Marx.ba
Gotovo svi su očekivali globalnu recesiju 2023., dok su se čelnici centralnih banaka borili protiv visoke inflacije. Bili su u krivu. Globalni BDP vjerovatno je porastao za tri posto, tržišta rada su izdržala, inflacija je na putu dolje, a berze su porasle za 20 posto.
Economist je prikupio podatke o pet ekonomskih i finansijskih pokazatelja (inflacija, “širina inflacije”, BDP, zaposlenost i rezultati berze) za 35 uglavnom bogatih zemalja. Poredali su ih prema tome koliko su uspjeli u ovim mjerama, stvarajući ukupnu ocjenu za svaku.
Na vrhu liste, već drugu godinu zaredom, nalazi se Grčka, što je zaista izvanredan rezultat za ekonomiju koje je donedavno bila sinonim za loše upravljanje. Drugo mjesto je zauzela Južna Koreja, treće SAD, a Kanada i Čile ne zaostaju puno. U međuvremenu, usporile su ekonomije sjeverne Evrope, uključujući Britaniju, Njemačku, Švedsku i Finsku na zadnjem, odnosno 35. mjestu.
Borba s rastućim cijenama bila je veliki izazov u 2023. Economistova prva mjera razmatra temeljnu inflaciju, koja isključuje nestabilne komponente kao što su energija i hrana i stoga je dobar pokazatelj temeljnog inflatornog pritiska. Japan i Južna Koreja zadržali su cijene. U Švicarskoj su osnovne cijene porasle za samo 1,3 posto na godišnjem nivou. Međutim, drugdje u Evropi mnoge se zemlje još uvijek suočavaju s ozbiljnim pritiskom. Na primjer, u Mađarskoj temeljna inflacija iznosi oko 11 posto na godišnjem nivou. Finska se također muči s time, prenosi Lider.
U većini zemalja inflacija je sve manje ukorijenjena, a Economist je to mjerio “širinom inflacije”, koja izračunava udio artikala u potrošačkoj košarici cijena gdje cijene rastu za više od dva posto godišnje. Centralne banke u zemljama poput Čilea i Južne Koreje agresivno su povećale kamatne stope 2022., prije nego mnoge druge u bogatim zemljama. Čini se da je to bila pametna taktika. U Južnoj Koreji inflacija je osjetno pala, a jednako dobre (i bolje) rezultate su ostvarili SAD i Kanada.
Sljedeće dvije mjere koje je Economist uzeo u obzir su rast zaposlenosti i BDP-a.
Zaključak je da nigdje nije bilo spektakularno dobro u 2023., ali samo je mali broj zemalja zabilježio pad BDP-a. Irska je bila najlošija, s padom od 4,1 posto (makar postoje veliki problemi s mjerenjem irskog BDP-a). Velika Britanija i Njemačka također su imale loše rezultate. Njemačka se bori s posljedicama šoka cijena energije i rastuće konkurencije uvezenih kineskih automobila. Velika Britanija se još uvijek nosi s posljedicama Brexita.
SAD je dobro prošao i na BDP-u i na zapošljavanju. Imao je koristi od rekordno visoke proizvodnje energije kao i učinaka velikodušnog fiskalnog poticaja provedenog 2020. i 2021. Najveća svjetska ekonomija možda je povuklo druge zemlje prema gore. Zaposlenost u Kanadi mudro značajno je porasla. Bez obzira na rat s Hamasom, Izrael, koji SAD smatra svojim najvećim trgovinskim partnerom, četvrti je u ukupnom poretku.