N. D.

Dok se većina evropskog političkog vrha koncentrira na rizike koje donosi digitalni euro, profesor ekonomije Dirk Niepelt upozorava da će ta valuta biti previše ograničena raznim propisima te kao takva neće moći biti privlačna alternativa privatnim pružateljima usluga plaćanja.

U junu ove godine Evropska komisija je predložila uredbu o digitalnom euru kako bi postavila pravne okvire za uvođenje digitalne valute, a koju bi izdala Evropska središnja banka (ESB) u vrijednosti 1:1 za “običan” euro.

Iako uredbu moraju odobriti države članice EU-a i Evropskog parlamenta, većina tehničkog posla obavlja se u ESB-u.

– ESB štiti poslovni model banaka, rekao je Niepelt u intervjuu za Euractiv, tvrdeći da “digitalni euro, kako je sada planiran, mora biti osuđen na neuspjeh jer su privatna rješenja za plaćanja jednostavno privlačnija”.

Drugim riječima, zašto biste se zamarali digitalnim eurom ako imate “običan euro” i neku od bezbroj aplikacija za plaćanja na svom mobitelu.

– Ograničenja posjedovanja digitalnog eura i zabrana plaćanja kamata instrumenti su koji mu pomažu da ispuni svoju ulogu novog i javnog sredstva plaćanja, rekao je i dodao da kamate na digitalni euro imaju smisla samo ako se on ponudi kao alternativa štednji u bankama.

ESB i Evropska komisija uporno ponavljaju da digitalni euro neće biti “sredstvo čuvanja vrijednosti”, već puko sredstvo plaćanja.

Unatoč tome, sve više stručnjka tvrdi da ideja digitalne valute ipak u obzir uzima interese finansijske industrije jer će banke distribuirati novi novac i procesuirati plaćanja.

Prilično konzervativan pristup evropskih institucija također se mogao primijetiti na nedavnom sastanku komisije Evropskog parlamenta, kada je većina zastupnika izrazila zabrinutost zbog digitalnog eura.

Razgovarajući s Euroactivom, izvjestitelj Evropskog parlamenta za digitalni euro, njemački demokršćanin Stefan Berger, zvučao je jako oprezno.

– Moramo uvesti digitalni euro, ali samo tako da ne poremetimo odnose u trenutnom finansijskom sustavu, poručio je.