Marx.ba

U sušnim krajevima Egipta, nicala je nova tendencija kako bi se suzbila nestašica vode i smanjivanje obradivog zemljišta. Upoznajte bezzemljsko poljoprivredno gajenje, poznato i kao hidroponika, revolucionarnu poljoprivrednu tehniku koja koristi hranjivu vodu umjesto zemlje unutar kontrolisanih staklenika.

Ova inovacija, predstavljena od strane agrotehnološkog startapa Plug’n’Grow i drugih, nosi obećanje u zemlji koja se suočava s neposrednom krizom vode i diminishing arable land. Hidroponika, koja koristi supstrate poput pijeska ili pjene, smanjuje potrošnju vode za zadivljujućih 90% u poređenju sa tradicionalnim metodama uzgoja.

Ovo ne samo da rješava hitno pitanje nestašice vode, već također donosi ekonomske prednosti smanjenjem upotrebe đubriva za gotovo 60%. S obzirom da đubriva čine značajan dio poljoprivrednih troškova, ovo predstavlja ubjedljiv argument za usvajanje bezzemljskog poljoprivrednog sistema.

UN predviđa da će se Egipat suočiti s godišnjim deficitom vode, potencijalno ga svrstavajući u kategoriju zemalja s deficitom vode do 2025. Klimatske promjene i izgradnja brane u Etiopiji na reci Nil, glavnom izvoru vode za Egipat, dodatno pogoršavaju situaciju.

U zemlji gdje je manje od 5% zemljišta obradivo, a urbanizacija se širi na dostupni prostor, bezzemljska poljoprivreda iskrsava kao ključno rješenje. Mona Zayed, profesorka poljoprivrede na Univerzitetu Ain Shams, ističe izazove s kojima se Egipat suočava – smanjenje obradivog zemljišta, slanost zemljišta i nestašicu vode.

Bezpezemljsko poljoprivredno gajenje izlazi kao održivo rješenje, nudeći ekološke koristi uz brži rast i veće prinose. Hidroponika bi potencijalno mogla transformisati poljoprivredni pejzaž Egipta, značajno doprinoseći bezbjednosti hrane i deviznim prihodima.

Međutim, izazovi su i dalje prisutni. Iako hidroponika odlično uspijeva u gajenju lisnatog povrća i određenih povrća, manje je efikasna za strateške usjeve poput pšenice, riže, ječma ili kukuruza, ključnih za bezbjednost hrane u Egiptu. Druga prepreka je značajan početni kapital, pri čemu je komercijalna hidroponska farma zahtijeva gotovo 3,5 miliona egipatskih funti.

Bez obzira na to, zagovornici tvrde da prednosti – izbjegavanje bolesti koje se prenose putem zemlje, slanosti zemljišta, dehidracije i visokih temperatura – nadmašuju početnu investiciju.

Dok se Egipat bori sa ranjivostima u lancima snabdijevanja pšenicom, pogoršanim globalnim šokovima, usvajanje inovativnih poljoprivrednih praksi poput hidroponike postaje sve kritičnije.

Iako izazovi postoje, obećanje rješavanja nestašice vode, unaprjeđenja bezbjednosti hrane i generisanja ekonomske dobiti crta uvjerljivu sliku budućnosti bezzemljskog poljoprivrednog gajenja u Egiptu.