Najave novih carina izazivaju pad cijena nafte
Marx.ba Cijene nafte pale su tokom trgovanja u Aziji, što je povećalo gubitke usred neizvjesnosti oko toga kako će carine i energetske politike koje je predložio američki predsjednik Donald Trump utjecati na globalni ekonomski rast i potražnju za energijom. Terminski ugovori nafte Brent pali su za 26 centi, ili 0,3 posto, na 78,74 dolara po barelu, dok je američka West Texas Intermediate nafta (WTI) pala za 23 centa, ili 0,3 posto, na 75,21 dolar. U prethodnom trgovanju, terminski ugovori nafte Brent stagnirali su na 79,00 dolara u petom uzastopnom danu gubitaka, a terminski ugovori za WTI ustalili su se na 75,44 dolara u četvrtom uzastopnom danu pada. – Tržišta nafte izgubila su neke nedavne dobitke zbog mješovitih faktora. Ključni faktori uključuju očekivanja povećane proizvodnje u SAD pod politikom pro-bušenja predsjednika Trumpa i ublažavanje geopolitičkog problema u Gazi, podižući strahove od daljnje eskalacije prekida opskrbe iz ključnih proizvodnih regija, rekla je viša tržišna analitičarka Priyanka Sachdeva u Phillip Novoj i dodala da bi Trumpove carine mogle dodatno oslabiti rast globalne potražnje za naftom. Trump je rekao da će dodati nove carine Rusiji ako ne sklopi dogovor o okončanju rata u Ukrajini. Dodao je da bi se to moglo primijeniti i na druge zemlje koje učestvuju u tom ratu. Također je obećao uvesti carine Evropskoj uniji, nametnuti carine od 25 posto Kanadi i Meksiku, a rekao je da njegova administracija raspravlja i o kaznenoj carini od 10 posto za Kinu jer se droga fentanil odatle šalje u SAD. U ponedjeljak je proglasio nacionalnu energetsku vanrednu situaciju. To bi mu trebalo dati ovlasti za smanjenje ekoloških ograničenja za energetsku infrastrukturu i projekte te olakšati izdavanje dozvola za novu infrastrukturu prijenosa i cjevovoda, iako su neki analitičari i dalje skeptični u pogledu tempa rasta proizvodnje nafte u kratkom roku. – Općenito, Trumpova politika dovodi do nestabilnosti, a tržište će pozorno pratiti kako se sankcije, proširenje bušenja i trgovinska politika razvijaju u oblikovanju globalnog naftnog pejzaža, rekao je Sachdeva iz Phillipa Nove. U međuvremenu, što se tiče američkih zaliha nafte, zalihe sirove nafte porasle su za 958.000 barela u sedmici koja je završila 17. januara, prema brojkama Američkog instituta za naftu. Zalihe benzina porasle su za 3,23 miliona barela, a zalihe destilata za 1,88 miliona barela, prenosi Reuters. VEZANODionice Adidasa najviše od 2021. godine: Rezultat iznad očekivanja
Cijene nafte pale nakon Trumpovih odluka
Marx.ba Cijene sirove nafte oštro su pale u današnjem azijskom trgovanju. Tržištima odjekuje povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Barel West Texas Intermediate nafte od 159 litara za isporuku u februaru koštao je 77,24 dolara do poslijepodneva po singapurskom vremenu, 64 centa manje nego u ponedjeljak. Sjevernomorska nafta Brent za isporuku u martu pala je za 32 centa na 79,83 dolara. Po povratku u Bijelu kuću u ponedjeljak, Trump je među ostalim najavio povećanje carina na uvoz te jačanje crpljenja nafte i prirodnog plina na američkom tlu. VEZANO Iz FBiH se u decembru najviše izvozilo u Hrvatsku, Njemačku i Srbiju
Zbog projekcija potražnje u 2025.: Smanjene cijene nafte
Marx.ba Cijene nafte na svjetskim tržištima u petak su smanjene zbog zabrinutosti za rast potražnje u 2025. godini, posebno u Kini, najvećem svjetskom uvozniku sirove nafte. Terminski ugovori za Brent naftu niži su za 41 cent, te iznose 72,47 američkih dolara po barelu. Terminski ugovori za američku sirovu naftu West Texas Intermediate (WTI) jeftiniji su za 39 centi i iznose 68,99 dolara po barelu. Kineska državna rafinerija Sinopec objavila je u svom godišnjem energetskom izvještaju, koje je objavljeno u četvrtak, da bi uvoz sirove nafte u Kinu mogao doseći vrhunac već 2025. godine, navodi Reuters, dok bi potrošnja nafte u zemlji vrhunac mogla doseći do 2027. godine, zbog slabije potražnje za dizelom i benzinom. – Cijene referentne sirove nafte nalaze se u produženoj fazi konsolidacije, dok se tržište približava kraju godine opterećeno neizvjesnošću u vezi s rastom potražnje za naftom, izjavio je Emril Jamil, viši istraživački specijalist iz LSEG-a. Dodao je da će OPEC+ trebati zadržati disciplinu u opskrbi kako bi podigao cijene i umirio nervozu tržišta zbog kontinuiranih revizija prognoza rasta potražnje. Organizacija zemalja izvoznica nafte i njihovi saveznici, poznati kao OPEC+, nedavno su peti mjesec zaredom smanjili svoju prognozu rasta globalne potražnje za naftom u 2024. godini. U međuvremenu, rast dolara na dvogodišnji maksimum također je pritisnuo cijene nafte, nakon što je Federalne rezerve (Fed) naglasile oprez pri smanjenju kamatnih stopa u 2025. godini. Jači dolar čini naftu skupljom za vlasnike drugih valuta, dok sporije smanjenje kamatnih stopa može usporiti ekonomski rast i smanjiti potražnju za naftom. J.P. Morgan predviđa da će naftno tržište preći iz ravnoteže u 2024. u višak od 1,2 miliona barela dnevno u 2025. godini, jer banka očekuje rast proizvodnje izvan OPEC+ za 1,8 miliona barela dnevno u 2025., dok će proizvodnja OPEC-a ostati na sadašnjim nivoima, pišu Financije. Kao potez koji bi mogao smanjiti opskrbu, zemlje G7 razmatraju načine kako pooštriti gornju granicu cijene ruske nafte, poput potpune zabrane ili snižavanja cjenovnog praga, izvijestio je Bloomberg u četvrtak. Rusija je zaobišla ograničenje od 60 dolara po barelu, uvedeno 2022. godine, koristeći svoju „sjenovitu flotu“ brodova, koju su Evropska unija i Velika Britanija posljednjih dana dodatno ciljale sankcijama. VEZANO Cijene nafte blago snižene zbog produženja smanjenja OPEC+ ponude i slabe potražnje
Cijene nafte blago snižene zbog produženja smanjenja OPEC+ ponude i slabe potražnje
Marx.ba Cijene nafte blago su pale u petak, s fokusom na slabu potražnju, nakon što je skupina OPEC+ odgodila planirano povećanje ponude i produžila duboka smanjenja proizvodnje do kraja 2026. godine. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu pali su za šest centi, na 72,03 američka dolara po barelu. Terminski ugovori za američku West Texas Intermediate (WTI) naftu jeftiniji su za cent i iznosili su 68,29 dolara po barelu. Organizacija zemalja izvoznica nafte i njezini saveznici u četvrtak su odgodili početak povećanja proizvodnje nafte za tri mjeseca, do aprila 2025., te produžili potpuni povratak proizvodnje na kraju 2026. godine. Grupa poznata kao OPEC+, koja je odgovorna za oko polovice svjetske proizvodnje nafte, planirala je početi smanjivati ograničenja proizvodnje u oktobru 2024. godine, navodi Reuters, ali usporavanje globalne potražnje, posebno u Kini, i rast proizvodnje drugdje prisilili su je na višestruka odgađanja plana. – Zanemarujući neočekivano smanjenje američkih zaliha sirove nafte prošle sedmice te produženje OPEC+ planova za povećanje proizvodnje do septembra 2026., cijene nafte dodatno su pale zbog sve većih zabrinutosti oko slabe globalne potražnje i prezasićenosti tržišta, rekla je Priyanka Sachdeva, viša tržišna analitičarka u kompaniji Phillip Nova. – Unatoč slabljenju američkog dolara u posljednjih nekoliko sesija, zabrinutost oko globalne potražnje za naftom u 2025. čini se da ne uspijeva stabilizirati cijene nafte, dodala je Sachdeva. Najnovije produženje smanjuje nivo proizvodnje OPEC+ ispod prognoza glavnih banaka, što bi moglo pružiti određenu podršku tržištu u budućnosti, naveli su analitičari energetske konzultantske kompanije FGE. Međutim, zabrinutost da će ponuda i dalje nadmašivati potražnju čak i sljedeće godine dodatno je opteretila cijene. Analitičari iz Macquarie predviđaju da će saudijska proizvodnja nafte ostati na nivou od niskih 9 miliona barela dnevno u 2025. godini, ali očekuju da će, unatoč toj disciplini u opskrbi, tržište biti prezasićeno za više od milion barela dnevno. – U sljedećoj godini predviđamo značajan višak, budući da se očekuje rast ponude izvan OPEC-a koji će zadovoljiti rast potražnje ispod trenda, smanjujući potrebu za opskrbom iz OPEC-a i ograničavajući potrebu za povratkom dobrovoljnih smanjenja proizvodnje, navodi se u bilješci za klijente. Tržišta također prate izvještaj o zapošljavanju u SAD koje se očekuje kasnije tokom dana, kako bi se vidjelo hoće li podržati očekivanja o smanjenju kamatnih stopa na sljedećem sastanku Federalnih rezervi SAD. Tržište trenutno predviđa 72 posto vjerovatnosti da će Fed smanjiti kamatne stope za 25 baznih bodova na sastanku 17.-18. decembra, što je porast u odnosu na 66,5 posto prije sedam dana, prema alatu CME FedWatch. Jasnoća o smanjenju kamatnih stopa s idućeg sastanka Fed-a mogla bi utjecati na prognoze potražnje za naftom u 2025., rekla je Sachdeva iz Phillip Nova, pišu Financije. VEZANO Cijene nafte blago porasle uoči sastanka OPEC+
Splasnula strahovanja od poremećaja: Cijene nafte prošle sedmice bile niže za više od tri posto
Marx.ba Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice pale više od tri posto jer su splasnula strahovanja od poremećaja proizvodnje na Bliskom istoku i jer se iduće godine očekuje povećana ponuda. Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 3,1 posto, na 72,94 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4,8 posto, na 68,00 dolara. Nakon što su sedam dana prije porasle oko 6 posto, prošle sedmice su cijene izgubile dio dobitaka jer su splasnula strahovanja od poremećaja proizvodnje i opskrbe na Bliskom istoku. U srijedu je, naime, na snagu stupio sporazum između Izraela i libanonskog Hezbollaha o prekidu vatre. Ipak, analitičari su na oprezu. – Pravo je pitanje koliko će se dugo primirje poštovati, kaže Dennis Kissler iz BOK Financiala. Negativno je na cijene nafte utjecalo i izvještaj američkog ministarstva energetike prema kojemu su zalihe benzina u SAD prošle sedmice znatno porasle. Analitičari su očekivali da će se zadržati na nivou od prethodne sedmice, pa je ovaj podatak izazvao zabrinutost zbog, čini se, slabije potražnje. Osim toga, Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da bi ponuda u idućoj godini mogla nadmašiti potražnju za otprilike milion barela dnevno, ponajprije zbog očekivane slabije potražnje u Kini. S druge strane, iduće godine očekuje se povećanje proizvodnje u SAD, Kanadi i nekim drugim zemljama. Zbog svega toga, Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici odgodili su redovni sastanak s 1. na 5. decembar. Izvori iz te grupe kažu da bi se na sastanku trebalo razgovarati i o novoj odgodi ranije najavljenog povećanja proizvodnje od početka iduće godine. – Očekujemo da će grupa OPEC+ smanjivati proizvodnju i u dijelu iduće godine, ali to neće biti dovoljno da u potpunosti poništi veliku ponudu koju očekujemo u 2025., navode analitičari u kompaniji BMI, prenosi Tportal. U novoj Reutersovoj anketi, u kojoj je učestvovalo više od 40 analitičara, procjenjuje se da će prosječna cijena barela na tržištu u Londonu iduće godine iznositi oko 74,50 dolara. U novembru su, naime, anketirani analitičari smanjili procjenu cijene već sedmi mjesec zaredom. VEZANO OPEC+ odgodio sastanak posvećen strategiji proizvodnje nafte
Šta analitičari predviđaju vezano za cijenu nafte
Marx.ba Cijene nafte mogle bi doživjeti drastičan pad u slučaju da naftni savez OPEC+ ukine postojeća smanjenja proizvodnje, rekli su analitičari koji predviđaju lošu godinu za sirovu naftu. – Postoji veći strah od cijena nafte 2025. nego što je bilo godinama – bilo koje godine koje pamtim, od Arapskog proljeća, rekao je Tom Kloza, globalni voditelj energetskih analiza u OPIS-u, agenciji za izvještavanje o cijenama nafte. – Mogli biste se spustiti na 30 ili 40 dolara po barelu ako se OPEC povuče i ne postigne nikakav pravi sporazum o obuzdavanju proizvodnje. Vidjeli su kako im se tržišni udio kroz godine stvarno smanjuje”, dodao je Kloza. Pad na 40 dolara po barelu značio bi oko 40 posto brisanje trenutnih cijena sirove nafte. Globalna referentna vrijednost Brent trenutno se trguje po 72 dolara po barelu, dok su terminske cijene za američki West Texas Intermediate oko 68 dolara po barelu. S obzirom na to da rast potražnje za naftom sljedeće godine vjerovatno neće biti puno veći od 1 milion barela dnevno, potpuno poništavanje smanjenja opskrbe OPEC+ 2025. “nedvojbeno bi dovelo do vrlo strmog pada cijena sirove nafte, vjerovatno prema 40 dolara po barelu, Henning Gloystein, voditelj energetike, klime i resursa u Eurasia Group, rekao je za CNBC. Slično tome, viši energetski analitičar MST Marqueea, Saul Kavonic, pretpostavio je da bi, ako OPEC+ smanji rezove bez obzira na potražnju, to “stvarno dovelo do cjenovnog rata oko tržišnog udjela koji bi mogao dovesti naftu do najnižih nivoa neviđenih od Covida”. Međutim, vjerovatnije je da će se savez odlučiti za postupno raspuštanje početkom sljedeće godine, u usporedbi s punim razmjerom i neposrednim, kažu analitičari. Ako grupa proizvođača nastavi sa svojim proizvodnim planom, tržišni bi se višak mogao gotovo udvostručiti. Naftni je kartel disciplinirano održavao svoje dobrovoljne rezove proizvodnje, do te mjere da ih je produžio. U septembru je OPEC+ odgodio planove za početak postupnog vraćanja dobrovoljnih rezova od 2,2 miliona barela dnevno za dva mjeseca u nastojanju da zaustavi pad cijena nafte. Smanjenje od 2,2 miliona bpd, koje je provedeno tokom drugog i trećeg tromjesečja, trebalo je isteći krajem septembra. Početkom ovog mjeseca naftni je kartel ponovno odlučio odgoditi planirano povećanje proizvodnje nafte za još mjesec dana do kraja decembra. Na cijene nafte utjecao je spori oporavak potražnje iz Kine, drugog najveće svjetske ekonomije i vodećeg uvoznika sirove nafte nakon pandemije Covida. U svom mjesečnom izvještaju objavljenom u utorak, OPEC je snizio prognozu rasta globalne potražnje za naftom za 2025. s 1,6 miliona barela dnevno na 1,5 miliona barela dnevno. Cijene pod pritiskom također su potpaljene zbog vidljivo preopskrbljenog tržišta, posebice budući da ključni proizvođači nafte izvan OPEC saveza poput SAD-a, Kanade, Gvajane i Brazila također planiraju povećati ponudu, naglasio je Gloystein. Tržišni je konsenzus da će se iduće godine izgraditi “znatne” zalihe nafte, rekao je energetski strateg Citibanka Martoccia Francesco. – Ako grupa proizvođača nastavi sa svojim proizvodnim planom, tržišni bi se višak mogao gotovo udvostručiti, dosežući čak 1,6 miliona barela dnevno, rekao je Francesco. Čak i ako OPEC+ ne ukine rezove, budućnost cijena i dalje je prelomna. Analitičari Citija očekuju da će prosječna cijena Brenta iduće godine iznositi 60 dolara po barelu. Medvjeđe izglede dodatno potiče nadolazeća administracija novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa, čiji povratak neki povezuju s potencijalnim trgovinskim ratom, rekli su analitičari koji su razgovarali s CNBC-jem. – Ako doista dođe do trgovinskog rata, a mnogi ekonomisti misle da je trgovinski rat moguć, a posebno protiv Kine, mogli bismo vidjeti puno, puno niže cijene, rekla je Kloza iz OPIS-a, prenosi Seebiz. Trump je također reklamirao politiku “drill baby drill” za američke proizvođače, obećavši da će prepoloviti cijene energije. VEZANO Berzanski indeksi: Šta se događa sa cijenom zlata
Berzanski indeksi: Šta se događa sa cijenom zlata
Marx.ba Evropski i američki berzanski indeksi danas su u porastu, kao i cijene nafte, dok je na početku trgovačke sedmice istovremeno zabilježen pad cijena zlata i pšenice. Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 09.15 sati porastao na 19.435,75 poena, britanski FTSE 100 na 8.133,25 poena, francuski CAC 40 na 7.415,71 poen, moskovski MOEX na 2.789,29 poena. Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je pred današnje otvaranje berzi u Sjedinjenim Američkim Državama porasla na 43.988,99 poena, indeks S&P 500 na 5.995,54 poena, kao i vrijednost indeksa Nasdaq na 19.286,78 poena. Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je porasla na 70,445 dolara, a cijena nafte Brent na 73,982 dolara. Evropski futuresi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 41,630 eura za megavat-sat. Cijena zlata je pala na 2.669,75 dolara za uncu, a cijena pšenice na 5,6326 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg). Vrijednost eura u odnosu na dolar je iznosila 1,06880, što je za 0,28 posto manje u odnosu na cijenu na otvaranju
Cijene nafte padaju zbog očekivanja vezanih za uragan
Marx.ba Cijene nafte blago su smanjene na trgovanju u petak jer se smanjio rizik da će uragan u Meksičkom zaljevu značajno utjecati na proizvodnju nafte i plina u SAD. Terminski ugovori sirove nafte Brent jeftiniji su za 47 centi i koštaju 75,16 američkih dolara po barelu. Američka West Texas Intermediate (WTI) sirova nafta jeftinija je za 55 centi te iznosi 71,81 dolara. Očekuje se da će se uragan Rafael, koji je uzrokovao obustavu proizvodnje sirove nafte u SAD za 391.214 barela dnevno, polako kretati prema zapadu preko Meksičkog zaljeva i dalje od američkih polja, navodi Reuters, dok se predviđa da će oslabiti od petka i tije0kom vikenda. Cijene su u četvrtak dobile podršku zbog očekivanih akcija nove Trumpove administracije, poput strožih sankcija Iranu i Venecueli, koje bi mogle ograničiti njihovu opskrbu globalnim tržištima. – Naše temeljno stajalište vidi da Trump usvaja relativno pragmatičan pristup politici, u kojem ili odlučuje ne slijediti radikalnije promjene politike, ili ga koče institucionalna ograničenja ili utjecaj umjerenijih savjetnika za politiku, navodi BMI, jedinica Fitcha Rješenja, u bilješci u petak. Pritisak prema dolje dolazi od podataka koji pokazuju da je uvoz sirove nafte u Kinu, najvećeg svjetskog uvoznika nafte, pao za devet posto u oktobru, šesti uzastopni mjesec koji pokazuje pad u odnosu na prošlu godinu, kao i od porasta američkih zaliha sirove nafte. – Utjecaj (Trumpove administracije) na temelje tržišta nafte 2025. vjeroatno će biti donekle ograničen, naglasio je BMI, prenose Financije, VEZANO Fed ponovo snizio kamatnu stopu
Pad cijena nafte na svjetskom tržištu
Marx.ba Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice pale više od tru posto, nakon dvije sedmice rasta, jer se krajem godine očekuje povećanje proizvodnje OPEC-a, a trgovci nisu sigurni da će do tada potražnja značajnije porasti. Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 3,5 posto, na 71,89 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 5,2 posto, na 68,18 dolara. Pad cijena ponajviše je posljedica vijesti da Saudijska Arabija namjerava odustati od ciljane cijene barela od 100 dolara i povećati proizvodnju u decembru kako bi povećala svoj tržišni udio. Rijad je u više navrata demantirao da cilja određenu cijenu, a izvori u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) poručuju da plan o povećanju proizvodnje ne predstavlja odmak od službene politike grupe. Još ljetos OPEC i saveznici tog kartela najavili su da će od decembra povećati proizvodnju za 180 hiljada barela dnevno. Negativno je na cijene uticala i vijest da su sukobljene strane u Libiji potpisale sporazum kojim je riješen spor oko centralne banke i kontroli prihoda od nafte, što bi moglo značiti da će se izvoz nafte normalizirati. Zbog tog sukoba, naime, libijski je izvoz u septembru spao na samo 400 hiljada barela dnevno, dok je prije sukoba iznosio više od milion barela dnevno. Kako se očekuje povećanje ponude, cijene nafte nisu porasle ni nakon vijesti o novim monetarnim i fiskalnim poticajnim mjerama kineskih vlasti, najvećim od pandemije, piše Seebiz.
Euribor na najnižem nivou u posljednjih godinu dana: Šta će biti s kamatama
Marxa.ba Tromjesečni euribor (3M) tokom posljednjih deset mjeseci nalazi na silaznoj putanji, pa je tako od četiri posto sredinom novembra 2023. godine stigao do trenutne vrijednosti od 3,49 procenata. Šestomjesečni euribor (6M) stigao je od maksimalnih 4,14 posto u oktobru prošle godine do trenutnih 3,36 procenata. Kako su ranije ocijenili bankari, ne treba očekivati da će se euribor vratiti na onako niske vrijednosti ili čak na negativne stope koje je godinama imao, ali bi u narednom periodu mogao da se stabilizuje u opsegu od dva do 2,5 procenta. Evropska centralna banka je na svom posljednjem sastanku u julu odlučila da ne mijenja kamate, pošto je mjesec dana ranije smanjila kamatne stope prvi put od 2019. godine. Kamatna stopa za glavne operacije refinansiranja sada je na nivou od 4,25 posto, kamatna stopa na graničnu kreditnu liniju 4,50 posto, a kamata na depozitnu liniju 3,75 procenata. Prema preliminarnim prockenama Eurostata, statističkog zavoda Evropske unije, očekuje se da će godišnja inflacija u eurozoni u avgustu tekuće godine iznositi 2,2 procenta, što je pad u odnosu na 2,6 posto u julu. Posmatrajući glavne komponente inflacije u eurozoni, usluge bi mogle da imaju najvišu godišnju stopu u avgustu (4,2 posto u poređenju sa 4,0 posto u julu), a zatim hrana, alkohol i duhan (2,4 posto u poređenju sa 2,3 posto).