N. D.
Digitalni svijet se razvija brže nego išta do sada, a tako rastu i prilike za proširenje i poboljšanje vašeg poslovanja. Prvi korak prema kvalitetnoj online prisutnosti je izrada web stranice te SEO optimizacija iste. Međutim, postoji još nekoliko aspekata digitalnog marketinga koji trebate uključiti u svoju strategiju, a jedan od njih su društvene mreže.
I mnogi su svjesni koliki je značaj društvenih mreža, pa gotovo da nema i onog najmanjeg biznisa koji se neće naći na jednoj od popularnih socijalnih platformi. A kako sve ima i drugu stranu medalje, onda se zna dogoditi da se društvene mreže zloupotrebljavaju na različite načine.
Na temu zaštite naloga kompanija na društvenim mrežama razgovarali smo s Harunom Čilićem, marketing konstultantom i stručnjakom za društvene mreže.
– Zaštita naloga na društvenim mrežama je izuzetno važna jer kompanije i organizacije upravo preko njih komuniciraju sa širom publikom koja ih prati. Zaštitom tih naloga, ne samo da se osigurava sigurnost i privatnost zaposlenika koji upravljaju istima, nego se prevenira zloupotreba podataka, krađa finansijskih informacija poput bankovnih kartica, zatim se čuva integritet kompanije jer se onemogućava hackerima da šire neželjeni, lažni i štetni sadržaj. Međutim, ipak bih istakao da se hakovanjem naloga gubi prvenstveno reputacija i sigurnost, narušavajući time radnu atmosferu u kolektivu, kaže Čilić.
Kako kaže, ono o čemu bi trebalo voditi računa prilikom samog kreiranja naloga jeste korištenje već registriranih i osiguranih kontakt podataka poput e-maila ili broja telefona sa uključenom dvofaktorskom zaštitom, pin kodova sa validnih aplikacija, te da se ovaj korak kombinira sa sigurnom šifrom koja će sadržavati kombinaciju slova, brojeva i barem još jednog ili dva druga karaktera.
– Na odmet nije ni verificiranje naloga na toj društvenoj mreži, jer će taj korak doprinijeti sigurnosti kojoj težimo. Nadalje, organizacije moraju poštovati određene zakonske propise i regulative kako ne bi došli u potencijalno ugrožavajuću situaciju da se njihovi nalozi uklone od strane samih institucija i državnih agencija za sigurnost. Kada kompanija obavi sve prethodno navedeno, predlaže se korištenje centralizovanih alata za upravljanje mrežama. Dakle, da je konačni monopol upravljanja nalozima osiguran na više nivoa. Svakako, trebalo bi i se razmisliti o enkripciji podataka unutrašnje strukture, naglašava Čilić za Marx.ba.
Po njegovom mišljenju ne radi se samo o tehničkim stvarima.
– Ne bismo dali dobar savjet ukoliko bismo se samo zadržali na nekim tehničkim elementima, zanemarujući bihevioralni aspekt. Stoga savjetujem i pažljivo korištenje društvenih mreža i drugih komunikacijskih kanala, jer trenutno vlada velika raširenost fake emailova, phishing poruka koji najčešće sadrže link na koji se žrtva uloguje i njeni nalozi bivaju preuzeti. U najkraćem – osigurajte tehničke uvjete zaštite, a onda se pobrinite da zaposlenici ne otvaraju neprovjerene sadržaje. I da, Meta, Google ili bilo koja druga kompanija vam neće pisati privatne poruke u inbox na društvenim mrežama. Emailove će slati, međutim to se neće desiti sa bilo koje domene, kaže Čilić.