Marx.ba

Vodonički gasovodi brzo napreduju širom svijeta, predstavljajući ključni razvoj u potrazi za čistom energijom. Dok je proizvodnja čiste energije ključna, njen uticaj na emisije se stvarno ostvaruje kada je besprijekorno povezana sa potrošačima.

Za razliku od vidljivih dalekovoda za električnu energiju, vodonički gasovodi operišu iza scene, ali su neophodni za vođenje energetske tranzicije.

Evropa je na čelu s oko 1.600 km vodoničkih gasovoda. Velika promena je “SoutH2 Koridor”, mreža od 3.300 km koja obuhvata Austriju, Njemačku, Italiju i povezuje se sa Sjevernom Afrikom. Ovaj koridor bi mogao ispuniti 40% ciljeva EU RePowerEU za vodonik.

Šira vizija, “Evropska vodonička kičma”, planira postizanje 11.600 km gasovoda do 2030. godine i skoro 40.000 km do 2040. godine, uključujući podvodnu liniju od Barselone do Marseja. Danska, pokrenuta svojom obimnom proizvodnjom vetra, planira predvoditi Evropu, projektujući 35% novih vodoničkih gasovoda u svijetu do 2026. godine.

Sa druge strene, Oman prednjači među pojedinačnim zemljama, planirajući liniju od 1.000 km, značajni gasovodi uključuju Snam vodonički put u Italiji i tri planirane linije u Kini – Ulanqab Beijing, Shandong Hydrogen i Ningxia Hui Autonomous Region Hydrogen.

Sjeverna Amerika razmatra vodoničke gasovode, sa postojećih 1.600 km u SAD i projektom u Kvebeku, Kanada, dok Latinska Amerika, sa 11 zemalja koje imaju strategije za vodonik, ima značajan potencijal za jeftin, niskougljenični vodonik.

Čile, sa ciljem da proizvodi najjeftiniji vodonik na svijetu do 2030. godine, želi biti među tri vodeća izvoznika vodonika do 2040. godine, razmatrajući i kako bi se gasovodi prirodnog gasa mogli koristiti za prevoz vodonika. Na Bliskom Istoku, Saudijska Arabija, UAE i Katar žele postati ključni izvoznici vodonika, udvostručavajući svoje planirane kapacitete za čisti vodonik.

Očekivano u Aziji, Kina dominira izgradnjom vodoničkih gasovoda, dok je planirani Ekonomski koridor Indija-Bliski Istok-Evropa očekuje se da uključuje vodonički gasovod, sa ciljem omogućavanja izvoza u EU.

Globalni zamah podupire inicijative poput Svjetskog ekonomskog foruma za ubrzanje čistog vodonika. Sa vodoničkim gasovodima koji postaju ključni igrači u trci ka neto emisijama do 2050. godine, svet svedoči transformacionom pomaku u energetskoj infrastrukturi.