Cijene nafte pale nakon Moody’sovog snižavanja kreditnog rejtinga SAD
Marx.ba Cijene nafte su pale nakon što je Moody’s snizio kreditni rejting SAD i nakon službenih podataka koji su pokazali usporavanje rasta kineske industrijske proizvodnje i maloprodaje. Terminski ugovori Brent sirove nafte pali su za 51 cent, ili 0,8 posto, na 64,90 američka dolara po barelu, dok je američka West Texas Intermediate (WTI) nafta pala za 45 centi, ili 0,7 posto, na 62,04 dolara po barelu. Ugovor za WTI s rokom dospijeća u junu isiče u utorak, a aktivniji julski ugovor pao je za 48 centi, ili 0,8 posto, na 61,49 dolara po barelu. Oba ugovora porasla su za više od jedan posto prošle sedmice nakon što su se SAD i Kina, dvije najveće svjetske ekonomije i potrošači nafte, dogovorili o pauzi na 90 dana u trgovinskom ratu uz znatno niže uvozne carine. – Zbog Moody’sovog snižavanja rejtinga izgledi za američku ekonomiju su upitni, a podaci za Kinu ukazuju na težak ekonomski oporavak. Snižavanje rejtinga možda neće direktno utjecati na potražnju za naftom, ali stvara trezvenije raspoloženje na tržištu, rekla je Priyanka Sachdeva, viša tržišna analitičarka u Phillip Novi, prenose Financije. Moody’s je u petak snizio američki suvereni kreditni rejting zbog rastućeg duga zemlje od 36 biliona dolara (32,08 biliona eura), što bi moglo zakomplicirati napore predsjednika Donalda Trumpa da smanji poreze. S druge strane, u Kini, najvećem svjetskom uvozniku sirove nafte, službeni podaci pokazali su usporavanje rasta industrijske proizvodnje u aprilu, iako je i dalje bilo bolje nego što su ekonomisti očekivali. Iako su Peking i Washington prošle sedmice postigli dogovor o ukidanju većine međusobnih carina nametnutih na robu, kratkoročno primirje i Trumpov nepredvidiv pristup i dalje negativno utječu na kinesku ekonomiju orijentirano na izvoz, koje se i dalje bori s carinama od 30 posto uz postojeće carine. U međuvremenu, ishod nuklearnih pregovora između Irana i SAD ostaje neizvjestan, što ograničava pad cijena nafte. Američki posebni izaslanik Steve Witkoff izjavio je u nedjelju da svaki sporazum između Sjedinjenih Država i Irana mora uključivati sporazum o neobogaćivanju urana, što je brzo izazvalo kritike Teherana. – Realno, malo je vjerovatno da bi Iran ikada dragovoljno pristao mirno odustati od svojih nuklearnih ambicija, za koje je oduvijek tvrdio da su nepregovaračke. Pogotovo nakon sloma njegovih posrednika, koji su u prošlosti djelovali kao tampon zona između njega i Izraela, kazao je analitičar kompanije IG Tony Sycamore, misleći na Hamas, Hezbollah i Hutije. U Evropi su se napetosti između Estonije i Rusije povećale jer je Moskva u nedjelju zadržala grčki tanker s naftom nakon što je napustio estonsku luku na Baltičkom moru, prenosi Reuters. U SAD su proizvođači prošle sedmice smanjili broj operativnih naftnih platformi za jednu na 473, što je najniži broj od januara, objavio je Baker Hughes u sedmičnom izvještaju. Osim toga, i dalje su usredotočeni na smanjenje potrošnje koje bi moglo usporiti rast američke proizvodnje nafte ove godine. VEZANO Šta se događa sa zlatom: Pad cijene nakon šest mjeseci
Šta se događa sa zlatom: Pad cijene nakon šest mjeseci
Marx.ba Cijene zlata su prošle sedmice zabilježile najveći pad u posljednjih šest mjeseci, izgubivši čak četiri posto vrijednosti, što je najizraženiji sedmični gubitak od novembra. Unca zlata (31,1 gram) sada je gotovo 10 posto ispod rekordne vrijednosti iz aprila, kada je premašila granicu od 3.500 dolara. Razlozi za ovako snažnu korekciju cijena plemenitih metala leže u više paralelnih faktora. Tu su smanjenje globalnih geopolitičkih tenzija, uključujući trgovinsko primirje između SAD i Kine, jačanje američkog dolara, što smanjuje atraktivnost zlata kao alternativnog oblika očuvanja vrijednosti, porast apetita za rizikom, jer su investitori ohrabreni najavama ekonomskog oporavka i ublažavanjem trgovinskih barijera, ostvarivanje profita – investitori su odlučili da unovče dobit nakon izuzetnog rasta zlata od početka godine, koji i dalje iznosi impresivnih +22 posto i, dodatno, sa optimizmom na tržištima, interes za tzv. sigurna utočišta poput zlata prirodno opada. U istom trenutku kada zlato bilježi gubitke, berzanski indeksi snažno rastu. Sporazum između SAD i Kine o privremenom ukidanju carina na 90 dana pokrenuo je talas entuzijazma među investitorima. Tehnološki indeks NASDAQ je prošle sedmice porastao za sedam odsto, dok je S&P 500 rastao svih pet dana. Pozitivna kretanja dodatno su podstaknuta očekivanjima da se izbjegne recesija – čak i Barclays, koji je do nedavno predviđao pad američkog BDP-a, sada očekuje njegov rast od 0,5 odsto. Suprotno tome, Moody’s je snizio kreditni rejting SAD na AA1, zbog zabrinjavajuće visine javnog duga. Iako tržištem trenutno dominira euforija, postoje i signali za oprez. Indeks potrošačkog povjerenja Univerziteta Michigan pokazao je dodatni pad, dok su inflaciona očekivanja za narednih 12 mjeseci porasla na čak 7,3 posto, najviši nivo od 1981. godine. U međuvremenu, neke kompanije poput Walmarta upozoravaju na moguća poskupljenja proizvoda zbog Trampovih carina, dok druge, poput First Solara, bilježe snažan rast zahvaljujući poreskim olakšicama za obnovljive izvore energije, piše Bankar. Ukratko, tržište se nalazi u prelaznom trenutku. Optimizam gura akcije ka vrhu, dok zlato, simbol opreza, privremeno ustupa mjesto euforiji. Međutim, kako se budu razvijali trgovinski pregovori i geopolitičke tenzije, ravnoteža se može brzo promijeniti. VEZANO New York Times o Ginexu: Trumpove carine otkazale narudžbu
Cijene nafte pale zbog mogućeg nuklearnog sporazuma SAD i Irana
Marx.ba Cijene nafte pale su za više od jednog dolara tokom trgovanja u četvrtak zbog očekivanja mogućeg nuklearnog sporazuma između SAD i Irana, dok je neočekivani porast zaliha sirove nafte u SAD prošle sedmice povećao zabrinutost ulagača zbog prekomjerne ponude. Terminski ugovori za Brent naftu pali su za 1,49 dolara, odnosno 2,3 posto, na 64,60 dolara po barelu, a oni za američku sirovu naftu West Texas Intermediate (WTI) za 1,46 dolara, također 2,3 posto, na 61,69 dolara. Oba referentna indeksa pala su za oko 0,8 posto u srijedu. Iran je spreman pristati na sporazum sa Sjedinjenim Državama u zamjenu za ukidanje ekonomskih sankcija, izjavio je iranski dužnosnik za NBC News u intervjuu objavljenom u srijedu. – Nova prodaja bila je potaknuta očekivanjima da bi nuklearni sporazum između SAD i Irana mogao ublažiti nedavno pooštrene američke sankcije prema Iranu, što bi potencijalno moglo narušiti ravnotežu između globalne ponude i potražnje za sirovom naftom, rekao je Yuki Takashima, ekonomist u Nomura Securities, prenose Financije. Saudijska Arabija, piše Reuters, u potpunosti podržava nuklearne pregovore između SAD i Irana i nada se pozitivnim ishodima, izjavio je tamošnji ministar vanjskih poslova princ Faisal bin Farhan Al-Saud. Washington je u srijedu uveo sankcije s ciljem da se zaustave iranski napori za domaću proizvodnju komponenti za balističke projektile, objavilo je američko Ministarstvo finansija, nakon što su dan ranije uvedene i sankcije protiv dvadesetak kompanija u mreži za koju je rečeno da već dugo šalje iransku naftu u Kinu. Sankcije su uvedene nakon četvrte runde pregovora između SAD i Irana u Omanu, usmjerenih na rješavanje sporova oko iranskog nuklearnog programa. Iznenađujući porast američkih zaliha preko noći također vrši pritisak na cijene, kao i realizacija profita nakon što je cijena sirove nafte porasla prema gornjoj granici svog nedavnog raspona od 55 do 65 dolara po barelu, rekao je Tony Sycamore, analitičar u IG-u. Podaci Uprave za energetske informacije (EIA) pokazali su da su zalihe sirove nafte porasle za 3,5 miliona barela, na ukupno 441,8 miliona barela u sedmici koji je završio 9. maja, u usporedbi s očekivanjima analitičara iz ankete Reutersa koji su predviđali pad zaliha od 1,1 milion barela. VEZANO Cijene nafte pale nakon privremenog smanjivanja carina
Cijene nafte pale nakon privremenog smanjivanja carina
Marx.ba Cijene nafte pale su u srijedu iako su ostale blizu najviših nivoa u posljednje dvije sedmice nakon što su Sjedinjene Američke Države i Kina pristale privremeno smanjiti carine. Terminski ugovori Brent nafte pali su za 39 centi, odnosno 0,6 posto, na 66,24 dolara po barelu. Američka West Texas Intermediate (WTI) nafta pojeftinila je za 36 centi, što je također 0,6 posto, na 63,31 dolara. Oba referentna indeksa, piše Reuters, porasla su više od 2,5 posto u prethodnoj trgovinskoj sesiji. – Dogovor između SAD i Kine mogao bi stvoriti narativ koji bi potakao potražnju u kontekstu opreznog optimizma, istakla je Priyanka Sachdeva, viša analitičarka tržišta u kompaniji Phillip Nova. Međutim, očekivanja vezana uz nagli porast američkih zaliha nafte zasad ograničavaju optimizam. Zalihe sirove nafte porasle su za 4,3 miliona barela u tjednu koji je završio 9. maja. Ulagači i dalje pomno prate signale o potražnji. Analitičari iz Rystad Energyja u bilješci su naveli kako je dogovor “umanjio pesimizam u pogledu potražnje”, ali su istovremeno upozorili na moguće dugotrajnije posljedice carina, unatoč njihovom povlačenju. Tržište također prati posjetu američkog predsjednika Donalda Trumpa Zaljevu, koji je započeo u utorak nastupom na investicijskom forumu u Rijadu, gdje je izjavio da će SAD ukinuti dugogodišnje sankcije Siriji te osigurao saudijsko ulaganje u iznosu od 600 milijardi dolara, prenose Financije. Globalni voditelj robnih tržišta u kompaniji Rystad Energy, Mukesh Sahdev, izjavio je kako će sprječavanje naglih porasta cijena nafte tokom ljetne sezone putovanja biti ključni dio predsjednikove agende tokom ove posjete. Dodao je i da bi Sjedinjene Američke Države mogle iskoristiti niže cijene za kupovinu veće količine nafte s Bliskog istoka za svoje strateške rezerve. VEZANO Je li to dobro: Šta za evropske izvozne kompanije znači jačanje eura
Oštar sedmični pad cijena nafte
Marx.ba Cijene nafte prošle sedmice oštro pale jer se očekivalo povećanje OPEC-ove proizvodnje, dok bi trgovinski rat mogao usporiti rast svjetske ekonomije, a time i potražnje za “crnim zlatom”. Cijena barela na londonskom tržištu potonula je prošle sedmice više od 8 posto, na 61,29 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 7,5 posto, na 58,29 dolara. Oštar pad cijena nafte drugu sedmicu zaredom ponajviše je posljedica strahovanja ulagača da će zbog usporavanja rasta svjetske ekonomije oslabiti potražnja za naftom. Prošle sedmice objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a u prvom tromjesečju zabilježio prvi pad nakon tri godine, a prvi podaci iz aprilu ukazuju na daljnje slabljenje aktivnosti. I prvi aprilski makroekonomski podaci iz Kine ukazuju na usporavanje rasta, a to su, kažu analitičari, tek prve posljedice trgovinskog rata između SAD-a i Kine, koji je pokrenuo predsjednik Donald Trump uvevši početkom aprila recipročne carine na uvoz iz većine zemalja, piše Seebiz. Zbog toga trgovce nisu osobito ohrabrile ni poruke da bi uskoro mogli započeti trgovinski pregovori između SAD i Kine. VEZANO Italijani pokreću megaprojekt na Jadranskom moru
Cijene nafte pale drugu sedmicu zaredom
Marx.ba Cijene nafte pale su i prošle sedmice, druge zaredom, zbog carinskog rata između SAD i Kine, kao i najave Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) o povećanju proizvodnje. Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 1.3 posto, na 64.76 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0.8 posto, na 61.50 dolara. Nakon što su sedam dana prije potonule više od 10 posto, cijene su pale i prošle sedmice u kojem su ponovno dominirale vijesti o američkim carinama. Trgovci se plaše da će carinski rat, koji je pokrenuo predsjednik SAD Donald Trump, usporiti rast svjetske ekonomije, a time i potražnje za naftom. U srijedu su cijene znatno porasle jer je Trump odlučio na 90 dana odgoditi primjenu dodatnih recipročnih carina svim zemljama, osim Kini. No, kasnije su cijene nafte ponovno pale jer je Trump carine na uvoz iz Kine povećao na ukupno 145 posto. Kina je brzo uzvratila podizanjem carina na 125 posto. Analitičari procjenjuju da će carinski rat dvije najveće svjetske erkonomija smanjiti obiam svjetske trgovine i zakočiti rast ekonomije i potražnje za naftom. – Tržište usmjeruju carine i gubitak povjerenja u transparentnu i konciznu politiku, kaže Tamas Varga iz PVM-a. VEZANO Cijene nafte najniže od 2021. godine
Cijene nafte danas pale na najniži nivo od februara 2021. godine
Marx.ba Cijene nafte pale su u srijedu na najniži nivo u više od četiri godine zbog zabrinutosti oko potražnje, potaknutih eskalacijom trgovinskog rata između SAD i Kine, dvije najveće svjetske ekonomije, te očekivanjem povećane ponude. Terminski ugovori na Brent naftu pali su tako za 2,38 dolara, odnosno 3,79 posto, na 60,44 dolara po barelu, dok su oni na sirovu naftu West Texas Intermediate bili u minusu 4,13 posto i pali na 57,12 dolara. Oba ugovora dotaknula su najniži nivo od februara 2021. godine. I Brent i WTI nafta, piše Reuters, bilježe pad već pet dana zaredom, odnosno otkako je predsjednik SAD Donald Trump najavio opsežne carine na većinu uvoza, što je izazvalo zabrinutost da bi globalni trgovinski rat mogao usporiti ekonomski rast i smanjiti potražnju za gorivom. Trumpove carine od 104 posto na kinesku robu stupile su na snagu u srijedu, dodavši dodatnih 50 posto na postojeće carine nakon što Peking nije ukinuo svoje protumjere na američku robu do utorka u podne, što je bio rok koji je postavio Trump. – Agresivan odgovor Kine smanjuje šanse za brzi dogovor između dvijeu najveće svjetske ekonomije, što potiče sve veći strah od ekonomske recesije na globalnom nivou, izjavila je Ye Lin, potpredsjednica za tržišta naftnih roba u kompaniji Rystad Energy. – Rast kineske potražnje za naftom od 50.000 do 100.000 barela dnevno mogao bi biti ugrožen ako se trgovinski rat nastavi duže vrijeme, no snažniji poticaji za jačanje domaće potrošnje mogli bi ublažiti gubitke, dodala je. Pad cijena nafte dodatno je pogoršala prošlosedmična odluka OPEC+-a, grupe koju čine Organizacija zemalja izvoznica nafte i saveznici uključujući Rusiju, da u majuu poveća proizvodnju za 411.000 barela dnevno – potez za koji analitičari smatraju da bi mogao gurnuti tržište u višak ponude. VEZANO Eurowings povezuje Mostar sa Stuttgartom i Düsseldorfom
Oštar pad cijene kakaovca i kafe
Marx.ba Cijene kakaovca i kafe naglo su pale na svjetskim tržištima budući da je trgovce uznemirio val američkih carina, raspirivši zabrinutost za potražnju. Carinski val poljuljao je i svjetska tržišta robe. Cijena kakaovca potonula je tako u ponedjeljak u terminskim ugovorima na londonskoj berzi za 3,1 posto u odnosu na zatvaranje trgovine na kraju prošle sedmice, na 6.171 funti po toni (7.907 dolara). Američki potrošači konzumiraju najviše čokolade u svijetu, a SAD je ujedno i najveći svjetski uvoznik prerađenih proizvoda od kakaa, poput kakao putera. Takvi proizvodi stižu na američko tržište iz Evropske unije, Malezije i Indonezije, koje će od sada plaćati carine od 20 odnosno 24 i 32 posto. Carine bi mogle usporiti američku potražnju za čokoladom, ali trgovci napominju da pad cijena kakaovca donekle ograničava strah od moguće smanjene opskrbe. Očekuje se da će u glavnoj poljoprivrednoj sezoni koja traje od 1. aprila do 30. septembra najveći svjetski proizvođač Obala Slonovače zabilježiti najgori urod u 10 godina. Pale su i cijene kafe pa se tako arabicom u petak nakon podneva na terminskom tržištu burze ICE trgovalo po cijeni od 3,7395 dolara po funti (oko 0,45 kilograma), nižoj za tri posto u odnosu na zatvaranje trgovine u četvrtak. Arabica je u ponedjeljak pojeftinila za 0,6 posto u odnosu na kraju trgovanja u petak, na 3,6335 dolara za funtu (nešto manje od pola kilograma). Nakratko se bila spustila na samo 3,555 dolara. U petak bila je pala za nekih tri posto. Cijena robuste bila je u u ponedjeljak nakon podneva u minusu tri posto i stajala je 4.972 dolara po toni. Inače, od novembra 2024. do marta ove godine cijene arabice u terminskim ugovorima na berzi ICE porasle su čak 70 posto zbog lošeg uroda u Brazilu i drugim velikim regijama-proizvođačima. Najveći je svjetski proizvođač robuste pak Vijetnam, koji zauzima treće mjesto na listi dobavljača kafe za američko tržište. SAD je najveći konzument kafe u svijetu. VEZANO Cijene nafte nastavile padati i danas
Cijene nafte nastavile padati i danas
Marx.ba Cijene nafte nastavile su pad od prošle sedmice i danas jer su rastuće trgovinske napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Kine potaknule strahove od recesije koja bi mogla smanjiti potražnju za sirovom naftom. Terminski ugovori za Brent pali su za 2,54 dolara, odnosno 3,9 posto, na 63,04 dolara po barelu, dok su američki terminski ugovori za West Texas Intermediate izgubili 2,5 dolara, odnosno 4,03 posto, i pali na 59,49 dolara. Oba pokazatelja, piše Reuters, pala su na najniži nivo od aprila 2021. godine. Cijene nafte pale su sedam posto u petak nakon što je Kina pojačala carine na američku robu, dodatno eskalirajući trgovinski rat koji je naveo investitore da u većoj mjeri uzmu u obzir mogućnost recesije. – Teško je predvidjeti dokle će padati cijena sirove nafte dok panika na tržištima ne popusti, a teško je očekivati da će se to dogoditi osim ako Trump ne kaže nešto što bi zaustavilo sve veći strah od globalnog trgovinskog rata i recesije, izjavila je Vandana Hari, osnivačica analitičke kuće za tržište nafte Vanda Insights, prenose Financije. Kao odgovor na carine američkog predsjednika Donalda Trumpa, Kina je u petak objavila kako će uvesti dodatne carine od 34 posto na američku robu, čime su potvrđeni strahovi investitora da je u toku sveobuhvatan globalni trgovinski rat. Uvoz nafte, plina i rafiniranih proizvoda izuzet je iz Trumpovih novih carina, no te bi mjere ipak mogle potaknuti inflaciju, usporiti ekonomski rast i pojačati trgovinske sporove, što bi dodatno opteretilo cijene nafte. Predsjednik američke centralne banke, Jerome Powell, izjavio je u petak da su Trumpove nove carine “veće od očekivanih”, te da će i ekonomske posljedice, uključujući višu inflaciju i sporiji rast, vjerovatno biti razmjerno veće. Dodatni pritisak na pad cijena dolazi i od strane Organizacije zemalja izvoznica nafte i njezinih saveznika (OPEC+), koji su odlučili ubrzati planove povećanja proizvodnje. Grupa sada planira u maju vratiti na tržište 411.000 barela dnevno (bpd), što je znatno više u odnosu na ranije planiranih 135.000 barela. VEZANO Nagla promjena u cijeni bitcoina
Cijene nafte najniže od 2021. godine
Marx.ba Cijene sirove nafte danas su dodatno pale nakon naglog pada u četvrtak, budući da objava američkih carina izaziva zabrinutost oko potražnje za tekućim zlatom na tržištima. Cijena sjevernomorske nafte Brent pala je danas na najniži nivo u više od tri godine, javlja francuska novinska agencija. Sjevernomorska nafta Brent za isporuku u junu jutros je po srednjoevropskom vremenu pala na 68,06 dolara, najniže od decembra 2021. Oko podneva se barel Brent nafte od 159 litara trgovao po 67,82 dolara, što je 2,32 dolara manje nego u četvrtak. Barel zapadnoteksaške sirove nafte od 159 galona za isporuku u svibnju trgovao se po 64,57 dolara do podneva, što je 2,38 dolara niže nego u četvrtak i također najniže u godinama. Obje su vrste nafte u četvrtak pale za više od pet dolara. Čini se da će sljedeća sedmica biti najgora sedmica za tržišta nafte u posljednjih nekoliko mjeseci. To je zbog američkih trgovinskih mjera. Američki predsjednik Donald Trump najavio je u srijedu uvođenje novih carina koje će od subote vrijediti za cijeli svijet u iznosu od 10 posto, dok će od srijede još više carine vrijediti za 60 zemalja i EU. VEZANO Vjekoslav Vuković za Marx.ba: Tek 1 posto našeg izvoza ide u SAD, problem mogu biti carine za EU