Marx.ba

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pokrenut će prvu globalnu inicijativu za suzbijanje epidemije usamljenosti, izjavio je generalni direktor organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus, a prenosi Fortune Well. 

Sudionici inicijative radit će na razumijevanju zdravstvenih rizika, kao i na učinkovitim rješenjima vezanima za društvenu izoliranost. Prvi susret održat će se od 6. do 8. decembra.

Vivek Murthy, američki glavni hirurg rekao je da usamljenost utječe na kvalitetu života pojedinaca te ima ogromne ekonomske posljedice, pri čemu depresija i tjeskoba koštaju globalnu ekonomiju 1 trilion dolara svake godine. Predugo je, kaže, usamljenost bila u sjeni, nevidljiva i nedovoljno se na nju obraćala pažnja, a inicijativa koju je WHO pokrenuo prilika je da se to stanje promijeni. Ghebreyesus je dodao da širom svijeta postoje razne inicijative koje promiču društvenu povezanost, ali još uvijek nije poznato koje su najučinkovitije. Stoga je potrebno globalno vodstvo.

Chido Mpemba, najmlađa diplomatkinja u kabinetu predsjedavajućeg Afričke unije, istakla je da će se pobrinuti da mladi budu zastupljeni i uključeni u proces donošenja odluka. Dodala je da “usamljenost prelazi sve granice i postaje globalni zdravstveni problem”.

Dr. Etienne Krug, belgijski ljekar i epidemiolog te direktor Odjeljenja za društvene odrednice zdravlja u WHO-u, izjavio je da društvene mreže doprinose ovom problemu, ali su istovremeno i dio mogućeg rješenja te da će odbor istražiti ovu temu.

Moguća rješenja mogla bi uključivati kognitivno-bihevioralnu terapiju za koju kažu da je u pojedinim zemljama isprobana i djeluje; uz poboljšanje pristupa javnom prijevozu za one koji nemaju resursa za posjete jedni drugima te stvaranje manjih grupa koje će se baviti raznim aktivnostima, poput vrtlarstva. Krug je istakao da je sve tek u povojima, ali će komisija svakako istražiti potencijalna rješenja.

Ghebreyesus kaže kako je jedna od četiri osobe društveno izolirana, što ima potencijalne mentalne i fizičke zdravstvene posljedice. Usamljenost povećava rizik od demencije do 50% te rizik od moždanog udara i kardiovaskularnih bolesti za približno 30%. Također, povećava i rizik od prijevremene smrti, depresije i samoubojstva, nadovezao se Murthy, dodajući da gotovo osmina svjetske populacije, otprilike milijarda ljudi, živi s poremećajem vezanim za mentalno zdravlje, a u brojku je uključeno i 14% adolescenata, prenosi Fortune Well.

I dok usamljenost povećava šanse za zdravstvene probleme, društvena povezanost ih smanjuje. Tu su dokazi prema kojima je socijalizacija povezana s boljim zdravljem srca i mozga, kao i poboljšanom imunološkom funkcijom. Murthy je ovog proljeća objavio preporuku vezanu za epidemiju usamljenosti i izolacije u SAD, nazivajući je “zdravstvenom krizom koja je naštetila zdravlju pojedinaca i društva”. U njoj je istakao da su naši međusobni odnosi izvor iscjeljenja i dobrobiti te nam mogu pomoći živjeti zdravijim, ispunjenijim i produktivnijim životima. U preporuci je dodao:

– S obzirom na to da usamljenost i izolacija imaju značajne zdravstvene posljedice, moramo staviti naglasak na izgradnju društvene povezanosti, na isti način na koji smo stavili naglasak na zdravstvene probleme poput pušenja, pretilosti i ovisnosti.

Murthy je usporedio usamljenost s nekim drugim problemima, poput pušenja, pretjeranog konzumiranja alkohola, sjedilačkog načina života, pretilosti i zagađenog zraka, rekavši kako usamljenost predstavlja isti rizik za zdravlje kao pušenje 15 cigareta dnevno, prenio je Fortune Well.