Marx.ba

Trgovanje mađarskom forintom, dugo vremena jednoj od nišnih valuta na deviznim tržištima ekonomija u razvoju, ove godine se više nego udvostručilo nakon povratka na vlast američkog predsjednika Donalda Trumpa i uvođenja njegovih povijesno visokih carina na gotovo sav uvoz.

Do takvog skoka u volumenu trgovine nije došlo bez razloga, kažu trgovci, analitičari i hedge fondovi koji se učestvuju na globalnom tržištu valuta (FX) na kojem se dnevno obrće gotovo 10.000 milijardi dolara.

Zbog Trumpovih trgovinskih ratova i slabljenja dolara brojne dosad egzotične valute su u 2025. zabilježile velike dobitke, pa je tako mađarska forinta (HUF) ojačala više od 20 posto u odnosu na dolar, ostvarivši najbolji rezultat unazad 25 godina, i postavši jednom od vodećih valuta iz ekonomijaa u razvoju u protekloj godini.

I u širem smislu ovo je bila odlična godina za tržišta novca – MSCI-jev index tržišta valuta zemalja u razvoju (EM) ove godine postavio novi rekord u juluu, te je na putu da završi godinu s rastom od 6 posto – najvećim od 2017. A trgovci, upravitelji fondova i analitičari koje je Reuters pitao za komentar kažu da očekuju nastavak tog trenda i sljedeće godine.

Te valute dobivaju na vrijednosti uslijed sve nestabilnijeg i slabijeg američkog dolara, koji potiče ulagače da dobro razmisle o svojoj izloženosti dolaru i preispitaju neće do nedavno etablirane pretpostavke o kredibilitetu dolara. Istovremeno, ulagači se klade na rast vrijednosti u zemljama u razvoju, od Južne Afrike do Mađarske, u pokušaju da diversificiraju svoju imovinu i distanciraju se od SAD.

“Vjerujemo da se ciklus kojeg bismo mogli opisati kao pad tržišta EM valuta, koji traje već 14 godina, konačno preokrenuo.  Radi se o posljedici zaokreta u ciklusu američkog dolara, jer su dosad svi na svijetu imali velike količine američke imovine, i izbjegavali imovinu iz EM-ova,” kaže Jonny Goulden, analitičar banke JPMorgan.

Investitori, uključujući hedge fondove, na FX tržištu valuta zarađuju i gube novac, ali za svjetske vlade rast vrijednosti njihovih valuta i veliki priljevi kapitala imaju velike ekonomske efekte – dok s jedne strane jaka valuta znači da se smanjuje privlačnost izvoznih djelatnosti, s druge strane dolazi do jačanja njihove sposobnosti zaduživanja i otplaćivanja postojećeg duga. 

Rizike koji se kriju u takvim zbivanjima primjećuju mnogi. Međunarodni monetarni fond (MMF) u svom je najnovijem izvještaju o globalnoj finansijskoj stabilnosti upozorio upravo na opasnost koja prijeti s valutnih tržišta.

Gotovo polovicu cijelog globalnog deviznog prometa na valutnim tržištima obavlja se posredstvom male grupe uglavnom velikih banaka, zbog čega je tržište izloženo ako te banke u situaciji neke krize smanje svoje djelovanje, kaže MMF. Volumen trgovine valutama u posljednje tri godine porastao je za gotovo 30 posto, pokazuju podaci banke za međunarodne namire BIS iz aprila.

A 2025. godine je bila prepuna uspona i padova, u kojoj je tržišna volatilnost valuta razvijenih ekonomija dosegnula dvogodišnji maksimum u aprilu prije smirivanja u drugom dijelu godine. Stabilnije okolnosti učinili su ga privlačnijim za trgovinu u kojoj ulagači posuđuju valute s niskim prinosom kako bi uložili u one s većim.