VTK BiH: Seminar za kompanije iz sektora koji su obuhvaćeni CBAM-om
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u saradnji sa Udruženjem termoenergetičara u Bosni i Hercegovini organizira seminar pod nazivom „Mehanizam Evropske unije o prekograničnom poravnanju emisija ugljen dioksida (CBAM)-izrada izvještaja o emisijama, početak i način plaćanja naknada za emisije“, koji će biti održan 10. jula 2025. godine u Travniku, u prostorijama kompanije GS Tvornica mašina Travnik. Donošenje Uredbe EU o mehanizmu prekograničnog plaćanja emisija ugljen dioksida ima direktan uticaj na konkurentnost kompanija u Bosni i Hercegovini koje izvoze proizvode na tržište Evropske unije. Uredba propisuje obavezu izvještavanja o emisijama za industrije cementa, željeza, čelika, aluminijuma, vještačkih đubriva, električne energije i vodonika. Očekuje se proširenje broja sektora koji će biti obuhvaćen CBAM-om. U toku 2027. godine uvoznici tzv. CBAM proizvoda u EU će plaćati naknade prilikom carinjenja proizvoda za emisije koje su nastale u cijelom procesu proizvodnje tokom 2026. godine. To znači da će se emisije iz 2026. godine plaćati. Lista industrijskih sektora koji su obavezni da plaćaju ugljen dioksid takse prilikom uvoza svojih proizvoda na tržište EU postepeno se širi i na druge grupe proizvoda. U zadnjih nekoliko mjeseci usvojeno je nekoliko dopuna i izmjena CBAM uredbe, a o dodatnim dopunama se još razgovara. Kako je objavljeno, cilj seminara je da se učesnicima pojasne izmjene i dopune CBAM uredbe, te da se predstave aktivnosti koje su kompanije obavezne da poduzmu u smislu izvještavanja o emisijama, kao i u smislu smanjenja svojih emisija ugljen dioksida u čitavom lancu proizvodnje, a u prvom redu putem implementacije mjera energijske efikasnosti, proizvodnje električne energije za svoje potrebe iz obnovljivih izvora energije, primjenom principa cirkularne ekonomije, te drugih organizacijsko-tehnoloških mjera. U okviru seminara će se kroz realan primjer pokazati način popunjavanja forme za izvještavanja o emisijama u skladu sa zahtjevima CBAM-a. Predavači na seminaru će biti Azrudin Husika (Univerzitet u Sarajevu) i Adem Bureković (Udruženje termoenergetičara u BiH). Seminar je namijenjen kompanijama iz sektora koji su obuhvaćeni CBAM-om kao i kompanijama iz drugih sektora sa značajnom potrošnjom energije i emisijama ugljen dioksida. Preporuka je da ispred kompanija učestvuju osobe koje su zadužene za nabavku repromaterijala, prodaju gotovih proizvoda, računovodstvo, i odjela koji se bave praćenjem potrošnje energije, izvještavanjem o emisijama i zaštiti okoliša. Učesnici će tokom seminara moći postavljati pitanja u vezi eventualnih nejasnoća prilikom izrade CBAM izvještaja za svoje kompanije.
Ukupna aktiva finansijskog sektora u BiH na kraju 2024. godine, iznosila 52,18 milijardi KM
Marx.ba Na finansijskom tržištu Bosne i Hercegovine, na kraju 2024. godine poslovalo je 125 finansijskih institucija, koje su uključene u redovnu statistiku Centralne banke BiH i to u bankarskom sektoru 21 banka i jedna razvojna banka i u sektoru nebankarskih finansijskih institucija koji obuhvata: 24 društva za osiguranje i jedno društvo za reosiguranje, 29 mikrokreditnih organizacija, 37 investicionih fondova, 4 lizing društva, 6 brokerskih kuća i 2 berze, objabvila je Centralna banka BiH. Kako je rečeno, prikupljanje ove statistike se vrši u skladu s međunarodnom metodologijom propisanom u MMF-om Priručniku za monetarnu i finansijsku statistiku (2000), putem jedinstvenog izvještajnog obrasca 2SR za banke i 4SR za nebankarske finansijske institucije (Standardized Report Forms/SRF). Korištenjem jedinstvenih izvještajnih obrazaca za predstavljanje bilansa stanja moguće je proizvesti agregirane i harmonizovane podatke za nivo BiH. Ukupna aktiva finansijskog sektora u Bosni i Hercegovini je na kraju 2024. godine, iznosila 52,18 milijardi KM (nekonsolidovani podaci) i veća je za 4,49 milijardi KM ili za 9,4% u odnosu na isti period prethodne godine. Najveće učešće su i dalje imale banke koje su učestvovale sa 87,7 % u ukupnoj aktivi finansijskog sektora. Društva za osiguranje i reosiguranje učestvuju sa 2,80 milijardi KM, odnosno 5,4% ukupne aktive finansijskog sektora. Poredeći sa stanjem na kraju 2023. godine, društva za osiguranje i reosiguranje, mikrokreditne organizacije, investicioni fondovi, lizing društva i berze bilježe porast aktive, dok je kod brokerskih kuća došlo do znatnog pada bilansne sume. Stanje ukupne aktive sektora OFI u BiH, na 31.12.2024. godine je iznosilo 6,40 milijarde KM i veće je za 524,6 miliona KM ili 8,9 % u poređenju sa stanjem na kraju 2023. godine, a u poređenju sa stanjem na kraju polugodišta 2024. godine veće je za 267,6 miliona KM ili 4,4%. Najveću aktivu u okviru sektora OFI imala su društva za osiguranje i reosiguranje sa 2,80 milijardi KM, što predstavlja učešće od 43,8% u ukupnoj aktivi sektora OFI, zatim slijede mikrokreditne organizacije sa 1,76 milijardi KM (27,5 % učešća), investicioni fondovi sa 1,14 milijardi KM (17,8 % učešća), lizing društva sa 682,3 miliona KM (10,7 % učešća), preostalih 19,5 miliona KM (0,3 % učešća) se odnosi na aktive brokerskih kuća i berzi u BiH. VEZANO Šta donosi prijedlog Zakona o sportskim dioničkim društvima u FBiH
AI vještine koje moraju savladati i oni koji ne rade u tehnološkom sektoru
Marx.ba Koliko god to pokušavali gurati pod tepih, umjetnu inteligenciju (AI) sve je teže izbjeći u bilo kojoj kancelariji. Prošla su vremena kada je umjetna inteligencija bila nešto čime su se bavili “tehnološki štreberi” u svojim izoliranim zajednicama. Danas umjetna inteligencija unosi promjene u svaki segment poslovanja u svakoj djelatnosti – od ljudskih resursa i marketinga do finansija, zdravstva, obrazovanja, pa čak i umjetnosti. Možda ne radite u tehnološkom sektoru, ali gotovo sigurno se u poslu susrećete s tehnologijom. Na svaki sastanak, izvještaj, predstavljanje ili projekt sve više utječu (ili ga poboljšavaju) alati koje pokreće umjetna inteligencija. Dakle, nije više pitanje treba li neko ko se na bavi tehnologijom (na)učiti vještine umjetne inteligencije, nego uči li dovoljno brzo da bi mogao pratiti promjene, piše portal The Muse. Malo je ljudi s potrebnim vještinama vezanim uz umjetnu inteligenciju. Pri tome ne mislimo samo na kodiranje (programiranje). Poslodavci se trude pronaći stručnjake koji razumiju kako strateški koristiti umjetnu inteligenciju. Ako želite ostati relevantni, konkurentni i korak ispred, razvijanje AI pismenosti više nije pitanje izbora. To je pitanje opstanka. Dakle, koje su AI vještine koje trebate znati ako niste programer? Ako mislite da su to matematički modeli, Python skripte i doktorati, jako se varate. Vještine umjetne inteligencije koje su tražene za ne-tehnološke profesionalce odnose se na razumijevanje kako se umjetna inteligencija uklapa u vaš svijet; kako je iskoristiti, preispitivati i kako sarađivati s njom. Fokusirajmo se na vještine umjetne inteligencije koje morate naučiti čak i ako radite u marketingu, prodaji, ako ste voditelj projekta ili tima… 1. Prompt inženjering (kako razgovarati s umjetnom inteligencijom tako da ona radi ono što želite) Bez obzira koristite li ChatGPT, Claude, Gemini ili neki drugi alat, vaši rezultati su onoliko dobri koliko su dobri upiti koje postavljate. Prompt inženjering je umjetnost (i nauka) postavljanja pravih pitanja umjetnoj inteligenciji na pravi način,. Prompt inženjering pomaže vam prilikom: Kako naučiti ovu vještinu: Svakodnevno se igrajte s AI alatima. Testirajte kako promjena teksta ili strukture utječe na odgovor. Zatim pogledajte dostupne besplatne resurse kao što je OpenAI’s Prompt Engineering Guide. 2. AI pismenost (snalaženje prilikom upotrebe AI alata) Postoje hiljade AI alata. Ne morate ih sve poznavati, ali morate poznavati one koji su relevantni za vašu djelatnost. I morate znati kako ih najbolje iskoristiti. AI pismenost pomaže vam prilikom: Kako savladati AI pismenost: Počnite s onim što već koristite. Ima li vaš CRM, ATS ili softver za upravljanje projektima ugrađenu umjetnu inteligenciju? Saznajte kako možete pokrenuti tu funkcionalnost. Zatim istražite izvore kao što su Futurepedia i There’s An AI For That kako biste pronašli alate prilagođene vašem poslu ili industriji. 3. Kritičko razmišljanje (s primjesom umjetne inteligencije) Umjetna inteligencija može generirati odgovor u nekoliko sekundi, ali taj odgovor nije uvijek tačan, nepristran ili svjestan konteksta. Profesionalci koji se ne bave tehnologijom trebaju biti ljudski filtar i prilikom korištenja AI alata moraju propitivati: je li ovaj rezultat tačan? je li etičan? je li odgovor pristran ili mu nešto nedostaje? Kritičko razmišljanje pomaže vam da: Kako razviti vještinu kritičkog razmišljanja: Upoznajte se s ograničenjima AI alata. Slijedite istraživače umjetne inteligencije i etičare. Pročitajte sitna slova na modelima koje koristite. Ostanite skeptični, znatiželjni i informirani. 4. Tok podataka (ali ne na nivou proračunskih tablica) Umjetna inteligencija radi na temelju podataka. Ne morate biti podatkovni znanstvenik, ali morate razumjeti kako funkcionira tok podataka, što ih čini pouzdanima i kako se prenose informacije na temelju kojih se formiraju AI odluke, prenosi Točka na i. Razumijevanje toka podataka pomaže vam prilikom: Kako naučiti ovu AI vještinu: Započnite s online kursevima, poput Data Literacy (Tableau) i AI for Everyone (Andrew Ng, Coursera). 5. Upravljanje promjenama i prilagodljivost Da, i to je vještina. Tehnologija se brzo razvija, a umjetna inteligencija će promijeniti način na koji svaka industrija funkcionira. Profesionalci koji napreduju su oni koji se brzo prilagođavaju, ostaju mirni bez obzira na neizvjesnost i pomažu drugima da reagiraju i čine isto. Prilagodljivost i upravljanje promjenama pomaže vam prilikom: Kako naučiti da budete prilagodljivi i kako upravljati procesima: Za početak, budite vlastiti zamorac. Isprobajte nove alate. Razmotrite koji alati funkcioniraju s obzirom na vaše potrebe. Otvoreno razgovarajte o onome što ste naučili i podijelite svoja saznanja s drugima. 6. Etika i svijest o umjetnoj inteligenciji Umjetna inteligencija može pojačati pristranost, narušiti privatnost ili uzrokovati štetu ako se koristi nemarno. Svaki profesionalac, bez obzira na to poznaje li tehnologiju ili ne, ima svoju ulogu u izgradnji etičkog pristupa poslu. Etika i svijest o umjetnoj inteligenciji pomaže vam prilikom: Kako učiti o etici i svijesti o umjetnoj inteligenciji: Pročitajte članke AI Now Instituta, Partnership on AI i McKinseyjevu seriju AI & Ethics. Pratite rasprave, a ne samo alate. Zaključak: Još uvijek se pitate može li normalna osoba naučiti kako primijeniti umjetnu inteligenciju? Može li student koji ne radi na računalu naučiti kako koristiti umjetnu inteligenciju? Odgovor je – DA! Ne trebate znati programirati, niti imati diplomu iz računarskih nauka da biste bili dio AI budućnosti. Potrebna vam je samo znatiželja, prilagodljivost i volja da zasučete rukave. Bez obzira na to nastojite li sastaviti bolje ispite s pomoću ChatGPT, koristite li umjetnu inteligenciju za brži pregled životopisa, ili ste menadžer koji pokušava donijeti pametnije odluke na temelju podataka, trebali biste poznavati navedene vještine. Stoga nemojte čekati da to postane obavezno. Počnite s učenjem vještina umjetne inteligencije već danas i postavite se kao profesionalac kojeg umjetna inteligencija neće moći zamijeniti – jer vi ste taj koji je pokreće. VEZANO Evropskim AI startupima poslovanje bi uskoro moglo biti jednostavnije
Početak realizacije projekta EU za razvoj privatnog sektora
Marx.ba Početak realizacije trogodišnjeg projekta Evropske unije za Razvoj privatnog sektora u Bosni i Hercegovini (EU4PSD) ozvaničen je danas u Sarajevu, a cilj projekta je podrška razvoju privatnog sektora u BiH s fokusom na mikro, mala i srednja preduzeća. Projekt vrijedan oko devet miliona eura finansiraju Evropska unija i njemačko Federalno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a implementiraju ga GIZ i OECD. Šef kooperacija u Delegaciji EU u BiH Stefano Ellero istakao je da je cilj projekta pomoći preduzećima u BiH da postanu otpornija, suoče se sa izazovima zelene i digitalne tranzicije, poboljšaju konkurentnost i inovativnost te uspješnije nastupe na evropskom tržištu. – Konačni cilj projekta je ubrzati ekonomski rast kako bi ubrzali i integraciju Bosne i Hercegovine u jedinstveno evropsko tržište, kao i u samu Evropsku uniju, rekao je Ellero. Njemački ambasador u BiH Thomas Fitschen naveo je da je taj projekt još jedan značajan korak u jačanju privatnog sektora zemlje i ubrzanje njegovog usklađivanja sa standardima EU. – Potvrda statusa Bosne i Hercegovine kao zemlje kandidata za članstvo u EU u 2024. bila je važna prekretnica, ali BiH će morati poduzeti neke značajne reforme u mnogim oblastima, posebno u oblasti ekonomske konkurentnosti, zapošljavanja i održivosti, dodao je Fitschen. Podršku projektu dao je i potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković ističući da će oko 200 bh. preduzeća imati direktne koristi od njega kako bi bili konkurentni na tržištu EU na koje izvozimo oko 70 posto roba. VEZANO Trend investiranja u zlato raste i u BiH: Građani kupuju u regiji
Izvoz usluga IT sektora iz BiH deset puta veći od uvoza
Marx.ba Uprkos poremećajima na svjetskom tržištu, visokim cijenama i brojnim problemima koji opterećuju domaću ekonomiju, vrijednost izvoza usluga iz oblasti informacionih tehnologija (IT) lani je dostigla 774,1 milion maraka, što je deset puta više od uvoza. Da je IT sektor jedna od rijetkih djelatnosti u kojima BiH ostvaruje suficit u razmjeni sa svijetom, svjedoče podaci Centralne banke BiH koja u okviru procjena platnog bilansa na osnovu raspoloživih izvornih informacija vrši procjene uvoza i izvoza usluga i njihovih podkomponenti, između ostalog, i za telekomunikacijske, kompjuterske i informacijske usluge, piše Indikator. Prema njihovim podacima, vrijednost izvoza kompjuterskih usluga 2023. godine iznosila je 729,16 miliona maraka, što je za 55,96 miliona maraka više u odnosu na 2022. godinu. Kada je riječ o uvozu, u Centralnoj banci su istakli da su strane IT kompanije lani usluge u BiH naplatile 78,7 miliona KM. Ta cifra godinu ranije iznosila je 49,55 miliona maraka, za 1,52 miliona manje u odnosu 2022. godinu. VEZANO Svjetska premijera transformatora “by Energoinvest” na najvećem globalnom industrijskom sajmu
GENDERGY: Osigurati aktivniju ulogu žena u transformaciji energetskog sektora u BiH
Marx.ba U sklopu Sedmice održivog razvoja 2024., danas je u prostorijama Europe House u Sarajevu održana Gendergy konferencija posvećena isticanju uloge žena u energetskom sektoru. – Konferencija je imala za cilj naglasiti ključnu ulogu žena kao pokretača inovacija i promjena u tranziciji zelene energije u BiH – ključnom putu ka rješavanju izazova koje postavljaju klimatske promjene, poručio je UNDP BiH. Događaj je okupio energetske stručnjake, predstavnike državnih institucija, međunarodnih i nevladinih organizacija te članove akademske zajednice, koji su se uključili u panel diskusiju o unapređenju rodne ravnopravnosti u energetskom sektoru i proširenju učešća žena u ovoj kritičnoj oblasti za održivi razvoj. Ovaj događaj predstavlja završnicu od tri tematska skupa u organizaciji UNDP BiH, u okviru projekta Zeleni ekonomski razvoj (GED) koji finansira Ambasada Švedske u Sarajevou. VEZANO Ispisivanje građevina od prirodnih materija i bez cementa, novom 3D metodom 3D
“Microbalkans 24” okuplja lidere mikrofinansijskog sektora regiona
Marx.ba Sarajevo će od 31. oktobra do 1. novembra 2024. godine biti domaćin prve regionalne konferencije mikrofinansijskog sektora Zapadnog Balkana – “Microbalkans 24” koju organizuje Udruženje mikrokreditnih organizacija AMFI uz institucionalno pokroviteljstvo Centralne banka BiH, Agencije za bankarstvo BiH i Agencije za bankarstvo RS. S ciljem jačanja regionalne saradnje i kreiranja zajedničkog glasa za mikrofinansijske organizacije, tokom konferencije će biti potpisan Memorandum o razumijevanju između predstavnika mikrofinansijskih organizacija iz BiH, Srbije, Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova, saopštili su organizatori. Ovaj dokument postaviće, kako navode, temelje za zajedničke aktivnosti u cilju unapređenja poslovnog okruženja i jačanja finansijske stabilnosti u regiji. Konferencija, koja će se održati u hotelu “Hills” će okupiti više od 200 učesnika, uključujući lidere iz mikrofinansijskog sektora, regulatorne organe, banke, fintech kompanije, te eksperte za digitalizaciju i ESG (Environmental, Social, Governance) inicijative. Teme konferencije uključuju ESG prakse, ulogu žena u finansijskom sektoru, s posebnim fokusom na energetske tranzicije, poljoprivredu i digitalizaciju mikrofinansijskog sektora. Ovaj događaj takođe će promovisati održivi razvoj i finansijsku inkluziju, s naglaskom na podršku ranjivim grupama i podsticanje samozapošljavanja kroz mikro i mala preduzeća. – Microbalkans 24 biće idealna prilika za razmjenu iskustava, uspostavljanje poslovnih kontakata i saradnju među ključnim akterima u mikrofinansijskom sektoru, kako bi se stvorila platforma za dugoročan napredak i inovacije, dodaje se u saopćenju.
Farmaceutski sektor BiH pokazao najveći rast
Bloomberg Adria Hemijska i farmaceutska ključne su industrije bh. razvoja, iako se pokazuju pomaci, naročito u farmaciji, situacija u ovoj grani još uvijek nije zadovoljavajuća. Tako u ukupnom uvozu Bosne i Hercegovine ova industrija učestvuje u vrijednosti od 2,2 milijarde KM, što je povećanje od 102,2 miliona KM ili 5 posto, pokazuju podaci analize Vanjskotrgovinske komore. Ukupan promet vanjskotrgovinske razmjene industrije hemije u Bosni i Hercegovini u prvih šest mjeseci 2024. godine iznosi 1,57 milijardi KM. Od ukupnog prometa, vrijednost izvoza je iznosila 558 miliona KM, što je za 5,2 posto manje od izvoza u referentnom periodu 2023. godine, dok je vrijednost uvoza iznosila 1,02 milijarde KM, što je za 7,7 miliona KM manje od uvoza u istom periodu prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom za hemijsku industriju u prvih šest mjeseci 2024. godine iznosi 54,6 posto. Farmaceutski sektor pokazao je najveći rast, dok su se ostale grupe suočile s izazovima i blagim padom. U povećanju uvoza učestvuju eterična ulja, sapuni, plastika i plastične mase, ali i lijekovi, kao jedan od tri najznačajnija uvozna proizvoda.
Prošla sedmica na svjetskim tržištima: Tehnološki sektor određuje ritam
Marx.ba Najvažniji svjetski berzanski indeksi prošle sedmice su pali jer inflacija ne popušta tako brzo kako su se ulagači nadali, pa se čini da su procjene na tržištu o tempu smanjenja kamata centralnih banaka bile preoptimistične. Na Wall Streetu je Dow Jones pao 0.9 posto, na 38.686 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0.5 posto, na 5277 bodova, a Nasdaq indeks 1.1 posto, na 16.735 bodova. Kretanje indeksa u posljednje vrijeme ponajviše ovisi o oscilacijama tehnološkog sektora i makroekonomskim podacima. Tehnološki sektor već duži period predvodi po rastu, ali postavlja se pitanje koliko je taj rast, potaknut euforijom u vezi razvoja umjetne inteligencije, održiv. Stoga u posljednje vrijeme cijene dionica u tehnološkom i komunikacijskom sektoru prilično osciliraju. Uz to, tržište se kreće ovisno o makroekonomskim podacima, ponajviše onima koji ukazuju na kretanje inflacije. Cijene su dionica mjesecima rasle zahvaljujući špekulacijama da će američka centralna banka ove godine agresivno smanjiti kamatne stope, što bi podržalo rast ekonomije. No, te su špekulacije splasnule jer svi posljednji makroekonomski podaci pokazuju da su inflacijski pritisci u SAD i dalje pojačani, a da je tržište rada i dalje snažno. Zbog toga čelnici Feda već duže vrijeme ponavljaju da bi kamatne stope mogle ostati povišene dulži period nego što se očekivalo, piše Seebiz.
Sektor maloprodaje u Bosni i Hercegovini nastavlja bilježiti snažan rast
Marx.ba Sektor maloprodaje u Bosni i Hercegovini nastavlja bilježiti snažan dvocifren godišnji rast. Također je u aprilu zabilježen mjesečni rast nakon pada u martu. Tako je ukupni promet u maloprodaji u poređenju s martom zabilježio rast od 3,3 posto, dok je u odnosu na april prošle godine rast iznosio 13,2 posto. Promet prehrambenim proizvodima u aprilu je na mjesečnom nivou porastao za 4,4 posto, dok je promet neprehrambenim proizvodima porastao za 2,3 posto. Najveći rast prometa zabilježen je u trgovinama na malo sportskom opremom, igrama i igračkama i trgovinama na malo proizvodima za kulturu i rekreaciju. Pad prometa bilježe trgovine informacijsko-komunikacijskom opremom i ostalom opremom za domaćinstvo. Na godišnjem nivou, promet prehrambenim proizvodima porastao je za 3,5 posto, a neprehrambenim proizvodima za 17,8 posto. Rast na godišnjem nivou potaknut je rastom prometa u trgovini na malo izvan prodavnica, štandova i tržnica, dok je najveći pad zabilježen u trgovinama na malo knjigama, novinama, muzičkim i videozapisima. – Na strani potrošnje, otpornost je već vidljiva kroz kontinuiran dvocifren rast prometa maloprodaje u prvom kvartalu 2024. godine od 15,6 posto, potpomognut i dalje prisutnim rastom plata od šest posto u odnosu na prosjek prethodne godine, kao i snažnom kreditnom aktivnošću stanovništva koja je posebno intenzivirana od početka godine, pogotovo u dijelu potrošačkih kredita koji su rasli 8,4 posto i stambenih kredita uz rast 9,1 posto, naveli su analitičari Raiffeisen banke u BiH, prenosi Bloomberg. Maloprodaja je u BiH, u poređenju sa zemljama regiona, u prošloj godini doživjela ekspanziju, gdje je zabilježena dvocifrena stopa rasta. U prošloj godini kupci u BiH su uglavnom kupovali prehrambene proizvode, s tim što analitičari Bloomberg Adrije u ovoj godini očekuju oporavak neprehrambenog sektora.