Njemački divovi spremaju protivudar: Ulažu milijarde da bi dostigli Kineze
Marx.ba Prošla godina donijela je zabrinjavajuće trendove. Dionice njemačkih proizvođača automobila, uključujući one uvrštene u indeks DAX, pale su za 12 do 25 posto. Investitori sve više gube povjerenje, a uzrok leži u velikoj ovisnosti o kineskom tržištu. – Njemačka industrija plaća visoku cijenu za preveliku orijentaciju Kini, istaknuto je u analizi. Njemački proizvođači suočavaju se s problemima u razvoju električnih vozila, posebno manjih i povoljnijih modela. Frank Schwope s Visoke škole za srednja preduzeća objašnjava: – Njemački proizvođači poput Volkswagena, BMW-a i Mercedesa ne prate zahtjeve za manjim električnim vozilima. Međutim treba napomenuti da na takvim vozilima nije bilo moguće zarađivati novac, niti je to danas slučaj. Problem pogoršava činjenica da je njihova proizvodnja skupa, posebno zbog visokih troškova baterija, jer se još uvijek u velikoj mjeri nabavljaju na azijskom tržištu. Azijski proizvođači, predvođeni kineskim kompanijama, diktiraju cijene, piše Tagesschau. Dominacija Kine u segmentu električnih vozila Kineski proizvođači automobila, poput BYD-a, zahvaljujući snažnim državnim subvencijama postali su ozbiljna konkurencija Njemačkoj. – Ne možemo poreći da su kineski proizvođači lideri na tržištu. Posebno u proizvodnji baterijskih ćelija, zabavnih sistema i softvera, Kinezi su znatno jači, kaže Schwope. Simboličan udarac njemačkoj industriji dolazi iz Kine, gdje je BYD pretekao Volkswagen kao vodećeg proizvođača na najvećem svjetskom tržištu automobila. Promjena preferencija kupaca Današnji automobili više nisu samo prijevozna sredstva. Kupci žele više – od aplikacija za rezervaciju stolova u restoranima, sistema za karaoke do automobila koji služe kao konzole za igranje. Christoph Stürmer, ekspert za automobilsku industriju, upozorava da njemački proizvođači moraju brzo reagirati. Potrebno je stvoriti zanimljivija korisnička iskustva i omogućiti jednostavniju upotrebu vozila. Ulaganja u budućnost Unatoč izazovima, njemački proizvođači ulažu milijarde eura u razvoj modernih tehnologija. Volkswagen, BMW i Mercedes-Benz fokusirani su na električne pogone, autonomnu vožnju, proizvodnju baterija i digitalne usluge. Volkswagen planira lansirati električna vozila po cijeni ispod 25.000 eura do 2026. godine, a do 2027. za njih bi trebalo izdvojiti ispod 20.000 eura. To bi moglo pokrenuti masovniju prodaju i približiti se zahtjevima standarda EU, prema kojima flote vozila od 2025. godine ne smiju prelaziti prosječnu emisiju od 93,6 grama CO2 po kilometru, prenosi Tportal. Pritisak strožih standarda EU Strogi EU standardi natjerali su proizvođače da ubrzaju tranziciju prema električnim vozilima. – Proizvođači moraju ostvariti 25 posto prodaje električnih automobila ili će se suočiti s visokim kaznama za neispunjavanje ciljeva vezanih uz emisije CO2, upozorava Stürmer. Zbog toga analitičari očekuju pad cijena električnih automobila i pojačane popuste već sljedeće godine. VEZANO NATO će osnovati svoju banku: Šta to znači i šta će biti njen zadatak
Veliki tehnološki napredak: U Njemačkoj će se proizvoditi “čisti” litij
Marx.ba Litij je ključni element za proizvodnju baterija za električne automobile, a očekuje se da će njegova potražnja rasti za 15 posto svake godine do 2033. U Frankfurtu u Njemačkoj, australska kompanija Vulcan Energy, koja upravlja postrojenjima za vađenje litijeve slane otopine u slivu rijeke Rajne, upravo je najavila metodu ekstrakcije koja ograničava energetske potrebe i koja bi mogla promijeniti način na koji se dobiva litij potreban za baterije električnih automobila. Ova metoda ograničava potrebe za vodom i električnom energijom i mogla bi ogmogućiti proces s gotovo ugljično neutralnom ravnotežom. Do 2027. godine Vulcan Energy planira proizvesti do 24.000 tona litija – nazvanog bijelo zlato zbog svoje industrijske vrijednosti – godišnje, a to bi bilo dovoljno za izgradnju baterija za gotovo 500.000 električnih automobila. Ova količina održivog litija pomoći će EU da smanji uvoz litija iz, prije svega, Kine, zemlje s kojom EU vodi trgovinski rat. Osim toga, to povećanje proizvodnje održivog litija znatno će pridonijeti ne samo smanjenju uvoza iz Kine, već i postizanju cilja koji je Evropska unija postavila do 2030., a to je da se 40 % litija koji upotrebljava evropska industrija izvlači iz evropskih rezervi, piše HAK. VEZANO Do 2030. godine utrostručit će se potreba umjetne inteligencije za energijom
CAREER DAY: Tvoja budućnost, ovdje i sada
Marx.ba Goethe-Institut u saradnji s Njemačkom ambasadom i njemačkim organizacijama u Bosni i Hercegovini organizuje 30. oktobra 2024. godine u Mostaru po drugi put manifestaciju pod nazivom “ Career day – tvoja budućnost ovdje i sada”. Njemačke organizacije i hercegovačke kompanije će zajedno na informativnim štandovima predstaviti svoje djelatnosti učenicima završnih razreda srednjih škola i studentima, pokazati im perspektive za karijeru u Hercegovini te ih savjetovati o potrebnim stručnim i jezičkim kvalifikacijama. Cilj ove manifestacije je suzbijanje nedostatka stručne radne snage i smanjenje nezaposlenosti mladih. Događaj mladima pruža priliku da se informišu o mogućnostima stručnog usavršavanja i razvojnim perspektivama unutar zemlje te da se direktno povežu s predstavnicima privrede. – Kroz ovaj događaj želimo učenicima pokazati mogućnosti i otvoriti perspektive za poslovnu budućnost u državi, podržati ih u odabiru zanimanja, te pored toga prikazati im mogućnosti za karijeru sa poznavanjem njemačkog jezika, poručeno je iz Goethe-Instituta. VEZANO Odlični rezultati Sky Alpsa na Aerodromu Mostar
Nijemci u BiH žele graditi veliku fabriku magnezija
Marx.ba Četrnaest objekata, od toga 10 za proizvodnju magnezija planira se otvoriti na jugoistoku Bosne i Hercegovine u Općini Kupres. Lokacija na kojoj je planirana fabrika nalazi se na državnom zemljištu i u neposrednoj je blizini kupreškog sela Lovrića doline. Kako je potvrđeno Radiju Slobodna Evropa (RSE), postrojenja će graditi njemačka kompanija MFE Magnesium For Europe koja u Kupresu ima i svoje predstavništvo. Planirana proizvodnja magnezija je oko 15 hiljada tona godišnje, a sirovina će se uzimati iz obližnjeg kamenoloma Grguljača, koji je, također, u vlasništvu njemačke kompanije. Trenutno je u toku pribavljanje dozvola za ovaj projekat. U međuvremenu su ekološka i planinarska udruženja Ministarstvu okoliša bh. entiteta Federacija BiH uputila dopis sa primjedbama na Studiju uticaja na okoliš. Od ministarstva traže da izvrši reviziju kompletne studije. Magnezij je jedna od kritičnih sirovina i strateških proizvoda za Evropsku uniju. Njemačka kompanija je područje Kupresa ocijenila kao najkvalitetnije ležište magnezija. Evropsku uniju (EU) magnezijom trenutno snabdijeva Kina i to sa 90 posto. Kineska proizvodnja magnezija temelji se na ugljenu, kao glavnom izvoru energije. Godišnje je EU potrebno oko 210 hiljada tona ovog minerala.
Pojeftinjuje Volkswagen ID.3
Marx.ba Kupcima u Njemačkoj novi bi Golf mogao koštati otprilike jednako kao i njegov električni pandan – Volkswagen ID.3 s početkom će oktobra, naime, zahvatiti sniženje cijena. Lokalni mediji iz Wolfsburga prenose vijest o pojeftinjenju električnog modela. Ovaj potez dolazi nedugo nakon poskupljenja novih Volkswagenovih automobila s klasičnim pogonima, uvedenog sredinom septembra. Sukladno dostupnim informacijama, maloprodajna cijena osnovne izvedbe ID.3 Pure, s baterijom od 52 kWh i dosegom od 320 kilometara, od početka ovog mjeseca će biti snižena sa sadašnjih 36.900 na 33.330 eura. Na ovu cijenu se odobrava i akcijski popust od 3.570 eura, pa će mu cijena pasti prvi put ispod 30.000 eura i iznosit će 29.760 eura. To je direktno usporedivo s početnom cijenom novog Golfa i Golfa Variant u Njemačkoj, modelima koji su isto tako malo jeftiniji od 30.000 eura. Cjenovni paritet između električnih i klasičnih modela, nadaju se u Volkswagenu, potaknut će kupce da se odluče na velik korak i prijeđu na električni pogon. Navedena cijena s akcijskim popustom bit će na snazi najmanje do kraja godine i ima cilj malo popraviti prodajnu sliku u Volkswagenovom porftfelju, piše Autonet.
Energoinvest potpisao sporazum o saradnji s njemačkom Wattkraft Grupom
Marx.ba Energoinvest d.d. – Sarajevo, kao partner Sarajevske energetske i klimatske sedmice (SECW), danas je bio domaćin četvrtog dana ovog događaja, koji se održao pod sloganom “Dan Emerika Bluma”. Uvodni dio stručnog skupa otvorio je Mirza Ustamujić, direktor Energoinvesta, koji je predstavio aktivnosti kompanije, buduće planove sa fokusom na projekte zelene energije i najavio saradnju sa renomiranim kompanijama u ovom sektoru. – Veoma mi je drago što smo domaćini ovog eminentnog događaja, gdje imamo priliku razgovarati o izazovima i prilikama u oblasti energije i klimatskih promjena, a također i da predstavimo aktivnosti koje će podržati našu viziju razvoja Energoinvesta. Ovom prilikom s ponosom najavljujem da Energoinvest proširuje djelatnost u sektoru obnovljivih izvora energije i sa velikim entuzijazmom danas smo ozvaničili partnerstvo sa njemačkom Wattkraft Grupom potpisivanjem Strateškog sporazuma o saradnji. Wattkraft je jedan od evropskih lidera u području sistemske integracije velikih solarnih postrojenja, dok je Energoinvest prepoznat kao kompanija sa velikom reputacijom i lider u izgradnji energetskih objekata. Ova prirodna sinergija stvara snažno partnerstvo koje nam omogućava zajedničku implementaciju novih tehnologija, razmijenu iskustava i edukaciju naših inženjera, ali i značajan zajednički nastup, između ostalog, na tržištu Evropske unije gdje se Energoinvestu otvaraju prvenstveno tržišta Njemačke, Italije, Španije, Portugala, Belgije, Holandije, Luksemburga, kazao je Ustamujić. Attila Dér, direktor prodaje Wattkrafta za istočnu Evropu, izrazio je zadovoljstvo zbog nove saradnje. – Drago nam je da najavimo saradnju između Wattkrafta i Energoinvesta d.d., koja predstavlja značajan korak ka unapređenju obnovljive energije u Bosni i Hercegovini i regiji. Kao vodeći sistemski integrator za velike projekte solarne energije, Wattkraft je posvećen pružanju najsavremenije tehnologije i stručnosti, posebno u implementaciji PV modula i solarnih sistema, zahvaljujući svojoj dugoj historiji i iskustvu u sektoru. Energoinvest donosi decenije regionalnog iskustva i inovacija, naglasio je.
Evo gdje se nalazi prva rafinerija litijuma u Evropi
Marx.ba Kompanija “AMG Lithium” otvorila je prvu rafineriju litijuma u Evropi u Biterfeld-Volfenu u Njemačkoj. Rafinerija je izgrađena za nešto više od dvije godine i koštala je oko 140 miliona eura. Većina litijuma u fabrici će dolaziti iz Brazila, a posao rafinerije je da zatim pretvori sirovinu u litijum hidroksid kompatibilan s baterijama. Očekuje se da će fabrika proizvoditi 20.000 tona litijum hidroksida godišnje, što je dovoljno za pogon 500.000 električnih vozila. Litijum je ključna komponenta u proizvodnji baterija za električna vozila (EV) i predstavlja element koji je veoma tražen kao rezultat globalnog prelaska na zelenu energiju. Usljed rastuće potražnje, EU je predložila Akcioni plan za kritične sirovine za 2020. godinu, koji ima za cilj da smanji zavisnost Evrope od spoljnih izvora snabdijevanja. Trenutno, većina hibridnih i električnih vozila koristi litijum-jonske baterije. Generalni direktor AMG Litijum Stefan Šerer rekao je: “Ako želite i određene performanse i domet tokom vožnje, onda je litijum-jonska baterija jednostavno nenadmašna.” U budućnosti će se ovdje proizvoditi i litijum iz evropskih rudnika, poput Portugala i Rudnih planina, piše Euronews.
Njemačka kao turistička destinacija – ponovno tržišni lider među evropskim kulturnim destinacijama
Marx.ba Njemačka se, na međunarodnom planu, sve više ističe kao održiva destinacija. Tim povodom u Sarajevu je održano tradicionalno godišnje druženje tokom kojeg je predstavljena ovogodišnja kampanja Cultureland Germany. Jedinstveni umjetnički i kulturni krajolik Njemačke snažan je motiv putovanja za međunarodne turiste. Od 173 miliona kulturnih putovanja Evropljana širom svijeta u 2023, 18,7 miliona vodilo je u Njemačku, što je čini odredištem broj jedan za putovanja inspirirana kulturom za Evropljane. Istodobno, gradska putovanja važan su segment njemačkog dolaznog turizma: od ukupno 31,5 miliona turističkih putovanja Evropljana u Njemačku 2023., 12,9 miliona putovanja vodilo je u metropole – što čini udio od čak 41 posto. Od januara do decembra 2023. godine ostvareno je 289.000 putovanja iz Bosna i Hercegovine u Njemačku što predstavlja porast od 11,6% u odnosu na isti period prethodne godine i postavlja Njemačku na treće mjesto na ljestvici inozemnih turističkih destinacija iz Bosna i Hercegovine. Ciljanim tematskim marketingom Turistička organizacija Njemačke (German National Tourist Board – GNTB) dodatno proširuje svoju predanost pozicioniranju Njemačke kao kozmopolitske i održive destinacije za putovanja inspirirana kulturom. Ovim povodom u Sarajevu je održano ugodno druženje na kojem su predstavnici medija imali mogućnost boljeg upoznavanja s kampanjama Njemačke turističke zajednice: Cultureland Germany, 52 mjesta UNESCO svjetske baštine, Simply FEEL GOOD, Stay Longer, 250 godina rođenja Caspara Davida Friedricha i dr. Prisutnima se obratila Maja Lunić, PR menadžerka regionalnog ureda Turističke organizacije Njemačke. Od aprila 2024. nova inspirativna kampanja Cultureland Germany predstavlja kozmopolitsku kulturnu i umjetničku scenu kao bitnu komponentu urbane kvalitete života u metropolitskim regijama i kao osnovu regionalnog identiteta u ruralnim regijama. Fokus je na modernim aspektima, poput kulturnih žarišta gdje se okupljaju umjetnici iz cijelog svijeta, umjetnosti u javnom prostoru, modernog duha vinogradarstva u tradicionalnim kulturnim krajolicima ili međunarodno cijenjenih glazbenih događaja. Sa druge strane, kampanja GNTB-a “52 mjesta svjetske baštine UNESCO-a u Njemačkoj” bavi se aspektima zaštite spomenika, njegovanjem običaja i tradicije kao i održivim doživljajem kulture i prirode. U skladu s inicijativom GNTB-a za duži ostanak, osam itinerara također stvara poticaje za duže održive boravke u Njemačkoj. To je i osnovna ideja GNTB-ove kampanje održivosti Simply FEEL GOOD, koja promovira certificirane destinacije i ponude. Još jedan fokus kulturnog turizma je 250. godišnjiica rođendana Caspara Davida Friedricha. bilježavanjem 35. godišnjice od pada Berlinskog GNTB promovira inovativni razvoj u regijama koje su nekada bile odvojene unutarnjemačkom granicom, s posebnim akcentom na rastući segment Workation.A s pogledom na 2025, GNTB promovira Chemnitz kao Evropsku prijestolnicu kulture.
Evropska kompanija planira u Sarajevu otvaranje fabrike za proizvodnju auto-dijelova
Marx.ba Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) aktivno radi na promociji investicijskih potencijala BiH i podršci investitorima. FIPA je ostvarila saradnju sa njemačkom kompanijom Irion GmbH koja namjerava otvoriti fabriku na području Općine Novi Grad Sarajevo i koja bi se bavila proizvodnjom auto-dijelova za poznate svjetske brendove. Predstavnice FIPA-e Dika Mustafić-Cokoja, Nina Pobrić i Sevda Valjevčić su za investitore organizovale sastanak u Općini Novi Grad Sarajevo sa ciljem upoznavanja o poslovnom ambijentu i uslugama Općine, procedurama i dozvolama potrebnim za izgradnju fabrike i programima podrške privredi. Investitor Stefan Tschirk i njegov bosansko-hercegovački partner Asim Ćosić, koji su istovremeno suvlasnici kompanija Irion Arger doo i Arger doo Sarajevo su predstavili svoje investicijske planove, te su ovom prilikom dobili informacije neophodne za skori početak izgradnje fabrike. Ovo je još jedan u nizu dobrih primjera saradnje FIPA-e i Općine Novi Grad Sarajevo kroz Saradničku mrežu za postinvestisticijsku podršku investitorima, koja dokazuje neophodnost saradnje svih nivoa vlasti u BiH na rješavanju potreba i problema stranih investitora.
Siemens izdao digitalnu obveznicu vrijednu 300 miliona eura na privatnom blockchain lancu
Marx.ba Njemački industrijski div Siemens AG objavio je da je izdao digitalnu obveznicu od 300 miliona eura na blockchainu. Glavne njemačke finansijske institucije BayernLB, DekaBank, DZ BANK, Helaba i Landesbank Baden-Württemberg (LBBW) uložile su u obveznicu. Deutsche Bank također je učestvovala olakšavajući proces nagodbe. Siemens je u objavi na blogu rekao da se oslanja na prethodno iskustvo kompanije stečeno tokom prošlogodišnjeg izdavanja obveznica u iznosu od 60 miliona eura putem Polygona (MATIC), za koje su tada bila potrebna dva dana (T+2) za podmirenje transakcije. – Automatska obrada unutar nekoliko minuta pokazuje veliki potencijal ove nove tehnologije i potvrđuje našu strategiju igranja vodeće uloge u kontinuiranom oblikovanju digitalne transformacije, rekao je Peter Rathgeb, korporativni rizničar Siemensa. Najnovija transakcija namirena je putem SWIAT-a, privatnog dopuštenog blockchaina, objavila je kompanija. Siemensovo izdavanje obveznica najnoviji je primjer tradicionalnih institucija koje istražuju načine stavljanja tradicionalnih finansijskih instrumenata kao što su obveznice, krediti i fondovi na blockchain tračnice. Proces, također poznat kao tokenizacija imovine stvarnog svijeta (RWA), obećava operativne prednosti kao što su brža i transparentnija poravnanja transakcija, niži troškovi te veća učinkovitost i transparentnost. Prošlog mjeseca CoinDesk je izvijestio da se KfW, najveća razvojna banka u Njemačkoj, udružila s Boerse Stuttgart Digital (BSD) u pripremi za izdavanje digitalnih obveznica. Italijanska državna razvojna banka Cassa Depositi e Prestiti SpA (CDP) i zajmodavac Intesa Sanpaolo također su dovršili izdavanje obveznica na Polygonu u srpnju, piše Seebiz.