Marx.ba
Zlato je poraslo nakon što je kineska centralna banka dodala poluge u svoje rezerve po prvi put u sedam mjeseci, a brzi pad sirijske vlade dodatno je destabilizirao Bliski istok.
Zlato je poraslo za čak 0,7% i trgovalo se blizu 2.650 dolara za uncu, nakon što je Narodna banka Kine u subotu objavila da je prošlog mjeseca kupila 160.000 finih troy unci. Dodatak je bio prvi od aprila, što je bio kraj 18-mjesečnog niza kupovini koje su pomogle u podizanju cijena.
Nastavak kupovine pokazuje da je PBOC i dalje zainteresiran za diversifikaciju svojih rezervi i zaštitu od deprecijacije valute, čak i s polugama blizu rekordno visokih nivoa. Ipak, količina koju je kupio – oko pet tona – bila je relativno mala u usporedbi s mjesečnim dodacima ranije ove godine.
Trgovci su pratili razvoj događaja u Siriji, nakon što je predsjednik Bashar al-Assad pobjegao nakon što su pobunjeničke trupe zauzele glavni grad Damask. Američki vazdušni napadi pogodili su desetke ciljeva Islamske države u centralnom dijelu zemlje u nedjelju dok je predsjednik Joe Biden upozorio da bi Assadov pad mogao dovesti do ponovnog oživljavanja islamskog ekstremizma.
– Pad vlade u Siriji mogao bi dovesti do porasta potražnje, prema ANZ Group Holdings Ltd.
– Posljednji obračun plata za nepoljoprivredne djelatnosti u studenom potvrđuje da se rebalansiranje nastavilo u SAD, što će nastaviti podržavati Fedovu sklonost ka popuštanju, navodi se u bilješci.
Tržišta su usredotočena na izvještaj o potrošačkim i proizvođačkim cijenama u SAD-u koja će biti objavljena kasnije ov e sedmice, a za koja se očekuje da će pokazati malo povećanje inflacijskih pritisaka. Brojke su među posljednjim ključnim pokazateljima prije sastanka Feda sljedeće sedmice – njegove konačne političke odluke prije nego što Donald Trump preuzme dužnost u januaru. Prinosi na riznice su pali jer su trgovci povećali uloge na još jedno smanjenje stope – scenarij koji ide u prilog zlatu jer ne plaća kamate, piše Seebiz.
VEZANO