Dolar pao na najniži nivo u tri godine, euro porastao
Marx.ba Na većini azijskih berzi cijene dionica danas su pale, kao i na Wall Streetu jučer, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta skliznula na najniži nivo u više od tri godine. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7 sati u minusu 0,2 posto. Pritom su cijene dionica u Šangaju, Japanu i Južnoj Koreji pale između 0,1 i 0,9 posto. U Hong Kongu i Australiji porasle su između 0,6 i 0,7 posto. Tako većina berzi prati jučerašnji smjer Wall Streeta, gdje su S&P 500 i Nasdaq indeks skliznuli s rekordnih nivoa. Doduše, Dow Jones ojačao je 0,91 posto, no S&P 500 oslabio je 0,11, a Nasdaq indeks 0,82 posto. Najviše su jučer pale cijene dionica nekoliko tehnoloških divova, koje su posljednjih sedmica snažno rasle. Upravo zbog tog rasta u drugom je tromjesečju S&P 500 skočio više od 10, a Nasdaq više od 17 posto, pa su dosegnuli najviše nivoe u historiji. No, analitičari kažu da je nakon skoka cijena u proteklom tromjesečju tržište precijenjeno, pa ne čudi jučerašnja korekcija. – Nasdaq indeks i tehnološki sektor posljednjih su sedmica previše porasli, pa smirivanje tržišta ne čudi, kaže Farz Azarm, direktor u kompaniji Mizuho Americas. Ulagači su oprezni i zbog toga što je predsjednik Feda Jerome Powell na skupu centralnih bankara u Portugalu ponovio da Fed ne treba žuriti sa smanjenjem kamata. Tako se ponovno usprotivio Trumpu, koji već mjesecima poziva Fed da odmah i oštro smanji kamate te prijeti Powellu da će ga smijeniti s čela centralne banke. Novi podaci iz ekonomije pokazuju da ono solidno raste, što znači da nema potrebe za hitnim smanjenjem kamatnih stopa. Poticaj tržištu stiže iz Kongresa, koji bi ovih dana mogao prihvatiti Trumpove prijedloge o proračunu i porezima. Trump, naime, namjerava smanjiti poreze, što je povoljno za tržište, ali ne i za proračun jer se očekuje snažan rast deficita. Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala na najniže nivoe od marta 2022. godine zbog zabrinutosti ulagača oko proračunskog deficita SAD i rasta javnog duga. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 96,65 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,88 bodova. Pritom je cijena evropske valute porasla s jučerašnjih 1,1790 na 1,1795 dolara, blizu najviše nivoe od septembra 2021. godine. Američka je valuta jutros oslabila i u odnosu na japansku, pa je kurs dolara skliznuo na 143,55 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 143,70 jena. Cijene nafte blago su porasle. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros ojačala 0,13 posto, na 67,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,08 posto, na 65,50 dolara.
Moguće usporavanje ekonomskog rasta snizilo cijene nafte
Marx.ba Cijene nafte blago su pale u utorak, pod pritiskom očekivanja povećanja proizvodnje OPEC+ grupe u avgustu te zabrinutosti zbog mogućeg usporavanja ekonomskog rasta potaknutog izgledima za više carine u SAD. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu pojeftinili su za 30 centi na 66,44 američka dolara (60,80 eura) po barelu, dok je američka WTI nafta jeftinija za 33 centa. S njom se jutros trguje po cijeni od 64,78 dolara (59,33 eura) po barelu. Četiri izvora iz OPEC+-a prošle su sedmice za Reuters izjavila da grupa planira povećati proizvodnju za 411.000 barela dnevno u oktobru, nakon sličnih povećanja u maju, junu i julu. – Tržište je sada zabrinuto da će savez OPEC+ nastaviti s ubrzanim tempom povećanja proizvodnje, izjavio je u bilješci Daniel Hynes, viši robni strateg u ANZ-u. Ako bude odobreno, to bi ukupno povećanje isporuka OPEC+-a ove godine dovelo na 1,78 miliona barela dnevno, što odgovara više od 1,5 posto globalne potražnje za naftom. OPEC i saveznici, uključujući Rusiju, poznati pod zajedničkim nazivom OPEC+, sastaju se 6. jula, pišu Financije. – Ova veća povećanja opskrbe trebala bi ostaviti globalno tržište nafte dobro opskrbljeno do kraja godine. Očekivanja o uravnoteženoj situaciji na tržištu, uz znatne rezerve neiskorištenih kapaciteta OPEC-a, očito umiruju tržišne učesnike, poručili su robni stratezi ING-a. Neizvjesnost oko američkih carina i njihovog učinka na globalni ekonomski rast također je ograničavala rast cijena nafte. Američki ministar finansija Scott Bessent upozorio je da bi države mogle biti obaviještene o znatno višim carinama, unatoč dobronamjernim pregovorima, jer se približava rok 9. jula kada bi carinske stope trebale biti vraćene s privremeni nivo od 10 posto na suspendirane carinske stope koje je predsjednik Donald Trump najavio 2. aprila, u rasponu od 11 do 50 posto. Iz Morgan Stanleya poručuju kako očekuju da će se terminski ugovori za Brent do početka iduće godine povući prema nivou od oko 60 dolara odnosno 54,90 eura, s obzirom na dobru opskrbljenost tržišta i smanjenje geopolitičkih rizika nakon smirivanja napetosti između Izraela i Irana. Za 2026. godinu predviđaju višak ponude od 1,3 miliona barela dnevno.
Najveći sedmični pad cijena nafte u zadnje dvije godine
Marx.ba Cijene nafte krenule su prema najvećem sedmičnom padu od marta 2023. godine, jer nije bilo značajnih poremećaja u opskrbi zbog iransko-izraelskog sukoba. Terminski ugovori sirove nafte Brent porasle su za 35 centi, ili 0,52 posto, na 68,08 dolara po barelu, dok je američka nafta West Texas Intermediate porasla za 40 centi, ili 0,61 posto, na 65,64 dolara. Time su oba ugovora na putu sedmičnog pada od oko 12 posto. Referentni pokazatelji su se sada vratili na nivoe na kojima su bili prije nego što je Izrael započeo sukob ispaljivanjem projektila na iranske vojne i nuklearne ciljeve 13. juna. Sedemica je započela s cijenama koje su dosegle najviši nivo u zadnjih pet mjeseci nakon što je SAD napao iranske nuklearne objekte tokom vikenda, prije nego što su u utorak pale na najniži nivo u više od sedam dana kada je američki predsjednik Donald Trump najavio primirje između Irana i Izraela. Trenutno, trgovci i analitičari kažu da ne vide značajan utjecaj krize na protok nafte, pišu Financije. – Ako ne dođe do značajnih prijetnji opskrbi, i dalje smatramo da je previše nafte na tržištu, a naše bilance za 2025. ukazuju na višak od otprilike 2,1 miliona barela dnevno (bpd), rekli su analitičari Macquarieja. Analitičari predviđaju da će WTI prosječno koštati oko 67 dolara po barelu ove godine i 60 dolara sljedeće godine, povećavajući svaku prognozu za dva dolara nakon uračunavanja geopolitičke premije rizika. Mali rast cijena uslijedio je tokom sedmice jer su podaci američke vlade otkrili kolike su im zalihe sirove nafte i goriva, uz rast rafiniranja i potražnje, piše Reuters. Na cijene je utjecao i članak Wall Street Journala u kojem se navodi da Trump planira izabrati sljedećeg šefa Federalnih rezervi ranije nego što se to inače radi. To je potaknulo nova predviđanja o smanjenju kamatnih stopa u SAD, što bi moglo utjecati na potražnju za naftom.
Dobre vijesti s tržišta: Pala cijena kakaa, očekuje se da ići još niže
Marx.ba U idućoj poljoprivrednoj sezoni 2025/26. godine uzgajivači kakaovca u Gani očekuju dobar urod temeljem poboljšanog razvoja cvjetova i mahuna te povoljne vremenske prognoze. Ta zemlja je u svjetskom vrhu po proizvodnji kakaovca, a ova vijest dolazi kao zaokret budući da su se zadnjih godina uzgajivači mučili s biljnim bolestima, klimatskim promjenama i širenjem ilegalnih rudnika zlata na štetu plantaža. Predsjednik tamošnje udruge poljoprivrednika Theophilus Tamakloe, kako prenosi Reuters, kazao je da su cvjetovi, mahune i listovi puno zdraviji no prošle godine. Za nadolazeću žetvu na plantaži prognozira 350 vreća kakaovca naspram 230 u protekloj sezoni, ali ipak upozorava da bi urod mogao biti lošiji ako državna agencija za kakaovac COCOBOD pravodobno ne podijeli fungicide ili ako padne previše kiše. Salomey Saah, također vlasnica plantaže, cilja urod od 2.000 vreća, duplo više no lani. I ona ipak napominje da bi, nestane li joj pesticida, kukci vrlo brzo mogli uništiti urod. Nova sezona započinje u avgustu, a COCOBOD još nije objavio proizvodni cilj. Podaci iz maja pokazuju da Gana vjerovatno neće doseći brojku od 650.000 tona koliki je bio cilj za proteklu poljoprivrednu sezonu, odnosno da će vjerovatno maksimalno doći do brojke od 590.000 tona. Gana i susjedna Obala Slonovače proizvode više od 60 posto svjetskog kakaovca. Cijena kakaa u 2024. godini imala je historijske vrijednosti. Potkraj 2024. godine kompanija Hershey, najveći svjetski proizvođač čokolade, smanjila je prognoze godišnjeg prihoda i dobiti te izvijestila tada da su ponovna poskupljenja smanjila potražnju za čokoladama i slatkišima. Hershey je tokom 2024. godine povećao cijene kakaa kako bi održali profitne marže usred rastućih troškova sirovina, posebno kakaa, što je dovelo do odbijanja potrošača. Osim toga, promjenjivi trendovi, uključujući generacijsko okretanje slasticama bez čokolade, umanjili su prodaju kompanije. U ljeto 2022. godine cijena kakaovca po toni iznosila je manje od 2.000 dolara odnosno oko 1.909 eura za tonu, no početkom 2024. cijena je dosegnula oko 12.000 dolara odnosno 11.454 eura tokom te božićne sezone. Sada je na oko 9.000 dolara za tonu. Mnogi prodavači čokolade nisu mogli postići uobičajene profitne marže i prebaciti sve dodatne troškove cijena kakaa na svoje kupce.
Koje su cijene proizvoda i usluga u BiH rasle, a koje su pale tokom maja
Marx.ba Nivo potrošačkih cijena u Bosni i Hercegovini u maju ove godine u odnosu na maj lani viši je za 3,7 posto. Hrana i bezalkoholna pića u prosjeku su skuplji za 9,9 posto, alkoholna pića i duhan za četiri posto, stanovanje i režijski troškovi za 0,2 posto, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 0,6 posto, zdravstvo za 6,4 posto, komunikacije za 0,4 posto, rekreacija i kultura za 4,4 posto, obrazovanje za 0,8 posto, restorani i hoteli za 6,2 posto, te ostala dobra i usluge za tri posto. Prosječni pad cijena zabilježen je kod odjeće i obuće za 8,2 posto i prijevoza za 6,4 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH. Cijene proizvoda i usluga u maju u odnosu na april ove godine, u prosjeku su porasle za 0,2 posto. U maju u odnosu na prethodni mjesec ove godine u prosjeku je zabilježen rast cijena hrane i bezalkoholnih napitaka za 0,9 posto, alkoholnih pića i duhana za 0,2 posto, namještaja, kućanskih uređaja i redovnog održavanja kuće za 1,1 posto, zdravstva za 0,4 posto, rekreacije i kulture za 1,1 posto, obrazovanja za 0,2 posto, restorana i hotela za 0,9 posto, te ostalih dobra i usluga za 0,5 posto. U maju u odnosu na april ove godine, u prosjeku je zabilježen pad cijena odjeće i obuće za 0,1 posto, stanovanja i režijskih troškova za 0,9 posto i prijevoza za 1,9 posto.
Oštro pale cijene plina u Evropi
Marx.ba Cijene prirodnog plina u Evropi naglo su pale u utorak budući da su trgovce umirile naznake popuštanja napetosti na Bliskom istoku nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio primirje u ratu između Izraela i Irana. Na referentnoj nizozemskoj digitalnoj burzi TTF cijena jednog megavatsata plina s rokom isporuke u julu potonula je na samom početku trgovanja za gotovo 13 posto. Plinom se tako u utorak ujutro trgovalo po cijeni od 35,30 eura po megavatsatu. Na zatvaranju trgovine u ponedjeljak stajao je 40,52 eura. Tokom jutra cijena se stabilizirala pa je megavatsat plina prijepodne koštao 36,62 eura. Oštar pad vratio je cijene plina na otprilike istu nivo na kojoj je bila prije početka izraelsko-iranskog rata 13. juna, piše Seebiz. Na otvaranju trgovine ove sedmice cijena je naglo porasla, dosegnuvši najviši nivo od početka aprila, od 42,44 eura, budući da je ulagače zabrinuo američki napad na iranska nuklearna postrojenja u Natanzu, Isfahanu i Fordou, uz obrazloženje da želi spriječiti razvoj nuklearnog naoružanja. Iran je naglašavao da je njegov nuklearni program isključivo civilnog karaktera. Washington se bombardiranjem aktivno uključio u rat Irana i Izraela koji je ranije bombardirao iranska postrojenja. Ulagači su strahovali da će Iran na napade reagirati blokadom Hormuškog tjesnaca kojim prolazi trećina svjetske nafte i otprilike petina ukapljenog plina na putu prema kupcima ponajprije u Aziji. Nestašica i poskupljenje plina u Aziji utjecali bi i na trgovanje plinom u Evropi koja se s azijskim kupcima takmiči za opskrbu ukapljenim plinom.
Nafta plago pala: Razlog je povećanje zaliha u SAD i smanjivanje saudijskih cijena
Marx.ba Cijene nafte u četvrtak su blago pale nakon što su zalihe benzina i dizela u SAD porasle, a Saudijska Arabija snizila cijene nafte za azijske kupce za juli. Dodatni pritisak na cijene vrši i globalna ekonomska neizvjesnost. Terminski ugovori na Brent naftu niži su za cent, te se s njima trguje po cijeni od 64,85 američkih dolara (59,40 eura) po barelu. Američki WTI (West Texas Intermediate) niži je za 11 centi, te mu je cijena 62,74 dolara (57,46 eura) po barelu. Cijene nafte u srijedu su zatvorile trgovanje s padom od oko jednog procenta, nakon što su službeni podaci pokazali da su američke zalihe benzina i destilata porasle više od očekivanog, što ukazuje na slabljenje potražnje u najvećoj svjetskoj ekonomiji. Dodatnu slabost tržištu donijela je odluka Saudijske Arabije – najvećeg svjetskog izvoznika nafte – da za azijske kupce snizi cijene nafte za isporuke u julu gotovo na najniži nivo u posljednje četiri godine. – Iako je saudijsko sniženje bilo manje od očekivanog, sugerira da je potražnja slaba, unatoč ulasku u period vršne potrošnje, naveli su analitičari ANZ-a u bilješci. Sniženje cijena Saudijske Arabije dolazi neposredno nakon odluke OPEC+ grupe da tokom jula poveća proizvodnju za 411.000 barela dnevno. OPEC+ čine članice Organizacije zemalja izvoznica nafte te saveznici poput Rusije. Strategija vodećih članica OPEC+ – Saudijske Arabije i Rusije – djelomično je usmjerena na kažnjavanje prekomjernih proizvođača i vraćanje izgubljenog tržišnog udjela, izvijestio je Reuters. Na cijene nafte dodatno utječu i slabi ekonomski podaci iz SAD te razvoj događaja u trgovinskim odnosima SAD i Kine, navela je neovisna analitičarka tržišta Tina Teng. – Pojednostavljeno rečeno, tmurna globalna ekonomska kretanja prigušuju izglede za potražnju. Tržišta oprezno prate moguće pomake u trgovinskim pregovorima između dvije najveće svjetske ekonomije, rekla je Teng, prenose Financije. Podaci objavljeni u srijedu pokazali su da je američki uslužni sektor u maju prvi put u gotovo godinu dana zabilježio pad aktivnosti, dok su kompanije plaćale više cijene za ulazne troškove – što ukazuje na opasnost da se američka ekonomija suoči sa sporim rastom i visokom inflacijom. Na trgovinskom planu, američki predsjednik Donald Trump rekao je u srijedu da je kineski predsjednik Xi Jinping „tvrd pregovarač“ i „izuzetno težak za postizanje dogovora“, čime je naglasio trenja između Pekinga i Washingtona, unatoč ranijim najavama Bijele kuće o mogućem dugo očekivanom telefonskom razgovoru dvojice čelnika ove sedmice. U međuvremenu je Kanada pripremila moguće protivmjere, dok je Evropska unija izvijestila o napretku u trgovinskim pregovorima, nakon što su nove američke carine na metale izazvale dodatne poremećaje u globalnoj ekonomiji i povećale hitnost dogovora s Washingtonom. – Neizvjesnost koju potiče promjenjiv stav predsjednika Trumpa po pitanju carina pojačala je strahove od usporavanja globalnog ekonomskoh rasta, naveo je analitičar Saxo Banke Ole Hansen.
Nakon smanjenja kreditnog rejtinga SAD, vrijednost dolara oštro pala
Marx.ba Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta oštro pala, nakon što je agencija Moody’s smanjila kreditni rejting SAD zbog čega su porasli prinosi na američke državne obveznice. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošle sedmice 1,9 posto, na 99,10 bodova. Pritom je kurs eura porastao 1,7 posto, na 1,1360 dolara. Američka je valuta oslabila i prema japanskoj, za 2,1 posto, pa je njena cijena potonula na 142,55 jena. Dolar je pod pritiskom od kada je prije desetak dana agencija Moody’s smanjila kreditni rejting SAD, sa Aaa na Aa1 zbog velikog deficita saveznog bueta, visokih troškova financiranja i planiranog smanjenja poreza.
Cijene nafte zbog velikih zaliha u SAD ponovo pale
Marx.ba Cijene nafte pale su treći dan zaredom jer je neočekivano povećanje zaliha sirove nafte i goriva u SAD izazvalo zabrinutost zbog potražnje najvećeg svjetskog potrošača nafte, a ulagači s nadom prate obnovljene pregovore o nuklearnom programu Irana i SAD. Terminski ugovor sirove nafte Brent pao je za 16 centi na 64,75 dolara po barelu, dok je američka nafta West Texas Intermediate pala za 10 centi na 61,47 dolara. Obje referentne vrijednosti pale su ranije tokom trgovanja nakon što su američke zalihe sirove nafte i goriva prošle sedmice zabilježile iznenađujući rast, objavila je jučer Uprava za energetske informacije (EIA), budući da je uvoz sirove nafte dosegao najviši nivo u šest sedmica, a potražnja za benzinom i destilatima pala. Zalihe sirove nafte porasle su za 1,3 miliona barela na 443,2 miliona barela u sedmici koja je završila 16. maja, objavila je EIA. Analitičari SU očekivali pad od 1,3 miliona barela, a sada smatraju da bi veće zalihe mogle dodatno potaknuti veći američki izvoz u Evropu i Aziju. – Iako rastuće američke zalihe izazivaju zabrinutost, neki ulagači očekuju da će ljetna sezona vožnje smanjiti zalihe, ograničavajući daljnji pad, rekao je Hiroyuki Kikukawa, glavni strateg Nissan Securities Investmenta, odjela Nissan Securitiesa, prenose financije. Oba referentna indeksa pala su za 0,7 posto u srijedu nakon što je omanski ministar vanjskih poslova izjavio da će se peti krug nuklearnih pregovora između Irana i Sjedinjenih Država održati u petak u Rimu. VEZANO Cijene nafte pale nakon Moody’sovog snižavanja kreditnog rejtinga SAD
Trgovci zabrinuti: Cijena nafte pala na 65 dolara po barelu
Marx.ba Cijene nafte, pod pritiskom odluke Moody’sa o snižavanju kreditnog rejtinga SAD te najnovijim podacima koji upozoravaju na usporavanje rasta kineske industrijske proizvodnje i prometa u maloprodaji, bilježe pad. Sve to izazvalo je zabrinutost trgovaca o izgledima za dvije najveće svjetske ekonomije i potrošača nafte sedam dana nakon što su Peking i Washington dogovorom o ukidanju većine međusobno nametnutih carina potaknuli rast cijena nafte. Na londonskom tržištu barelom sirove nafte trgovalo se po 57 centi nižoj cijeni, od 64,84 dolara. Na američkom tržištu barel sirove nafte bio je jeftiniji za 54 centa, 61,95 dolara. Na oba tržišta cijene su porasle za više od jedan posto prošle sedmice, piše Poslodvni dnevnik. – Slabiji kineski podaci od očekivanih ne pomažu cijeni sirove nafte, no ipak bih njen pad opisao skromnim, rekao je analitičar UBS Giovanni Staunovo. Na tržište nafte također su utjecale izjave američkog ministra financija Scotta Bessenta da će predsjednik Trump uvesti carine po stopi koju je najavio prošlog mjeseca trgovinskim partnerima koji ne pregovaraju u “dobroj vjeri”. – Današnji pad cijena jednostavno je nastavak oscilacija cijena sirove nafte koje ne vode nikuda, a najnoviji potez potaknut je snižavanjem rejtinga SAD i upozorenjem Scotta Bessenta, rekao je analitičar Saxo Banka Ole Hansen. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel košarice nafte njenih članica u petak poskupio 46 centi, na 64,08 dolara. VEZANO Šta se događa sa zlatom: Pad cijene nakon šest mjeseci