predstavnici Kolektor su tokom posjete istakli da su druge vrijednosti, poput obrazovanja i društveno odgovornog poslovanja, koji se ne iskazuju u brojevima, mnogo važnije. Mikroelektronika A.D. nastala je na temeljima jedne od najvećih i najmodernijih kompanija u Jugoistočnoj Evropi. Transformišući se iz područja vojne industrije, u kojoj je razvojna funkcija bila dominantna, a kvaliteta i pouzdanost proizvoda presudni, u komercijalnu industriju, Mikroelektronika A.D. postala je lider na komercijalnom tržištu kao proizvođač orijentiran prema praćenju i ispunjenju zahtijeva krajnjeg korisnika, nudeći mu ne samo proizvode već i sistemska rješenja u skladu s njegovim potrebama, a na bazi i dalje izuzetno jakog razvojnog potencijala i definisane politike upravljanja kvalitetom. “Danas nudimo novu generaciju proizvoda za kontrolu i upravljanje potrošnjom električne energije i pratećih softverskih rešenja koji se svojom funkcionalnošću i kvalitetom pozicioniraju među vodeće proizvode na svjetskom tržištu. Vrhunsku kvalitetu uređaja i usluga garantujemo svojim visokostručnim kadrovima, odličnom tehničkom opremljenošću, kao i dugogodišnjim prisustvom na tržištu”, istakao je zamjenik generalnog direktora Mikroelektronike A.D. Goran Praštalo.
Održana Međunarodna naučna konferencija o digitalnoj ekonomiji ‘DIEC 2023’ u Tuzli
Š.M. U organizaciji Visoke škole “Internacionalna poslovno-informaciona akademija” Tuzla danas je održana šesta Međunarodna naučna konferencija o digitalnoj ekonomiji “DIEC 2023”. Međunarodnu naučnu konferenciju otvorio je predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla Nedret Kikanović, koji je istakao kako s aspekta članica Komore u budućnosti će se digitalna ekonomija više i konkretnije koristiti. – Svjesni smo činjenice gdje se nalazimo kada je u pitanju oblast digitalne ekonomije i sigurno je da moramo biti svjesni da će to postati sastavni dio nas. Počašćeni smo prisustvom kolegica i kolega iz Beograda i Osijeka, ali i svih učesnika ovogodišnjeg “DIEC-a” – rekao je Kikanović. Direktor IPI akademije Damir Bećirović ističe činjenicu kako nikad kvalitetniji radovi nisu pristigli na konferenciju kao ove godine, a autori su iz Slovenije, Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Svi pristigli i recenzirani radovi objavljeni su u zborniku “DIEC 2023”. – Ovo je prva konferencija o digitalnoj ekonomiji koja je održana u Bosni i Hercegovini i jedna od prvih konferencija u regionu koja se bavi prvenstveno pitanjima digitalne ekonomije, informacionih tehnologija i generalno utjecaja digitalnih promjena na sve procese, ne samo ekonomske nego i šire društvene. Zahvaljujući digitalnim tehnologijama i u vrijeme pandemije uspjeli smo održati kontinuitet održavanja. Konferencije ne bi bilo bez svesrdnog angažmana uposlenika IPI akademije, ali i bez dvije institucije – Fakulteta organizacijskih nauka Univerziteta u Beogradu i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta Josip Jurja Štrosmajer iz Osijeka – ocijenio je Bećirović. Pozvana predavanja na “DIEC-u” održali su prof. dr. Anton Biloš i mag.oec. Bruno Budimir sa Ekonomskog fakulteta u Osijeku, zatim dr. Branka Radić s Akademije strukovnih studija iz Beograda i dr. Danijela Stojanović iz Instituta ekonomskih nauka Srbije. Između dvije sesije predstavljanje je imao Ariel Aguilar iz Argentine koji je prezentirao projekt “La Bitcioneta”. Potom su svoje radove prezentovali: dr. Haris Hamidović, dr. Jasmina Kabil – Hamidović, Amina Buljubašić, Edina Šehić, mr. Mustafa Bešić, mr. Selena Kurtić, sr. Valerij Grašič, prof.dr Dino Arnaut, dr. Damir Bećirović, doc.dr Anida Zahirović – Suhonjić i mr. Adnana Beganlić.
Margot Robbie jedna od najplaćenijih glumica zahvaljujući filmu ‘Barbie’
Š.M. Veličina postignuća Margot Robbie postala je očigledna kada je otkriveno da je uspjela gotovo udvostručiti svoju neto vrijednost kroz uspjeh jednog filmskog poduhvata. Nakon što se čvrsto etablirala kao perspektivna i ostvarena glumica u industriji zabave, putanja Margot Robbie ka uspjehu kulminirala je impresivnom neto vrijednošću od 40 miliona dolara prije dugo očekivanog izdanja filma Barbie. Kružili su izvještaji da je glumica, kombinacijom svoje izuzetne izvedbe, neosporne zvijezde i udjela u prihodu od filma, otišla sa zapanjujućih 50 miliona dolara. Izdavanje Barbie ne samo da je ojačalo financijski status Margot Robbie, već je i učvrstilo njenu poziciju jedne od najutjecajnijih i najplaćenijih glumica na globalnoj razini. Neviđeni uspjeh filma, kako komercijalno tako i kritički, doveo ju je do vrha hijerarhije zarade u industriji zabave. Vrijedi napomenuti da je uloga Margot Robbie u filmu nadišla samo glumu; takođe je preuzela ulogu producenta, što je svedočanstvo njenih višestrukih talenata i posvećenosti uspehu projekta. Dok su kružili prvi izvještaji o impresivnoj zaradi Margot Robbie od njene uloge u filmu, ubrzo je postalo očigledno da su brojke ne samo veće od široko objavljenih 50 miliona dolara, već su i znatno veće. Osim osnovne plate od 12,5 miliona dolara koju je Robbie navodno primila, njen finansijski ulog bio je zamršeno povezan s izvedbom filma na kino blagajnama. Njen meteorski uspon, kako prenosi AnimatedTimes, do titule najplaćenije glumice svih vremena nije bio bez konteksta. Iako je premašila prijavljenih 70 miliona dolara koje je zaradila Sandra Bullock za njen očaravajući nastup u hitu Gravity iz 2013., uspon Margot Robbie je ima jednu kvaku: iako je sada najplaćenija glumica u pogledu zarade na pojedinačnim projektima, rekord zarada svih vremena i dalje ostaje u rukama Sandre Bullock.
ABSL #WomenTogether: Snaga ženskog liderstva
Š.M. U savremenom poslovnom okruženju postoji potreba i neizmjerna vrijednost u povezivanju inspirativnih liderica na globalnom nivou/širom svijeta i u izgradnji mostova između postojećih poslovnih praksi, potreba tržišta i novih načina upravljanja i vođenja inkluzivnih organizacija. S ciljem izgradnje utjecajne globalne poslovne mreže koja može ponuditi odgovore i naći kvalitetna rješenja za izazove i promjene u poslovnom svijetu kroz jačanje ženskog liderstva, a posebno u sektoru globalnih poslovni servisa, Asocijacija Poslovnih Servis Lidera u Bosni i Hercegovini (ABSL BiH) sa zadovoljstvom predstavlja inicijativu, ABSL#WomenTogether, koja ima korijene u dubokom uvjerenju da je kvalitetno umrežavanje i priznanje liderica ključno za izgradnju pravednih poslovnih okruženja jednakih mogućnosti, za smanjenje “gender pay gap-a”, te od velikog značaja za rast i razvoj sektora globalnih poslovnih servisa. ABSL#WomenTogether inicijativa je svečano lansirana na godišnjoj konferenciji “ABSL BiH Annual Conference 2023: Shaping Possibilities!” u maju ove godine, predstavljajući iskorak prema promoviranju ženskog liderstva i jačanju uticaja žena u poslovnom svijetu kroz internacionalnu mrežu ABSL-a. Inicijativa je odgovor na potrebu za stvaranjem platforme koja omogućava ženama u sektoru globalnih poslovnih servisa da se međusobno povežu, osnaže i razmijene znanje i iskustva, potičući lični i profesionalni rast, razvoj i napredak. ABSL kao pokretač napretka i promotor raznovrsnosti u ekspertizi, kompetencijama i mogućnostima u sektoru globalnih poslovnih servisa u jedanaest država unutar Europe, prepoznaje važnost stvaranja poslovnog okruženja u kojem žene imaju priliku ostvariti svoj puni potencijal i doprinijeti razvoju sektora te utjecati na razvoj socio-ekonomskog okvira za unapređenje privrede, lokalnih zajednica i globalnog društva. Kroz inicijativu ABSL#WomenTogether, ABSL BiH želi aktivno jačati prisutnost žena na vodećim pozicijama u korporativnim strukturama promovirajući vijednosti pravednosti, različitosti i inkluzije podržavajući tako izgradnju snažnog temelja za promjene i rast unutar sektora. “Industrija globalnih poslovnih servisa (GBS) pruža visokokvalitetne poslovne mogućnosti za žene, te priliku za lični i profesionalni rast i razvoj. Uz sve izraženiju prisutnost žena u tehnološkim poslovima, izgradnja snažnih mreža koje su podrška u jačanju znanja, kreiranju mogućnosti, promociji i pozicioniranju ženskog liderstva igra ključnu ulogu u postizanju poslovnog uspjeha. Kao liderska organizacija u sektoru globalnih poslovnih servisa, s ponosom pratimo rastući broj žena koje se odlučuju za izgradnju karijera u GBS sektoru. Ipak, svjesni smo i izazova s kojima se žene susreću te smo s ciljem pružanja podrške i jačanja zajednice pokrenuli inicijativu ABSL#WomenTogether. Ova internacionalna mreža omogućava ženama u sektoru da međusobno dijele znanje i iskustva, budu podrška jedna drugoj u procesu prevazilaženja prepreka i izgradnje uspješnih i inspirativnih karijera, stvarajući pravedno poslovno okruženje jednakih mogućnosti koje potiče nove načine vođenja organizacija, međunarodne saradnje, razmjene i nastanka novih tehnologija, znanja i inovacija.” kazala je Nadina Gradaščević, generalna direktorica Asocijacije Poslovnih Servis Lidera u BiH (ABSL BiH) Mjesec septembar se obilježava kao “Equal pay” s ciljem podizanja svijesti o važnosti prevazilaženja “gender pay-gap-a”. Inciijativa ABSL#WomenTogether 28. septembra u partnerstvu s kompanijom Softhouse Balkans i njihovim Leaders Tribe organizira interaktivni event na temu “Confidence vs. Competence” o značaju dinamike samopouzdanja i stručnih kompetencija u izgradnji karijere i oblikovanju uspjeha. Ovaj događaj pruža jedinstvenu priliku da se uči od vrhunskih liderki, razmjenjuju iskustva i razmišlja o inovativnim pristupima ženskom liderstvu u sektoru globalnih poslovnih servisa, kao najbrže rastućem sektoru po prometu i zaposlenosti u zemlji. “Pozivamo sve zainteresirane žene iz sektora globalnih poslovnih servisa da se pridruže prvom ABSL#WomenTogether događaju i da zajedno gradimo korporativne kulture koje će inspirisati i oblikovati budućnost ženskog liderstva u našoj industriji. Vaša prisutnost je ključna, a vaš doprinos dragocjen za daljnji rast i razvoj sektora i duštva.”, poručuju iz ABSL BiH.
Najskuplja slika na svijetu postaje NFT
Š.M. Slika “Salvator Mundi” Leonarda da Vinčija, koja je kupljena za nevjerovatnih 450 miliona dolara od strane saudijskog nasljednika prijestolja, kasnije postavljena na njegovu luksuznu megajahtu Serene, sada će biti pretvorena u NFT. Petsto godina nakon njenog nastanka, slika “Spasitelj svijeta” Leonarda da Vinčija dobila je novu verziju – NFT. Najskuplja slika na svijetu, koja pripada saudijskom prijestolonasljedniku Mohamedu bin Salmanu i čuva se na nepoznatoj lokaciji, oborila je rekorde na aukciji kada je prodata za 450 miliona dolara u okviru Christie’s aukcije u New Yorku. U digitalnom dobu, ElmonX će izraditi NFT verziju ove slike koja prikazuje Krista sa kristalnom kuglom, u saradnji sa kompanijom za licenciranje slika Bridgeman Images. “Kao vodeći stručnjaci za licenciranje finih umetničkih djela, kulturnih i istorijskih medija za reprodukciju, sa zadovoljstvom sarađujemo sa ElmonX, stručnjacima koji su na čelu stvaranja NFT umjetnosti,” izjavili su čelnici Bridgeman Images. Ova saradnja pruža “jedinstvenu i ekskluzivnu priliku za stvaranje visokokvalitetnih NFT-ova na osnovu ogromne kolekcije Bridgeman Images.” Kompanija je kreirala NFT-ove za legendarna umetnička djela kao što su “Mona Liza” Leonarda da Vinčija i “Zvjezdana noć” Van Goga. Kako najskuplja slika na svijetu ne bi mogla biti dio ovog impozantnog ansambla?
Investicije u energetsku tranziciju u 2022. premašile rekordne cifre
Š.M./Bloomberg Adria Prošle godine investicije u energetsku tranziciju globalno su došle do 1,1 bilion dolara, pokazuju analitički podaci koje je prikupio Bloomberg. Ako se pogledaju podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA), koja koristi nešto širu definiciju energetske tranzicije, riječ je o 1,7 biliona dolara u 2022. godini. Kako se očekuje da će u ovoj godini novi pogoni na sunce i vjetar premašiti 440 gigavata, a troškovi opreme su otprilike na istom nivou, iznos od bilion dolara nije gornja, već donja granica ulaganja. Ispravno je reći, bez prevelikog pojednostavljivanja, da se investirani dolari pretvaraju u stvari, odnosno imovinu. Prošlogodišnjih 1,1 bilion dolara finansiralo je konstrukciju solarnih elektrana, vjetroelektrana, mreža za punjenje električnih vozila i pogona za skladištenje energije. Važno je reći da ta imovina ima duži vijek trajanja, od decenije za automobil do dvije za proizvodne pogone na obnovljive izvore.