Marx.ba

Tokom druženja s novinarima u mostarskom INTERA Tehnološkom parku danas su javnosti predstavljeni rezultati projekta ”Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini/EU4DigitalSME”, kao i neke od brojnih uspješnih preduzeća koji su kroz projekte Boost i DigiMet digitalizovali svoje procese.

Projekat kojeg sa 6,1 milion eura sufinansiraju Evropska unija i Vlada Savezne Republike Njemačke, a provodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ) u BiH, ima za cilj stvaranje povoljnog okruženja za tehnološku transformaciju malih i srednjih preduzeća u konkurentnim sektorima, pružajući bolji pristup inovativnim tehnologijama, vještinama i uslugama.

– Kompanije iz BiH posluju za globalne partnere i u tom smislu digitalna rješenja jako puno pomažu, a također predstavljaju i preduslov za partnerske odnose. U tu svrhu malim i srednjim preduzećima potrebne su inovacije, odnosno digitalna rješenja, međutim ne znaju kako to raditi sami. Stoga je jedna od ključnih aktivnosti bila podizanje svijesti, odnosno obuka za kompanije. U okviru aktivnosti koje smo proveli tokom projekta, više od 700 kompanija je imalo priliku da nauči nešto o digitalnim rješenjima, da ista sprovedu i postanu konkurentniji na tržištu, kazala je Eva Naeher, programska direktorica GIZ-a.

Tehnološki park INTERA imao je zadatak pomoći kompanijama iz Hercegovine da digitaliziraju svoje procese i uvedu inovacije. Vedran Šimunović, direktor INTERA Tehnoločkog parka ističe da je INTERA kroz projekte unutar programa ‘Inovacije i digitalizacija malih i srednjih poduzeća u BiH/EU4DigitalSME’ sarađivala sa Sveučilištem u Mostaru, dok su kroz Boost projekat za oko 70 kompanija obezbijeđeni vaučeri za uvođenje digitalizacije.

– To su izvanredni projekti jer direktno povezuju akademsku zajednicu s realnim sektorom. Koncept je zasnovan tako da kompanije dobivaju vaučer, a taj vaučer mogu iskoristiti tako što angažiraju eksperte iz akademske zajednice digitalnih inovacijskih hubova (DIH) koji su osnovani od strane GIZ-a. Implementacija tog vaučera znači da će eksperti iz DIH-ova i akademskog sektora provesti određene inovacije u tim kompanijama. Imali smo odličnih primjera inovacija, a kada su kompanije shvatile koliko će im to donijeti dobrobiti uložile su i vlastita novčana sredstva. Boost projekat je doslovce opravdao svoje ime jer je dao neki početak poduzećima koja su sudjelovala u okviru ovog projekta, pojasnio je Šimunović.

Predstavnici kompanije Emerus iz Širokog Brijega podijelili su svoja iskustva digitalizacije, pojasnili šta im je bio cilj te koje su benefite ostvarili. Ova kompanija broji 300 uposlenika i digitalizacija nije smanjila njihov broj.

– Bavimo se proizvodnjom aluminijskih profila. U saradnja sa Sveučilištem koji su izradili softverske alate unaprijedili smo poslovanje u smislu predviđanja kvarova, a ne da čekamo da do njih dođe i zaustave proces proizvodnje. Također, radimo na digitalizaciji skladišta ulazne sirovine. Cilj nije smanjivanje broja radnih mjesta, već olakšavanje dosadnih, zamornih poslova. Što se tiče daljih koraka, nastavljamo s digitalizacijom u smislu da jednim klikom miša imamo bolji uvid u podatke. Na taj način konkurentniji smo na tržištu. U suštini, 90 posto smo okrenuti tržištu EU i još jedan od naših projekata je dekarbonizacija, gdje ćemo razvijati održive izvore energije, kazao je Josip Tomić, predstavnik kompanije.

Kompanija SIK d.o.o. Mostar se bavi proizvodnjom metalnih sklopova po tehničkim crtežima kupac, te je kroz projekat njihov cilj bio unaprijediti provjere na rotacijskim dijelovima i uređajima te dijagnostiku kako bi spriječili kvarove i preventivno djelovali na zastoje.

– Kroz program koji je trajao pola godine postavljena su četiri senzora koja provjeravaju način rada strojeva. Time je značajno povećana i učinkovitost radnika. U planu nam je i uvođenje dva robota, s obzirom na visok udio fizičke radne snage, rekla je Sanja Jedvaj, predstavnica kompanije SIK d.o.o. ističući da im je podrška projekta kojeg implementira GIZ značajno pomogla.

OMV INDOIL iz Čapljine proizvodi ventile za industrijsku namjenu. Digitalizacija im, između ostalog, pomaže da imaju uvid da li nešto rade valjano ili pogrešno.

– Koristimo sustav za praćenje realnih događaja u proizvodnji i povezujemo ih s radnim nalozima. Bio nam je cilj da digitaliziramo praćenje radnih naloga – kada je izdan, potom ide na prvo radno mjesto, radnik dobije digitalni uređaj gdje skenira radni nalog čime potvrđuje da je počeo s radom. Mi tako pratimo stvarni utrošak vremena rada, kazao je Krešimir Miličević iz ove kompanije.

Zaključeno je da ulaganja u digitalne tehnologije omogućavaju preduzećima da budu agilnija, inovativnija i bolje prilagođena izazovima globalnog tržišta te da poslovna zajednica i nadležne institucije trebaju nastaviti raditi na digitalizaciji ekonomskih procesa u preduzećima što u konačnici dovodi do povećanja investicija i izlaska na evropska i međunarodna tržišta.