Emina Bilalović, direktorica Bosnian Beech Boarda: Naše kompanije trebaju biti primjer ekološke osvještenosti
N. D. Na prošlogodišnjem događaju „Zelena tranzicija malih i srednjih preduzeća u BiH” koji je organizovao Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), Bosnian Beech Board je bila jedna od šest kompanija iz Bosne i Hercegovine, registrovanih u metalnom i drvnom sektoru, koja je potpisala ugovor kojim im se dodjeljuju grant sredstva za uvođenje i implementaciju zelenih poslovnih modela u proizvodne procese. Bosnian Beech Board je poznat na tržištu po visoko kvalitetnim proizvodima, velikoj fleksibilnosti i odgovornom poslovanju, što čini tri osnovne karakteristike na kojima ova kompanija temelji svoj rad. Emina Bilalović, operativna direktorica preduzeća Bosnian Beach Board iz Visokog izrazila je danas zadovoljstvo onim što donosi primjena Zelenog poslovnog modela. – Mi smo izvozno orjentirana proizvodna kompanija. Bavimo se prozvodnjom tapaciranih stolica od punog drveta i mi smo u saradnji sa GIZ-om radili na projektu instalacije solarne elektrane za proizvodnje električne energija za vlastite potrebe, kaže Bilalović. Kako kaže, radilo se o veoma važnom projektu. – Smatramo da je taj projekat od višestruke važnosti, kako sa ekološkog stanovišta tako i sa finansijskog. Konkretno, u našem slučaju radilo se o projektovanju, nabavci i instalaciji 26 solarnih fotomodula koji su snage 50 megavata i oni proizvode električnu energiju koju koristimo isključivo za rast naših pogona, naglašava direktorica. Godinu dana je period koji je više nego dovoljan da se vidi šta je urađeno. – Prošlo je tačno godina dana od puštanja naše solarne elektrane u rad i imamo konkretne rezultate koji su sjajni. Podaci pokazuju da smo za 12 mjeseci pokrili 38 posto naših potreba za električnom energijom, što je odličan rezultat i u istoj mjeri smo spriječili emitovanje negativnih čestica u zrak, govori Bilalović. Prema njenim riječima, ovaj model bi mogao biti putokaz i drugim kompanijama. – Vjerujemo da je vrijeme da naše kompanije primjenjuju ekološke modele poslovanja, da budu primjer ekološke osvještenosti u našoj državi koja je na žalost još uvijek na vrlo niskom nivou, završila je Bilalović koja je naglasila da je projekat proveden u omjeru 30:70 što znači da je bh. kompanija uložila 30 posto sredstava, a ostatak je pokrio GIZ.
Priče iz regiona: Nova energetska revolucija počinje na ribnjacima
Š.M. Ribnjaci, odnosno ribogojilišta slatkovodne ribe, uskoro bi trebali otvoriti put prema još jednom, za Hrvatsku, novom obliku proizvodnje energije iz obnovljivih izvora koji je već u nekim drugim zemljama Europske unije u popriličnom zamahu – plutajućim solarnim elektranama. “Kada govorimo o plutajućim solarnim elektranama na ribnjacima, zapravo razmatramo koncept akvasunčanih elektrana čija je primarna odlika dvostruki oblik korištenja određene vodene površine u svrhu proizvodnje hrane te proizvodnje električne energije kao dopunske djelatnosti. Poznato je da se slatkovodno ribnjačarstvo susreće s intenzivnim okolišnim izazovima poput previsokih temperatura i manjka vode, što rezultira smanjenom kvalitetom vode, a posljedično i smanjenom produktivnošću ribnjaka“, objašnjava za Bloomberg Adriju voditelj razvoja tehnologija u kompaniji Energovizija koja se bavi energetskim rješenjima i ulaganjima Mislav Kontek. Kad je riječ o plutajućim elektranama, investicije se obično kreću oko 800 hiljada eura po megavatu. “Plutajuće elektrane omogućavaju efikasno upravljanje vodenim površinama u smislu smanjivanja isparavanja vode i reguliranja temperature. Također, proizvedenu električnu energiju moguće je koristiti za potrebe održavanja kvalitete vode, preradu i skladištenje, dok je njezinom prodajom moguće ostvariti dodatni prihod. Akvasučane elektrane stoga izravno i neizravno utječu na produktivnost, odnosno na dostizanje punog boniteta ribnjaka koji je četverostruko veći u odnosu na trendove proizvodnje posljednjih desetljeća. Uz to, prostorna preraspodjela i dostupna površina ribnjaka predstavljaju interesno područje energetskog razvoja zbog toga što je postojeća elektroenergetska prijenosna mreža u mogućnosti na tim lokacijama prihvatiti veće kapacitete proizvedene energije, a ribnjaci su u mogućnosti to djelomično zadovoljiti“, objašnjava Kontek za Bloomberg Adriju. Kako Hrvatska, unatoč potencijalu u obnovljivim izvorima, u pravilu kasni za trendovima u Europskoj uniji, zanimljivo je spomenuti da bi Europa, prema procjeni Svjetske banke, mogla pokriti najmanje sedam posto godišnje potrošnje električne energije postavljanjem plutajućih solarnih elektrana na tek 10 posto površina svojih umjetnih jezera. Na prostoru Središnje Europe, Austrija je najdalje odmakla u plutajućim solarnim elektranama i ima posebne subvencije za takve projekte. Inače, Nizozemska je prva u EU-u po postavljenim plutajućim solarnim elektranama. Kako ističe Kontek, izmjenama Zakona o prostornom uređenju je u Hrvatskoj omogućena prostorna pretpostavka razvoja, a sada će biti u fokusu pitanje vlasništva, utjecaja na okoliš i mogućnosti priključenja na mrežu. Plutajuće solarne elektrane su, naravno, prilika i za jedinog hrvatskog proizvođača solarnih panela Solvis iz Varaždina, koji oko 40 posto svoje proizvodnje plasira na domaće tržište.
Na području Gruda počela faza ispitivanja solarne elektrane Petnjik
Š.M. Predstavnici norveške kompanije za obnovljive izvore energije Greenstat i kompanije GP Toming iz Gruda obilježili su ove sedmice početak faze ispitivanja solarne elektrane Petnjik na području Gruda koja je prva Greenstatova solarna elektrana u Bosni i Hercegovini. Cijeli solarni park je sada instaliran, uključujući solarne panele, invertere i električnu opremu i priključak na trafostanicu i mrežu. Period izgradnje je protekao prema planu zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu GP Tominga u izgradnji velikih solarnih elektrana. Sada će uslijediti testni period prije konačnog odobrenja elektroprenosa, što će biti postignuto kada se dokumentira da objekat isporučuje struju prema specifikaciji. Električna energija proizvedena tokom testnog perioda dat će kompaniji prve prihode u septembru. Solarna PV elektrana Petnjik, sa instaliranom snagom od 45 MWp i procijenjenom proizvodnjom od 64 GWh, najveća je solarna elektrana do sada izgrađena u Bosni i Hercegovini. Projekat je rezultat saradnje između GP Toming iz Bosne i Hercegovine i Greenstata iz Norveške. “Ovaj značajni projekat će konkretno doprinijeti povećanju udjela obnovljive energije u snabdijevanju energijom u jugoistočnoj Evropi i predstavlja značajan korak ka zelenijoj i klimatski prihvatljivijoj budućnosti za Bosnu i Hercegovinu”, navode iz norveškog Greenstata. Ceremonija u Grudama je imala dodatnu svečanu notu jer su joj prisustvovali predstavnici ambasada Bosne i Hercegovine i Norveške. Predstavnici Greenstata su tokom posjete Bosni i Hercegovini zajedno s predstavnicima Norveško-bosanske privredne komore (NBHK) održali i sastanak u Konjicu s predstavnicima lokalne zajednice. Sastanak je organizirala Ambasada Bosne i Hercegovine u Norveškoj, kako bi se sagledavale mogućnosti da Greenstat zajedno s lokalnom poslovnom zajednicom i općinom pomogne razvoj energetskih projekata u općini Konjic. Na sastanku je bilo riječi o konkretnim projektima koje razmatraju općina Konjic i poslovna zajednica, gdje su zainteresirani za saradnju sa stranim kompanijama koje imaju neophodnu stručnost i iskustvo u razvijanju projekta zelene energije. Kako je navedeno nakon sastanka, ova općina želi postati najzelenija općina u Bosni i Hercegovini i nadaju se konstruktivnoj saradnji sa Greenstatom u tom smislu. Iz norveške kompanije naglašavaju da je sastanak bio konstruktivan jer je bilo riječi o konkretnim projektnim mogućnostima u vjetroelektranu i solarnu tehnologiju, koja bi mogla doprinijeti zelenijoj budućnosti Konjica i cijele Bosne i Hercegovine. Predsjedavajući Norveško-bosanskohercegovačke privredne komore Ahmed Lindov u izjavi za Fenu izrazio je zadovoljstvo da postoji interes Greenstata i bosanskohercegovačke poslovne zajednice da se sagledaju mogućnosti u dalje ulaganje u zelenu energije u Bosni i Hercegovini. “Siguran sam da Greenstat, kao norveška kompanija, ima veliko znanje i stručnost koja može odigrati odlučujuću ulogu u tranziciji Bosne i Hercegovine u društvo koje je prihvatljivije za okoliš”, zaključio je Lindov.
U pogonu je trenutno najveća solarna elektrana u Tuzlanskom kantonu
Š.M. Profine BH d.o.o. Živinice, članica njemačke Profine Grupe, je realizovala projekt solarne elektrane za vlastite potrebe ukupne snage od skoro 1 MW. Slijedeći jednostavnu maksimu, održivo – pošteno – odgovorno, realizirali su nekoliko značajnih projekta u proteklom periodu a najveći se odnosi na trenutno najveću foto-naponsku elektranu na području TK. Ova investicija Profine grupacije u BiH, u vrijednosti od 1,5 mil. KM je realizovana kao kruna niza projekata u posljednje vrijeme putem kćerka firme – Profine BH d.o.o. Živinice, posvećenih očuvanju okoliša i unapređenju održivog poslovanja. Drugi komplementaran projekt je vezan za napuštanje fosilnih goriva za grijanje/hlađenje/ventilaciju objekata i prelazak na sisteme sa toplotnim pumpama, koji je realizovan krajem prošle godine. Sve navedeno doprinosi smanjenju CO2 emisija i tranziciji ka dekarbonizaciji u proizvodnji i potrošnji energije u BiH. Proizvodnja energije na mjestu potrošnje ima višestruke koristi i jedna je od odrednica europske energetske politike, što je krajnji cilj i profine BH. Profine grupacija je nedavno izmjestila u BiH i dio proizvodnje premium PVC profila za prozore i vrata, jednog od najvećih njemačkih brendova Kömmerling. Kako profine grupa ima kćerke firme prisutne u svim zemljama regiona, pokretanje proizvodnje PVC profila u BiH je veliko priznanje i potvrda uspješnosti kćerke firme u BiH – Profine BH d.o.o. Živinice. Trenutno se u pogonima Profine BH u Živinicama proizvode, odnosno ekstrudiraju različiti PVC profili premium prozorskih sistema njemačkog brenda Kömmerling, na ukupno 6 linija za ekstruziju. Krajnje odredište ovih PVC profila proizvdenih u Živinicama je Njemačka, odnosno sve zemlje EU i regiona, putem kćerka firmi i matice Profine GmbH sa sjedištem u Pirmasens-u, Njemačka. Proces ekstruzije iziskuje veliku potrošnju električne energije te će proizvodnjom na mjestu potrošnje, profine kompenzirati negativnu bilancu u potrošnji energije. Brojne aktivnosti Profine BH u BiH usmjerene su ka što većoj energetskoj efikasnosti i neovisnosti, uzimajući u obzir okoliš i dobrobit lokalne zajednice, te uspostavljajući savremene modele održivog poslovanja. Odluke potrošača pri kupovini oduvijek oblikuju stavove proizvođača proizvoda. Novo je da su ti stavovi sve više usmjereni prema društvenoj odgovornosti i održivosti. Moderan proizvod nije samo refleksija maksimizacije profita uz povoljnu cijenu. Akcije profine grupe su zasnovane na dubokim uvjerenjima i njihova želja je da njihovi proizvodi, u konačnici, Kömmerling PVC premium prozori i vrata, doprinesu zaštiti klime i čistoj okolini. Posvećenost očuvanju vrijednih prirodnih resursa za buduće generacije te proaktivno djelovanje Profine grupacije, prikazano i kroz navedene aktivnosti u BiH, predstavlja značajnu dodatnu vrijednost njihovog krajnjeg proizvoda – Kömmerling premium prozora.
Potpisani ugovori za solarnu elektranu Ada polje i HE Mrsovo
Š.M Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić i direktor preduzeća “Hidroelektrane na Vrbasu” Mrkonjić Grad Goran Milanović potpisali su ugovor o koncesiji. Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić i direktor preduzeća “Hidroelektrane na Vrbasu” Mrkonjić Grad Goran Milanović potpisali su ugovor o koncesiji za izgradnju i korištenje solarne elektrane “Ada polje” u Mrkonjić Gradu instalisane snage 9,26 megavata i procijenjene godišnje proizvodnje 11,74 gigavat časova. Đokić je, nakon potpisivanja ugovora u Banjaluci, rekao Srni da njegovo potpisivanje potvrđuje investicionu sposobnost “Hidroelektrana na Vrbasu”, dodajući da će solarna elektrana biti izgrađena na lokalitetu opštine Mrkonjić Grad u neposrednoj blizini postojeće hidroelektrane. “Procijenjena vrijednost investicije je 23.377.000 KM. Biće realizovana u naredne tri godine, dakle, za tri godine će ova solarna elektrana biti na mreži. Mislim da će to biti na ponos ovog preduzeća, ali i Republike Srpske”, istakao je Đokić. On je naveo da RS i time pokazuje da nastavlja i podstiče razvoj investicionih aktivnosti. “Imamo mnogo investicija u izgradnju novih energetskih objekata, solarnih, hidro i vjetro elektrana. Radićemo i rekonstrukciju termoelekrana koje su u vlasništvu `Elektroprivrede`, odnosno Republike Srpske“, naveo je Đokić, dodajući da će Ministarstvo i u narednom periodu podržavati investicioni ciklus i razvoj “Hidroelektrana na Vrbasu”. Direktor preduzeća “Hidroelektrane na Vrbasu” iz Mrkonjić Grada Goran Milanović rekao je da će im potpisani ugovor omogućiti izgradnju solarne elektrane “Ada polje” i eksploataciju električne energije iz tog izvora narednih 50 godina. “To je prostor koji je vlasništvo ‘Hidroelektrana’, koji je bio eksproprisan za potrebe izgradnje Hidroelektrane ‘Bočac’, prostor koji nije bio korišten. Sada smo mu dali punu namjenu i svrhu”, rekao je Milanović. On je naveo da je ponosan na činjenicu da “Hidroelektrane na Vrbasu” nastavljaju investicionu aktivnost, podsjećajući da su 2018. godine pustili u rad Hidroelektranu “Bočac dva”. “Već smo donijeli odluku da uradimo studiju iskorištenja vjetroelektrana, mogućnosti korištenja vjetra u energetske svrhe”, istakao je Milanović, dodajući da je to samo jedan od planiranih projekata razvoja “Hidroelektrana”.
Izdana koncesija za izgradnju solarne elektrane kod Livna
Vlada Kantona 10 potpisala ugovor o koncesiji sa kompanijom “SOLAR PARK – LIVNO” d.o.o. Livno za izgradnju fotonaponske solarne elektrane “NAŠE SUNCE“ na području grada Livna Vladahbz.com/Š.M U zgradi Vlade Kantona 10 potpisan je ugovor između Vlade Kantona kao koncesora i tvrtke “SOLAR PARK –LIVNO” d.o.o. Livno kao koncesionara. Ugovor je ispred Vlade potpisala ministrica poljoprivrede Kantona Dijana Puzigaća, a ispred kompanije “SOLAR PARK – LIVNO” d.o.o. Livno direktorica društva Nikolina Tokić. Koncesionaru je dodijeljena koncesija za izgradnju fotonaponske solarne elektrane “NAŠE SUNCE” ukupne instalirane snage 4×25 MW, u cilju korištenja solarnog – potencijala za proizvodnju električne energije na lokalitetu “ORLOVAČA” grad Livno. Jednokratna koncesijska naknada iznosi 23.899,30 KM, dok će se godišnja koncesijska naknada obračunavati u iznosu 2% od ukupnog bruto prihoda ostvarenog proizvodnjom električne energije. Južne regije BiH imaju veliki broj sunčanih dana, što u startu osigurava stabilan i optimalan rad fotonaponskih elektrana, dok sjeverozapadne regije imaju umjerenu klimu s nešto nižim temperaturama u odnosu na jug, što dovodi do efikasnijeg rada samih panela.