Marx.ba
Mark Zuckerberg tokom godina je uživao u svom domu u Palo Altou. Od originalne kuće vrijedne sedam miliona dolara koju je kupio 2011. izgradio je masivan kompleks koji se sastoji od pet kuća i procjenjuje se na više od 40 miliona dolara.
No Zuckerberg je također, u više navrata, spominjao kako je zabrinut za svoju sigurnost. Prema podacima koje je objavila njegova organizacija Chan Zuckerberg Initiative, godišnje se na njegovo i osiguranje njegove porodice troše milioni. Tačnije, čak 14 miliona dolara u 2023. godini. Prema nekim informacijama, posjed u Palo Altou čuva 16 osoba, a Zuckerberg je svojevremeno punio medijske stupce kad je 2011. godine angažirao prvog tjelohranitelja.
Je li to sve opravdano ili ne, najbolje zna Zuckerberg, ali čini se da mu ni taj nivo sigurnosti nije dovoljan. Zuckerbergovi su, naime, odlučili izgraditi ono što će biti 100 miliona dolara vrijedna utvrda na Havajima. Iako se o samom projektu ne zna puno, poznato je da su mjere sigurnosti izuzetno visoke.
Velika barijera
Ekipa Wireda posjetila je otok Kauai na kojem se utvrda gradi te navodi kako je oko cijelog gradilišta podignuta dvometarska barijera kako bi se spriječili neželjeni pogledi. Ulaz u samo gradilište čuvaju pripadnici osiguranja, a radnici koji rade na projektu morali su potpisati stroge ugovore o tajnosti. Onih nekoliko koji su objavili bilo kakve informacije o projektu na društvenim mrežama po kratkom su postupku otpušteni. Tako se preostali radnici ne usude ni govoriti ni objavljivati ono malo što znaju. Jer, prema ugovoru, ekipama je na gradilištu zabranjena međusobna komunikacija. Za neke je to poseban nivo ironije jer je ipak u pitanju gradnja kompleksa za čovjeka koji je svoje milijarde zaradio na prodaji tuđih privatnih informacija.
Prema javno dostupnim dokumentima, zna se da se radi o posjedu većem od 5,6 kvadratnih kilometara, poznatom kao ranč Koolaua, na kojem bi se trebalo graditi ogromno podzemno sklonište s vlastitim izvorom energije i hrane. Na površini bi trebao biti kompleks s više od desetak zgrada, u kojima bi trebalo biti ukupno 30 spavaćih soba i isto toliko kupaonica. Te bi zgrade trebale biti okrenute prema dvije ogromne vile, povezane podzemnim tunelom, čija bi površina trebala biti jednaka nogometnom igralištu, a u kojima bi se nalazili liftovi, uredi, konferencijske sobe i ogromna kuhinja. U zgradama na drugoj strani glavne vile trebala bi se nalaziti velika teretana s bazenom i saunom te teniski teren. Tu su još kuće za goste i druge ekonomske zgrade.
U obližnjem šumarku u planu je gradnja 11 “kućica na drvetu” koje bi međusobno trebale biti povezane visećim mostovima.
Milioni dolara
Sama veličina cijelog projekta sugerira da to neće biti “samo” Zuckerbergovo utočište, već pravi poslovni kompleks. Tome u prilog ide i činjenica da je Zuckerberg ugostio dva korporativna događanja upravo u tom kompleksu.
Cijelo je područje prekriveno kamerama kako bi bili sigurni da niko neovlašten nije na gradilištu, a prema planovima tako će ostati i kad gradnja toga čudovišta bude završena.
Iako su procjene troškova gradnje oko 100 miliona dolara, tu još treba dodati oko 170 miliona dolara, koliko je Zuckerberg potrošio na kupovinu zemljišta. I to vjerovatno nisu konačni iznosi.
Zanimljivo je u cijeloj situaciji da iza gradnje ne stoji Meta, nego niz Zuckerbergovih osobnih kompanija. U prijevodu – radi se o kompleksu namijenjenom za Zuckerberga, ne za kompaniju.
Lokalno stanovništvo
I dok dio stanovnika malog otoka negoduje zbog gradnje, činjenice da zemlja odlazi u ruke “ljudima koji nisu rođeni na Havajima” i povećanog prometa, dio je prihvatio Zuckerberga i njegovu suprugu, koji inače već godinama povremeno borave na tom otoku. Ističu koliko su novca uložili u očuvanje okoliša i ugroženih životinja, koliko sarađuju s lokalnim čelnicima, koliko je ljudi zaposleno zbog izgradnje kompleksa i slično.
No pitanje je koliko će zaista koristi lokalno stanovništvo imati kad se gradnja završi i koliko će imati prilike družiti se sa svojim poznatim komšijama.
Neki tvrde da će dolazak Zuckerberga i njegovih pustih miliona biti dobra stvar za taj mali havajski otok, ali da neće riješiti temeljne probleme koji ih muče. S druge strane, postavlja se pitanje – je li stanovnicima draže da jedan milijarder kupi ogroman prostor i izgradi jedan kompleks ili je bolje da na tom istom prostoru bude 100 milionera sa 100 različitih zgrada i imanja, piše Zimo.
