Marx.ba
Je li Evropa izašla iz recesije, nalazi li se trenutno u njoj ili će tek u nju ući? Odgovore na ova pitanja ne znaju ni najbolji svjetski ekonomisti. Službeno, eurozona nije u recesiji. Za one koji žive u eurozoni, rastuće stanarine, rate kredita i cijene energije stvorile su teške ekonomske uvjete s plaćama koje jedva zadovoljavaju osnovne potrebe. Sve to djeluje kao recesija, ali je li eurozona u njoj?
Međunarodni monetarni fond (IMF) kaže da ne postoji službena definicija recesije, ali općenito se priznaje da se taj pojam odnosi na razdoblja sporog ekonomskog rasta, piše Euronews.
Međutim ekonomisti i analitičari obično negativan rast u dva uzastopna kvartala smatraju recesijom. Naprimjer, ekonomija eurozone smanjilo se za 0,1 posto između januara i marta 2023., nakon što se također smanjilo u posljednja tri mjeseca 2022. To znači da je eurozona bila u recesiji.
U međuvremenu je Nacionalni ured za ekonomska istraživanja (NBER) ponudio sveobuhvatniju definiciju – recesija podrazumijeva značajan pad ekonomskog rasta koji prevladava u svim ili većini sektora ekonomije i proteže se nekoliko mjeseci. To je nešto s čime se potrošači i poduzeća u Evropi lako mogu poistovjetiti i složiti se da se regija već bori s time.
Za odgovor na to pitanje dobro je početi gledati nivo poslovne aktivnosti u ekonomiji. Jedan od pokazatelja koji nam pomaže u tom pogledu je HCOB-ov Composite Purchasing Managers Index, a on mjeri poslovne uvjete upotrebljavajući različite metrike kao što su nove narudžbe, zaposlenost, prodajne cijene, nabavna aktivnost i drugo, prenosi Tportal.
Prema najnovijim podacima za eurozonu, PMI indeks je u novembru iznosio 47,1 bod. Brojka ispod 50 ukazuje na smanjenje, a viša od 50 znači ekonomsku ekspanziju. Indeks proizvodnje PMI pokazuje da je proizvodna aktivnost ostala ispod 50 uzastopnih osam mjeseci, a posljednja analiza pokazala je da iznosi 44,3.
Još jedan pokazatelj zdravlja ekonomije kreditna je aktivnost banaka. Ako se isplaćuje više kredita, to svakako znači da ljudi vjeruju u ekonomsku perspektivu zemlje/regije i stoga se angažiraju u više poslovnih djelatnosti. Sve manji broj kredita ukazuje na suprotno.
U Evropi su krediti preduzećima bili 0,3 posto niži u oktobru 2023. u usporedbi s istim mjesecom lani, što je prvi godišnji pad od 2015. Slično tome, rastući omjer neplaćanja kredita još je jedno sredstvo za praćenje rasta u nekoj zemlji, a čini se da u Evropi raste stres zbog toga.
Nedavno je Evropska unija smanjila prognoze rasta ekonomije eurozone s 0,8 posto na 0,6 posto. Smanjenje izgleda za rast ili naizgled skromne brojke rasta simboliziraju sveukupne izazove s kojima se suočava svijet općenito, a posebno Evropa.
Rastuće kamatne stope, stalno visoke cijene energije i vrlo nestabilna svjetska ekonomija doprinose ovim brigama. Zapravo, prema različitim procjenama banaka, više kamatne stope mogu srezati oko jedan posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) eurozone.
Uz nedavne geopolitičke napetosti, očekuje se da će cijena energije ostati visoka i sljedeće godine. Iako se inflacija malo smirila, još uvijek je daleko iznad petogodišnjeg prosjeka.
Međutim u najnovijem ekonomskom ažuriranju MMF-a predviđa se blag oporavak eurozone u 2024., jer se očekuje rast BDP-a od prosječnih 1,5 posto. To se temelji na određenim pretpostavkama, a najvažnija je ta da će cijene nafte i plina ostati stabilne i uz postojeće geopolitičke sukobe, što se ne može garantirati.
Wells Fargo je rekao u svojoj nedavnoj bilješci da je recesija u eurozoni “sve više moguća, ali još nije neizbježna”. Ne očekuju smanjenje kamatnih stopa, jedan od najvažnijih pokazatelja i faktora u ovoj raspravi, do juna 2024.
– Što se tiče potrošača, ne vidimo nikakav ohrabrujući trend potrošnje, a maloprodaja je također u padu, dodaju bankari.
Mario Draghi, bivši predsjednik ECB-a, također je nedavno izrazio zabrinutost, a guverner belgijske centralne banke složio se s time da su rizici “nagnuti prema dolje kada je riječ o eurozoni”.
Ostali faktori i pokazatelji također su zabrinjavajući. Nedavno usporavanje poslovne aktivnosti u eurozoni je “ubrzano” zbog slabe potražnje u sektoru usluga i novih narudžbi, a indeks menadžera nabave (PMI) sada je na najnižem nivou u posljednjih 11 godina (od septembra 2012. godine). Proizvodna aktivnost pokazuje da su nove narudžbe pale po najvećoj stopi od 1997.
Neki analitičari kažu da će eurozona, iako bi mogla izbjeći potpunu recesiju, ipak biti suočena s nekim njezinim “blažim udarima”. Ovo također predstavlja dobru analogiju s onim što su mnogi nazvali “kotrljajućom recesijom” u SAD.
