Marx.ba

Jedan od naizraženijih problema sa kojima se trenutno suočava transportni sektor Bosne i Hercegovine odnosi se na ograničenje boravka profesionalnih vozača unutar EU (90 od 180 dana) i predloženo je da se odmah pristupi pravilnoj primjeni obračuna vremena provedenog na teritoriji EU koristeći schengenskim zakonikom definirane vremenske jedinice do osiguranja trajnog rješenja, istaknuto je danas na konferenciji za novinare u Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTK BiH).

Konkretno, predloženo rješenje odnosi se na uvođenje preciznijeg modela praćenja boravka profesionalnih vozača u Schengen zoni korištenjem novih digitalnih sistema (EES i SIS), koji omogućavaju tačno evidentiranje ulazaka i izlazaka. Na taj način bi se boravak računao u satima, a ne u danima (90 dana puta 24 sata je 2.160 sati) čime bi se značajno unaprijedila fleksibilnost u međunarodnom cestovnom transportu.

– Boravak vozača 90 od 180 dana je veoma malo. Problem kod izračuna je bio da vozač tik što pređe granicu, dan prije ili minutu poslije, računa mu se potrošena 24 sata. Nemamo dovoljno vozača, imamo zastoje na granicama, imamo zagušenja i niz drugih problema. Prijedlog VTK je išao u pravcu da se ne dira niti jedna direktiva, da se zapravo donese novi tehnički provedbeni akt, gdje će tih 90 dana pretvoriti u sate, što je 2.160 radnih sati vozača u području Schengena, naveo je Vuković dodajući da bi to bilo od iznimne koristi vozačima.

Inicijativa, koja ima i regionalni karakter, predočena je Evropskoj komisiji i reakcija je, kako je rekao Vuković, bila pozitivna. U ovom slučaju se, kako je dodao, radi o tehničkom aktu koji bi samo odredio kako se broje dani, odnosno pretvaraju u sate.

– Tehnički je vrlo moguće, samo treba da donesu odluku i da se to primjenjuje na naše vozače. Ubrzavamo te procese i u stalnoj smo komunikaciji, dodao je Vuković.

Podsjetio je da u vanjskoj trgovini 73 posto naših roba izlazi u Evropsku uniju, konkretno preko četiri najjača granična prilaza u BiH od 15 međunarodnih sa kojima komuniciramo u zoni Schengena.

– Pritisak na tu granicu je toliki da smo u zadnjih osam godina imali 400 miliona kontakata na toj granici, od čega 11 miliona autobusa, zatim 110 miliona teretnih motornih vozila i oko 300 miliona putnika – dodao je Vuković.

Podcrtao je da je transportni sektor „žila kucavica“ od koje zavise i druge grane privrede u BiH, te da se ne smiju ugroziti uvozni i izvozni tokovi koji bilježe rast u prvom kvartalu.

– VTK BiH je osim niza incijativa iskoristila svoj lobistički potencijal, kroz Eurokomoru, CEFTA-u, Komorski investicijski forum i sva druga tijela gdje možemo apostrofirati ove probleme. Svugdje je definirano samo jedno, da je privatni sektor u BiH i komorski puno brži nego što je to javna uprava – naveo je Vuković.

Direktor Sektora za transport i komunikacija VTK VBiH Zijad Sinanović govorio je o inicijativama i aktivnostima koje je Komora poduzela i poduzima za podršku transportnom sektoru u našoj zemlji. Naglasio je i važnost primjene savremenih rješenja u transportu, kao i poštivanja AETR sporazuma, najstarijeg međunarodnog sporazuma o radu vozača u međunarodnom transportu, potpisan između EU i zemalja izvan nje, uključujući BiH i sve države WB6.

Predsjednik Udruženja međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta VTKBiH Dragan Marić i predsjednik Udruženja prijevoznika u međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu putnika VTK BiH Saudin Parić također su naveli niz incijativa i prijedloga koji su došli od ovih udruženja u cilju rješavanja problema u transportnom sektoru. Nadležnim organima na državnom i entitetskim nivoima u predhodnom periodu dostavili su više od 80 zaključaka, incijativa, prijedloga kako bi se njihovi problemi rješavali.