Šta se događa sa prihodima bitcoin rudara
Marx.ba Prihod Bitcoin (BTC) rudara dosegnuo je 827,56 miliona dolara u avhustu, što je pad od preko 10,5 posto u odnosu na julskih 927,35 miliona dolara, ali i rast od pet posto u usporedbi s avgustom prošle godine, pokazuju podaci Bitba. U septembru prošle godine vrijednost najtrgovanijeg virtualnog tokena iznosila je samo 25.000 dolara. Ipak, rezultat iz avgusta predstavlja pad od 57 posto u odnosu na vrhunac u martu od nešto manje od 1,93 milijarde dolara. Istog mjeseca bitcoin je dosegao najveću vrijednost svih vremena od oko 73.500 dolara, podsjeća Cointelegraph. Trenutni pad prihoda događa se jer su rudari pod pritiskom pada volumena transakcija i sve većih poteškoća u rudarenju BTC-a, što se ubrzalo nakon što je aprilsko prepolovljivanje bitcoina smanjilo nagrade za rudarene blokove za 50 posto, na 3.125 BTC-a. Srednje naknade kao postotak nagrade za blok iznosile su dva posto tokom avgusta, a tridesetodnevni prosjek dnevnih potvrđenih transakcija dosegao je godišnji vrhunac 31. jula na 631.648 prije nego što se vratio na 594.871 do 31. avgusta. Prihodi rudara na bitcoin blockchainu dolaze prvenstveno iz blok nagrada i transakcijskih naknada. Blok nagrade sastoje se od fiksnog broja novostvorenih bitcoina koje dobiva rudar koji uspješno doda novi blok u blockchain.
Rudarenje bitkoina “guta” megavate električne energije
Marx.ba Tim kompanije BestBrokers izračunao je prosječnu godišnju potrošnju energije za rudarenje bitkoina, rangirajući najveće potrošače energije za rudarenje kovanica od maja 2024. godine. Poslije nedavnog prepolovljenja nagrade za blok bitkoina sa 6,25 na 3,125 bitkoina, električna energija potrebna za proizvodnju samo jednog bitkoina udvostručila se na nevjerovatnih 854 403,71 kWh, s obzirom na trenutne specifikacije hardvera za rudarenje. BestBrokers je također provjerio cijenu potrošnje energije prema lokalnoj prosječnoj poslovnoj stopi električne energije po kWh svake zemlje od aprila/maja 2024. za deset najvećih nacija rudarenja bitkoina. Nije iznenađujuće da SAD troši najviše energije za rudarenje bitkoina, gutajući 145,6 GWh i čineći više od trećine (37,9 posto) globalne potrošnje energije. Kina je druga s 81,2 GWh (21,1 posto), a Kazahstan je iznenađujuće treći s 50,9 GWh (13,2 posto). Zajedno samo ove tri zemlje čine nešto manje od tri četvrtine (72 posto) ukupne energije utrošene u svijetu za rudarenje bitkoina, prenosi Seebiz. Trenutno se u svijetu dnevno rudari 450 bitkoina koji troše 384.481.670 kWh energije. To iznosi 140.336 GWh godišnje, što premašuje godišnju potrošnju električne energije u većini zemalja, uključujući Ukrajinu, UAE i Argentinu. Američke Bitcoin farme čine 37,84 posto ove globalne proizvodnje, rudare 170,41 BTC po 24 sata i troše 145,6 miliona kWh dnevno. To iznosi ukupno 53.143,78 GWh godišnje i oko 1,34% ukupne potrošnje energije u zemlji, a košta 6.749.259.557 dolara po 0,127 dolara po kWh. Kina, druga po veličini zemlja rudarenja bitkoina, proizvodi 95,09 BTC dnevno, koristeći 29,654.65 GWh godišnje, što je 0,38 posto ukupne potrošnje energije. Uz 0,087 dolara po kWh, to rezultira godišnjim troškovima električne energije od 2.579.954.383,66 dolara. Kazahstan je na trećem mjestu u rudarenju Bitkoina, proizvodeći 59,56 BTC dnevno i trošeći 18,572.91 GWh godišnje, 19,15 posto ukupne potrošnje energije u zemlji. Na 0,073 dolara po kWh, to je jednako 1.355.822.170,70 dolara. Operacije rudarenja bitkoina u Kanadi troše 9.097 GWh godišnje, što je dovoljno za punjenje svakog EV-a u zemlji 360 puta ili gotovo jednom u 24 sata. Uz prosječnu poslovnu stopu u zemlji od 0,077 USD po kWh, to iznosi izdatak od 697 497 089,26 dolara. Na šestom mjestu, Njemačka je prvi evropski predstavnik u top 10 zemalja rudarenja bitkoina, sa 13,79 BTC dnevno, trošeći 4,300.83 GWh godišnje na 821,797,147.79 dolara.
Morske dubine skrivaju bogatstvo: U jednoj evropskoj državi su odlučili doći do njega
Marx.ba Norveška je spremna postati jedna od prvih zemalja u svijetu koje će odobriti kontroverznu praksu dubokomorskog rudarenja. Na skorom glasanju u parlamentu očekuje se da će zastupnici odobriti vladin prijedlog da se norveške vode otvore za komercijalno dubokomorsko rudarenje. Glasanje bi trebalo proći glatko nakon što su vladini planovi krajem prošle godine dobili podršku svih stranaka. Zagovornici kažu da je vađenje metala i minerala iz morskog dna neophodno da bi se olakšao globalni prijelaz s fosilnih goriva, dodajući da je ta praksa manje štetna za okoliš od rudarenja na kopnu. Kritičari s druge strane tvrde da je dubokomorsko rudarenje “ekstremno destruktivno”, a naučnici upozoravaju da je teško predvidjeti sav njegov utjecaj na okoliš. Rijetki minerali poput kobalta, nikla, bakra i mangana mogu se pronaći u kvržicama veličine krompira na dnu mora. Ovi se minerali koriste za baterije električnih vozila, vjetroturbine i solarne ploče. Norveški prijedlog otvara mogućnost kompanijama da se prijave za iskopavanje ključnih minerala u nacionalnim vodama u blizini arhipelaga Svalbard. Procjenjuje se da je to područje veće od Velike Britanije i proteže se otprilike na 280.000 kvadratnih kilometara. Ako plan bude odobren, norveška vlada ne namjerava odmah započeti s bušenjem. Umjesto toga, firme će morati podnijeti prijedloge za licence o kojima će se glasati u parlamentu za svaki pojedinačni slučaj. (Izvor: Profimedia) Odobrenje dubokomorskog rudarenja dovelo bi Norvešku u sukob s Velikom Britanijom i Evropskom komisijom zbog njihovog zalaganja za njegovu privremenu zabranu uslijed zabrinutosti za okoliš. Norveška agencija za okoliš prethodno je kritizirala vladinu procjenu utjecaja na biljni i životinjski svijet, a 120 zastupnika EU napisalo je otvoreno pismo u novembru, pozivajući norveški parlament da odbaci projekt. Također se upozorava na rizik koji dubokomorsko rudarenje predstavlja za morsku biološku raznolikost, ubrzanje klimatskih promjena i tradicionalne aktivnosti, poput ribarstva. U zasebnom otvorenom pismu, koje poziva na pauzu u planiranju dubokomorskog rudarenja, više od 800 stručnjaka za pomorsku nauku i politiku upozorilo je da se vrlo malo zna o dubokomorskim staništima i bioraznolikosti. Kažu da je potrebno temeljitije istraživanje kako bi se bolje razumjelo šta je na kocki.