Kraj radne sedmice donio slabljenje cijena nafte
Marx.ba Cijene nafte oslabile su se u petak na međunarodnim tržištima, no na sedmičnom nivou bilježe rast po prvi put nakon tri sedmice pada, jer tržišni sudionici očekuju rast potražnje najvećih svjetskih ekonomija. Cijena barela nafte na londonskom je tržištu oslabila u petak 13 centi u odnosu na dan ranije, na 83,14 dolara, dok se barelom na američkom tržištu trgovalo po 17 centi nižoj cijeni, od 79,06 dolara. Barel Brenta u Londonu tako je na putu sedmičnog rasta za 0,4 posto, a na američkom tržištu WTI za 1 posto. Kineska industrijska proizvodnja porasla je u aprilu na godišnjem nivou 6,7 posto, ukazujući na moguću višu buduću potražnju za naftom. Kina je također najavila velike korake za stabilizaciju svog krizom pogođenog sektora nekretnina. Iako su kineski podaci, kao i još jedan ukrajinski napad na rusku naftnu infrastrukturu podigli cijene, cijena nafte se tek treba uvjerljivo oporaviti od nedavnog pada, rekao je Tamas Varga iz PVM-a. Pad zaliha nafte i derivata u globalnim trgovačkim silama također potiču optimizam u vezi potražnje. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila je da je u četvrtak barel košarice nafte njenih članica poskupio 35 centi, na 83,30 dolara.
Trgovanje: Nafta danas blago poskupjela, sedmični saldo ostaje negativan
Marx.ba Sirova je nafta blago porasla u današnjem trgovanju nakon što su cijene nafte na tržištima ov e sedmice pale. Sedmični saldo na tržištu nafte i dalje je negativan, jer su cijene nafte od ponedjeljka pale za oko pet dolara. Kako piše njemačka novinska agencija dpa, glavni razlog je nada u popuštanje ratnih napetosti u Gazi. Barel West Texas Intermediate sirove nafte od 159 litara za isporuku u junu koštao je 79,24 dolara do poslijepodneva po singapurskom vremenu, 28 centi više nego u četvrtak. Sjevernomorska nafta Brent za isporuku u julu porasla je 29 centi na 83,96 dolara. Utjecaj rata između Izraela i ekstremnog palestinskog pokreta Hamas zasad se nije pretjerano odrazio na crpljenje nafte na Bliskom istoku. No, strah od širenja sukoba, posebice na Iran, prenio se i na tržište nafte, piše Seebiz.
Dolar oslabio, cijene nafte pale
Marx.ba Na azijskim su berzama u ponedjeljak cijene dionica porasle, kao i u petak na Wall Streetu, dok je kurs dolara prema jenu oštro pao nakon što se na samom početku trgovanja po prvi put u 34 godine probio iznad nivoa od 160 jena. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,00 sati u plusu 0,8 posto. Pritom su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu porasle između 0,8 i 1,3 posto. U Japanu se zbog praznika ne radi. Tako azijske berze prate rast Wall Streeta u petak, kada su snažno porasle cijene dionica tehnoloških divova, kao što su Alphabet i Microsoft. Osim kvartalnih poslovnih rezultata, u fokusu ulagača bit će ove sedmice dvodnevna sjednica čelnika američke centralne banke, koja počinje u utorak. Doduše, kako je inflacija u SAD i dalje povišena, niko ne očekuje da će Fed na ovoj sjednici smanjiti kamatne stope, no ulagači će pažljivo analizirati objave centralne banke i konferenciju za medije njenog predsjednika Jeromea Powella. Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta oštro pala. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je jutros 0,4 posto, na 105,48 bodova. Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti potonuo sa 158,33 jena, koliko je iznosio u petak navečer, na 155,50 jena. Rano jutros kurs dolara probio se, po prvi put od 1990. godine, i iznad 160 jena, no potom je oštro pao. Agencije pišu da zasad nije jasno što je uzrok takvog pada kursa dolara, no japanske vlasti već sedmicama upozoravaju da bi mogle intervenirati na tržištu kako bi zaustavile slabljenje jena, piše Pd. Američka je valuta oslabila i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura dosegla 1,0730 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1,0690 dolara. Cijene su nafte, pak, pale, nakon prošlosedmičnog rasta. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 0,89 posto, na 88,70 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,82 posto, na 83,15 dolara.
Plemeniti metali: Srebro se vraća na prijašnje vrijednosti
Marx.ba Ozbiljno zaoštravanje napetosti na Bliskom istoku uzrokovalo je i bijeg prema zlatu ili plemenitim metalima, gdje je, barem za zlato, vrhunac dosegnut 12. aprila. Naime, tog dana je za uncu zlata trebalo platiti 2.431 dolar. Početkom ove sedmice vidljivo je unovčavanje dobiti. Posebno se to odnosi na srebro koje je s pet posto minusa imalo najveći jednodnevni gubitak u više od tri godine. Indikator zamaha konvergencije/divergencije pokretnog prosjeka (MACD) pao je ispod svoje signalne linije, što ukazuje da je srebro vjerovatno preokrenulo svoj srednjoročni trend i da će pasti još niže. Signal je poboljšan činjenicom da je MACD pouzdaniji pokazatelj na tržištima koja nisu u jakom trendu, kao što je slučaj sa srebrom. Cijena srebra će vjerovatno pasti na podršku s prijašnjih najviših vrijednosti od 26,00 dolara. Na tom se nivou moglo bazirati i oporaviti. Odlučujući proboj ispod 26,00 dolara vratio bi srebro unutar njegovog jednogodišnjeg raspona i vjerovatno donje linije trenda na otprilike 23,00 dolara. Trgovanje zlatom i srebrom u utorak je bilo prigušenije, zlato je stotinjak dolara bilo ispod rekordne vrijednosti, ali je od početka godine ipak poraslo za zavidnih 13 posto. U međuvremenu, na tržištima kriptovaluta bitcoin sramežljivo raste nakon subotnjeg prepolovljenja, što se podudara s priljevima u američke ETF-ove. Naime, priljevi su bili negativni prošle sedmice do petka, a u petak i ponedjeljak zabilježen je neto priljev u svježem novcu od oko 60 miliona dolara. Ipak, prognoze za bitcoin ostaju pozitivne, a djelomično se taj optimizam temelji i na značajno povećanoj potražnji u razdoblju nakon halvinga.
Cijena zlata pala sa rekordne vrijednosti i nafta jeftinija
Marx.ba Evropski berzanski indeksi su danas su u porastu, a cijena zlata je pala sa rekordnih vrijednosti od prošle sedmice, dok se nafta Brent prodaje za manje od 86 dolara po barelu. Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9.00 sati porastao na 17.876,50 poena, francuski CAC 40 na 8.069,26 poena, londonski FTSE 100 na 7.986,75 poena, moskovski MOEX na 3.467,83 poena. Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je prije današnjeg otvaranja berzi porastao na 37.986,40 poena, dok je indeks S&P 500 pao na 4.967,23 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 15,282,01 poen. Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 80,896 dolara, a cijena nafte Brent na 85,948 dolara. Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 30,250 eura za megavat-sat. Cijena zlata je pala na 2.356,52 dolara za uncu, a cijena pšenice na 5,5056 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg). Vrijednost eura u odnosu na dolar je iznosila 1,06658, što je otprilike isto kao u petak.
Nafta zadržala oštar pad nakon rasta američkih zaliha
Bloomberg Adria Nafta je zadržala najveći dio velikog pada usred niza proturječnih signala koji su se kretali od rastućih zaliha do napetosti na Bliskom istoku i ponovnog uvođenja američkih sankcija na venecuelansku sirovu naftu. Globalna referentna cijena Brenta trgovala se ispod 88 dolara po barelu nakon pada od tri posto u srijedu, dok je West Texas Intermediate bio blizu 83 dolara. Američke zalihe sirove nafte porasle su prošle sedmice za 2,7 miliona barela, dosegnuvši najviši nivo od prošlog juna, dok su pokazatelji potražnje za gorivom pali. Slabi američki podaci zasjenili su uticaj geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku dok trgovci čekaju odgovor Izraela na nedavni napad Irana. Trenutno postoji premija od pet do 10 dolara po barelu, ali bez eskalacije cijene bi mogle pasti, rekao je Goldman Sachs Group Inc. U fokusu su bile i američke sankcije. Administracija predsjednika Joea Bidena ponovo je uvela ograničenja za venecuelansku naftu, okončavši šestomjesečnu odgodu u potezu koji bi mogao omesti dotok iz te južnoameričke zemlje. U isto vrijeme, nove sankcije za iransku naftu uključene su kao dio paketa inozemne pomoći koji su objavili republikanci u Zastupničkom domu i koji je predviđen za glasanje kasnije ove sedmice. Nafta ostaje ugodno viša u odnosu na početak godine jer su smanjenja proizvodnje od strane članica OPEC+ i geopolitički rizici na Bliskom istoku i u Rusiji zajedno pomogli cijenama. Uspon je potaknuo nagađanja da bi sirova nafta mogla ponovo dosegnuti 100 dolara po barelu, iako je uspon sada posustao, s nekim tržišnim pokazateljima, uključujući vremenske spreadove, koji ukazuju na nešto manje stroge uvjete. – Čini se da je tržište odbacilo mogućnost izraelske odmazde na iranski napad u subotu, rekla je Vandana Hari, osnivačica Vanda Insightsa. Pad sredinom sedmice sugerira “da je posljednji nalet premije rizika zbog pojačanih izraelsko-iranskih napetosti oslabio”, rekla je.
Centralna banka BiH: Blagi pad inflacije
Marx.ba Centralna banka BiH objavila je Informaciju o rezultatima ankete o inflacijskim očekivanjima iz marta 2024. godine. – Bilo da su nastala pod uticajem internih ili eksternih faktora, inflacijska kretanja su nezaobilazanmakroekonomski indikator u procesu donošenja privatnih i poslovnih odluka. Anketu o inflacijskimočekivanjima predstavnika finansijskog sektora i dalje kvartalno provodi CBBiH. S tim u vezi,komercijalne banke i osiguravajuća društva dostavljaju podatke o očekivanim inflacijama u posmatranimperiodima. Samo redovna ispitivanja projekcije ovog indikatora mogu se smatrati efikasnim načinompružanja informacija daljim korisnicima. Rezultati ankete provedene u martu 2024. godine odnose se na očekivanja vezana za tekuću 2024. i narednu 2025. godinu. Pozitivna očekivanja inflacijskih kretanja za 2024. i 2025. godinu impliciraju pozitivne tendencije cjelokupne privrede. Očekivana agregirana inflacija u martovskom krugu ispitivanja za tekuću godinu iznosi 4,2%, što implicirablagi pad u odnosu na 2023. godinu, kada su prema decembarskom anketiranju, učesnici predviđaliprosječnu inflaciju 5,8% za 2024. godinu. Inflacijska očekivanja u ovom krugu za 2025. godinu iznose 3,6%, što predstavlja pad u odnosu na decembarski krug ispitivanja, kada su projekcije stope inflacije za 2025. godinu iznosile 5,5%. Ovo ujedno predstavlja i najniža očekivanja stope inflacije u posljednjoj godini dana. Da li će inflacijski pritisci nastaviti popuštati u narednom periodu i uzrokovati postepenu stabilizaciju očekivane inflacije, ostaje da vidimo, poručili su iz CB BiH.
Sedmica za nama: Kako su poslovale svjetske berze
Marx.ba Na svjetskim berzama protekle sedmice najvažniji indeksi zabilježili su znatan pad, budući da sa svakom novom objavom nekog makroekonomskog pokazatelja investitori uviđaju da je američka ekonomija otporna i sve dalje od recesije, pa Fed nema razloga za započinjanje ciklusa snižavanja visokih kamatnih stopa, koje nagrizaju privlačnost ulaganja u dionice. Kako piše Lider, na Wall Streetu je njujorški Dow Jones indeks potonuo prošle sedmice za 2,27 posto, na 38.904 bodva, zabilježivši najlošiju sedmičnu izvedbu od početka ove godine. Istodobno, S&P 500 indeks pao je 0,95 posto, na 5.204 boda, a tehnološki Nasdaq za 0,8 posto, na 16.248 bodova. Početkom sedmice Institut za upravljanje nabavom objavio je da je PMI indeks proizvodne aktivnosti u SAD u martu porastao sa 47,8 bodova mjesec dana prije na 50,3 boda, najviši nivo od septembra 2022. godine. To pokazuje da se proizvodni sektor, koji je dugo bio pod pritiskom povišenih kamatnih stopa, oporavlja. PMI indeks američkog uslužnog sektora u martu je dosegnuo 51,4 boda, a svako očitanje tog indeksa iznad 50 bodova ukazuje na ekspanziju uslužnog sektora, zaslužnog za dvije trećine američke ekonomije. Posljednji u nizu koji je premašio očekivanja te ukazao na priličnu otpornost američke ekonomije podatak je o tome da je u martu zaposleno čak 303.000 osoba. To je znatno više od očekivanih 200.000 te od u februaru zaposlenih 275.000 osoba. U takvim uvjetima, predsjednik Feda Jerome Powell potvrdio je da će Fed još neko vrijeme razmatrati kada će početi snižavati stope s obzirom na kontinuiranu snagu američke ekonomije i nedavne podatke o inflaciji koji su bili viši od očekivane. I drugi Fedovi dužnosnici odašilju slične signale. Predsjednik Feda u Minneapolisu Neel Kashkari izjavio je kako se na prošlomjesečnom zasjedanju američke centralne banke založio za dva smanjenja kamatnih stopa ove godine, ali ako inflacija nastavi slabiti, ove godine možda neće biti potrebno nikakvo smanjenje. Prije njega, predsjednik Feda u Richmondu Thomas Barkin rekao je da američka centralna banka ima “vremena dok se oblaci raščiste nad inflacijom” prije nego što počne snižavati stope. Investitori su trenutno razapeti između želje za snažnom ekonomijom koja bi potakla daljnji rast korporativnih zarada i želje za slabljenjem na tržištu rada kako bi Fed dobio zeleno svjetlo da počne snižavati kamatne stope. – Razumljivo da su tržišta zbunjena, no temeljne ekonomske okolnosti na koje upućuju zadnji makroekonomski pokazatelji, poput izvještaja o zaposlenosti, samo nastavljaju potvrđivati dvije stvari – snažan rast zapošljavanja i da ekonomije nije nimalo blizu recesije, ustvrdio je Jamie Cox, izvršni partner u Jarris Financial Groupu. Tržište dionica posljednjih je mjeseci snažno raslo jer su ulagači očekivali da će Fed u ovoj godini smanjiti kamate u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, počevši od juna. No, sada se ti izgledi smanjuju. – Na zadnjem Fedovom zasjedanju govorili su o smanjivanju kamata u tri navrata, ali takva kretanja tendiraju imati određeni zamah. Kako se počnu mijenjati, otkrit ćemo da će se vjerovatno ponovno promijeniti na sljedećem zasjedanju, a tada će se do idućeg sastanka vjerovatno pokazati da će ih smanjiti samo dvaput. Postoji velika šansa da ih uopće ne snize, kaže Andrew Lilley, glavni strateg za stope u Barrenjoeyu u Sydneyu. Na evropskim burzama londonski Ftse indeks pao je prošle sedmice 0,52 posto, na 7.911 bodova, frankfurtski DAX za 1,71 posto, na 18.175 bodova, a parički CAC za 1,76 posto, na 8.061 bod, piše Lider.
Godišnja stopa inflacije u eurozoni pala više nego što je bilo predviđeno
Marx.ba Godišnja stopa inflacije u eurozoni pala je više nego što je bilo predviđeno u martu, pokazali su zvanični podaci u srijedu, podstičući nadu da će Evropska centralna banka smanjiti kamatne stope u junu. Rast potrošačkih cijena u području jedinstvene valute usporen je na 2,4 posto, sa 2,6 posto u februaru, objavila je agencija za statistiku EU. Analitičari koje je anketirao FactSet predviđali su da će inflacija ostati stabilna na 2,6 posto, dok su ekonomisti na upit Bloomberga očekivali manji pad na 2,5 posto. Brojka je sve bliža cilju ECB-a od dva posto, što će ojačati argumente za smanjenje kamatnih stopa u junu, ali analitičari ne očekuju smanjenje na sljedećem sastanku o monetarnoj politici 11. aprila. Institucija sa sjedištem u Frankfurtu drži stope stabilne od oktobra 2023. nakon agresivne kampanje povećanja stope kako bi se ukrotila rastuća inflacija. Inflacija u eurozoni značajno je pala sa vrha od 10,6 posto postignutog u oktobru 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu i posljedičnog uticaja na troškove energije u Evropi.
Bitcoin pada: I dalje vlada „ekstremna pohlepa“
Marx.ba Bitkoin je jučer popodne na najvećoj svetskoj berzi kripto valuta Binance pao za 6,44 posto na 60.787,30 eura. Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata (do jučer popodne) je bio 28,28 milijardi eura, što je znatno manje u odnosu na prosječne brojke iz prošle sedmice. Indeks straha i pohlepe (Fear and Greed Index) vezan za bitcoin se jučer nalazio na nivou 79 u kategoriji „ekstremna pohlepa“, što znači da su investitori i nadalje veliki optimisti povodom daljeg rasta bitcoina. Vrijednost itirijuma (ETH) je pala za 7,11 posto na 3.072,45 eura, a vrijednost binance koina (BNB) za 5,81 posto na 513,79 eura. Solana (SOL) je pala za 9,27 posto, avalanš (AVAX) 11,02 posto, šiba inu (SHIB) 9,34 posto ripl (XRP) 4,45 posto. Najviše se trgovalo bitcoinom, itirijumom i solanom, a najveću rast su ubilježile kriptovalute BNX, VIB i GHST.