Marx.ba

Korijeni modernih baterija mogu se pratiti do 19. vijeka kada je britanski naučnik Michael Faraday demonstrirao upotrebu srebrnog sulfida i olovnog fluorida kao čvrstih elektrolita. Tokom sljedećeg stoljeća razvoj baterija uglavnom je bio vezan uz laboratorijske eksperimente.

Međutim, kako je osobna elektronika postala sve važnija krajem 20. vijeka, rasla je i potražnja za manjim, snažnijim baterijama koje su trajale duže od njihovih prethodnika, piše HAK.

Historija baterija (kako ih je prepoznala kompanija za analizu podataka i savjetovanje GlobalData):

600. pne. – Tales iz Mileta otkrio je da se električni naboj može stvoriti trljanjem krzna o staklo.

1740. – Izum Leyden Jara za pohranu električnog naboja. Povezani set staklenki stvara visoki napon, što zapravo postaje prva baterija.

1800. – Alessandro Volta izumio je Voltansku hrpu koja se sastoji od izmjeničnih diskova od bakra i cinka odvojenih s krpom koja je natopljena slanom vodom.

1834. – Michael Faraday prikazuje kretanje iona kroz tekuće i čvrste elektrolite.

1859. – Gaston Plante izumio je punjivu olovnu bateriju i 1881. godine Camille Faure otkriva kako ih proizvoditi.

1884. – Emil Warburg pokazuje vodljivost natrijevih iona kroz staklo.

1897. – Walther Nernst razvija Nernstovu svjetiljku koja zagrijava keramičku šipku do te mjere da postaje žarna.

1902. – Thomas Edison razvija bateriju željezo-nikal, kasnije dodajući litijev hidroksid elektrolitu kako bi poboljšao performanse.

1914. – Carl Tubandt i Erich Lorenz karakteriziraju vodljivost srebrnog jodida na visokim temperaturama.

1967. – Neill Weber i JT Kummer razvijaju natrijevo-sumpornu bateriju dok rade u Fordu. Kao elektrolit koriste čvrstu keramičku membranu.

1973. – Inženjer Motorole, Martin Cooper, uputio je prvi poziv s ručnog, nevezanog mobilnog telefona.

1975. – Peter Wright proizvodi prvi polimerni elektrolit, koji sadrži natrijeve i kalijeve soli sadržane u polietilen oksidu.

1976. – Exxon najavljuje litij-titan bateriju, ali ne može zaustaviti njihove eksplozije.

1980. – John Goodenough razvija litij-kobalt-kisikovu bateriju – preteču današnje litij-ionske tehnologije.

1982. – Nokia je predstavila automobil s telefonom od 10 kg.

1983. – Podružnica AT&T pokreće prvu komercijalnu staničnu mrežu za automobilske telefone.

1986. – Cijena nafte dramatično pada, što je natjeralo Exxon, GE i GM da zaustave svoja istraživanja nove tehnologije baterija.

1991. – Sony razvija prvu litij-ionsku bateriju za komercijalnu upotrebu za ručni fotoaparat.

1995. – Motorola predstavlja lagane mobitele MicroTac i StarTac na bazi litij-jona. Zasdnji je težio samo 87,9 g.

2006. – Tesla Roadster lansiran, pokrećući komercijalni posao s električnim automobilima.

2007. – Apple unosi promjenu na tržište s prvim iPhoneom, koristeći litij-ionske baterije.

2008. – GM je odabrao LG Chem za opskrbu baterijama za Chevy Bolt, sve do 2017. godine.

2009. – Obamina administracija odlučila je finansirati razvoj tehnologije baterija i izdvojila 2 milijarde dolara saveznih sredstava.

2012. – Kompanija A123 Systems, koju financira američka vlada, prijavljuje bankrot – jedan od mnogih od start up-ova baterija.

2014. – Tesla i Panasonic potpisali su ugovor o projektu Gigafactory za litij-ionske baterije vrijedan 5 milijardi dolara.

2014. – Tesla počinje prodavati Powerwall domaće i komercijalne sisteme za pohranu energije.

2015. – Automobilska kompanija BYD objavljuje najveći svjetski promet prodaje električnih automobila, uglavnom električnih autobusa u Kini.

2015. – Kineske kompanije za pametne telefone Huawei i Xiaomi započele su prodaju Apple i Samsung uređaja na kineskom tržištu.

2016. – Tesla najavljuje cilj da proizvede 500.000 električnih vozila Modela 3 do 2018. godine.

2016. – Proizvodnja započinje u Teslinom Gigafactoryu.

2017. – Pojavljuju se prve serije Chevy Bolta i Tesla Modela 3.

2018. – Bolt i Model 3 prelaze u masovnu proizvodnju.

2021. – Električni Robo – taksi pokrenut u “kontroliranim zonama” u nekolicini gradova.

2023. – Prvi EV-i pojavljuju se s SSD baterijama – oni će biti ograničeni na vrhunske modele.

2025. – Električni automobili čine 25% prodaje novih automobila.

2030. – Tržište litij-ionskih baterija doseglo je 100 milijardi dolara.

2030. – Uvođenje čvrstih baterija u masovna električna vozila koja omogućuju veći domet, brže vrijeme punjenja i veću sigurnost.